Dostupni linkovi

Privedeni njemački novinar optužuje policiju Hrvatske za maltretiranje


Pripadnik Hrvatske granične policije (arhivska ilustrativna fotografija)

Predstavnici hrvatske policije šute o privođenju njemačkog novinara Sebastiana Lebera, dok premijer Andrej Plenković odjek koji je čitava priča dobila vidi kao nešto što neizbježno prati skori hrvatski ulazak u šengen zonu.

Leber je 19. studenog priveden nedaleko Cetingrada na granici sa Bosnom i Hercegovinom. Policija tvrdi da je ušao ilegalno u Hrvatsku sa sedam migranata i pomagao im u ilegalnom prelasku granice, dok on kaže da je granicu prešao sam i da je pristupio migrantima koje je policija okružila, kada je čuo da jedno dijete iz grupe plače.

Policija ga je prijavila za ilegalni ulazak u zemlju i pomaganje drugima u ilegalnom ulasku. Sud ga je zbog za to djelo osudio na 500 eura kazne, a za pomaganje migrantima je tužba odbačena.

Uredništvo berlinskog Tagesspiegela, za koji Leber radi, iznio je ocjene po kojima je privođenje, šikaniranje njihovog novinara i „pokušaj kriminaliziranja neovisnog novinarskog izvještavanja i time ograničavanje slobode tiska" od strane hrvatske policije.

Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Europa (RSE) i molbu za komentiranje navoda.

Što je ispričao Leber?

Leber se u tekstu objavljenom u Tagesspiegelu žali na “nekoliko poniženja i šikaniranja” - da mu policajci sedam sati nisu dali na WC, da mu nisu dali da se telefonom javi njemačkom veleposlanstvu, da su mu uzeli blok sa bilješkama, da je pokušao zapisati broj policijskog vozila na intervenciji, ali da mu nisu dali i da ga je policajac odgurnuo.

Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije angažirana oko prava iregularnih migranata kaže za RSE kako je istraživačko novinarstvo u tom kontekstu izuzetno važno.

“To smo vidjeli u brojnim slučajevima nezakonitog protjerivanja na našim granicama, a svakako mogu istaknuti nedavne snimke Lighthouse Reportsa koje su po prvi puta pokrenule priznanje MUP-a o stvarnim događanjima na granicama,” kaže naša sugovornica.

Uz ogradu da o svemu zna samo iz medija, komentirala je i ovaj najnoviji slučaj.

“MUP je već davno izgubio naše povjerenje, pa nam je tako teško vjerovati im i u ovom slučaju. Kada bi postojale neovisne i učinkovite istrage, onda bismo vjerovali da će istina izići na vidjelo. Naravno, teret dokazivanja kršenja ljudskih prava ne bi trebao biti na leđima istraživačkih novinara i novinarki. Kada bi sustav funkcionirao kako treba, ovakve se situacije ne bi niti događale, a kada bi se dogodile, institucije ove zemlje, kao i neovisni monitoring mehanizam imali bi mogućnost pratiti ovaj slučaj i sankcioniranje odgovornih osoba”, podsjeća Sara Kekuš.

Kako incident vidi premijer Plenković?

Premijer Andrej Plenković posjetu njemačkog novinara ne vidi kao novinarsku ili humanitarnu temu, već kao dio šire političke priče uz skori hrvatski ulazak u šengensku zonu.

„A što se tiče napora nekih aktera - koji nisu krijumčari ni migranti – da budu tu negdje oko hrvatske granice, pa nije to prvi slučaj. Ako se sjećate, imali smo četiri zastupnika Europskog parlamenta koji su nam došli šetati tu uz granicu i de fakto u dogovoru sa nekim tko je bio u BiH svjedočiti o tome kako netko nelegalno prelazi hrvatsku granicu. To su – osobito u kontekstu pristupanja Schengenu – de fakto stvari na koje smo mi naučili, ali – to je tako. Ima ljudi koji se bave time,“ kazao je Plenković nakon susreta sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, gdje su teme razgovora bile i sprečavanje iregularnih migracija i hrvatski ulaz u Schengen, kojeg Slovenija podupire.

Iz uredništva Tagesspiegela nisu odgovorili na upit RSE da komentiraju cijeli slučaj, pogotovo u kontekstu Plenkovićevog spominjanja nekih drugih, a ne novinarskih ili humanitarnih motiva njihovog novinara.

Ranije optužbe i snimci

Mediji su 6. listopada objavili snimke mreže istraživačkih novinara Lighthouse Reports o protjerivanju grupe iregularnih migranata natrag u BiH, dok ih pripadnici hrvatske interventne policije palicama tuku po nogama. Radilo se o događaju iz lipnja ove godine.

Tri su interventna policajca iz Policijske uprave istarske suspendirana i protiv njih se vodi postupak.

Iregularni migranti smješteni na sjeveroistoku BiH žale se na nasilje hrvatske policije kada pokušavaju preko „zelene granice“ ući u Hrvatsku i na to da im hrvatska policija ne omogućuje da zatraže azil.

I Europska komisija i zastupnici Europskog parlamenta često posljednjih godina izražavaju zabrinutost zbog nasilnog vraćanja iregularnih migranata sa hrvatske granice - ranije u Srbiju, a sada u BiH.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je početkom listopada kako su pokrenta 22 postupka prtiv policijskih djelatnika zbog nasilja nad izbjeglicama, a da je Državno odvjetništvo 13 slučajeva odbacilo zbog nedostatka dokaza.

Nasilni „push-backovi“ iznova su aktualizirani prvostupanjskom presudom Europskog suda za ljudska prava, koji je 18. studenog presudio da je Hrvatska kriva za smrt šestogodišnje afganistanske izbjeglice Madine Hussiny u listopadu 2017. godine, kada je dijete stradalo pod naletom vlaka, nakon što je njena obitelj nasilno vraćena sa hrvatske granice natrag u Srbiju.

Također, Hrvatska je proglašena krivom i zbog toga što nije provela efikasnu istragu okolnosti njenog stradanja. Sud je Hrvatskoj dosudio plaćanje 40.000 eura odštete obitelji Hussiny i plaćanje sudskih troškova.

XS
SM
MD
LG