Dostupni linkovi

Ulaganje u zajednicu - devedeset posto Katoličkoj crkvi


Zagrebačka katedrala
Zagrebačka katedrala

Iz Programa ulaganja u zajednicu preko 90 posto sredstava otišlo je Katoličkoj crkvi, a tek mrvice Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Evangeličkoj crkvi, vrtićima ili kazalištima.

U četiri godine postojanja „Programa ulaganja u zajednicu“ - investiranja javnog novca u popravak, obnovu, dogradnju i modernizaciju obrazovnih, zdravstvenih, predškolskih i kulturnih institucija i vjerskih objekata, kako bi se podigla kvaliteta života ljudi u pojedinoj lokalnom zajednici kojoj je to najpotrebnije – Ministarstvo regionalnog razvoja izdvojilo je oko 58 milijuna kuna (7,7 milijuna eura).

Iz tog programa preko 90 posto sredstava otišlo je Katoličkoj crkvi, a tek neke mrvice Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Evangeličkoj crkvi, vrtićima ili kazalištima.

Novinar portala telegram.hr Andrej Dimitrijević, koji je s ovom pričom izišao u javnost, podsjeća u izjavi za Radio Slobodna Europa da je financiranje Katoličke crkve u Hrvatskoj uređeno Vatikanskim ugovorima s državom, da se redovito javljaju na natječaje Ministarstva kulture za obnovu materijalne i nematerijalne baštine, da imaju dosta imovine, a da i vjernici štogod doniraju.

„Ne znam zašto - nikad dosta? Zašto se ne mogu koncentrirati na vlastite izvore prihoda i ono što je već dogovoreno sa državom, nego se mora posezati i u nešto što je - barem na papiru - namijenjeno i nekome drugom, a ne samo katoličkim župama“, pita se Dimitrijević.

Kriteriji drukčiji, ali ne i praksa

On je pronašao da natječajna dokumentacija nalaže da najviše bodova - deset – ide za projekte za zadovoljavanje vjerskih potreba, sedam bodova dobiva se za zdravstvene potrebe, pet za obrazovanje i socijalu, i tri za kulturu. Nakon što je to objavio, kriteriji su ove godine izmijenjeni, ali ne i praksa.

„Treba naglasiti da su to projekti obnove podova u crkvama, ograda, krova župnog dvora, novih klupa i takvih stvari za koje ne vjerujem da ih Katolička crkva ne može sama financirati. Ona ima sasvim dovoljno vlastitih izvora financiranja i mislim da bi se javnim novcem ipak trebalo prvenstveno ulagati u infrastrukturu koja pomaže građanima na jedan konkretniji način“, poručuje Dimitrijević.

Novinarka „Jutarnjeg lista“ Slavica Lukić upitala je resorno Ministarstvo regionalnog razvoja planira li i dalje većinu novca usmjeravati Crkvi, i tko su članovi Povjerenstva koje ministrici Nataši Tramišak predlaže što će se od pristiglih projekata financirati.

Ministarstvo je na pitanje o kriterijima izbjeglo odgovor, uz rečenicu da će se financirati onoliko koliko bude sredstava, a što se tiče imena, odgovorili su da ih ne mogu otkriti, jer da ih na to obavezuje Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR).

„Međutim, ta uredba nema nikakve veze sa objavom imena i funkcija ljudi koji sudjeluju u procesu raspodjele javnog novca“, upozorava u izjavi za Radio Slobodna Europa Slavica Lukić.

Odluka od interesa javnosti

„Oni koji odlučuju o tome kako raspodijeliti javni novac ne mogu biti zaštićeni GDPR-om, i to u našem Zakonu o zaštiti osobnih podataka jasno piše. Međutim, tijela vlasti ga učestalo zloupotrebljavaju i skrivaju se iza tog zakona, da bi od javnosti sakrili identitet ljudi koji donose odluke od javnog interesa. Način kako ćeš raspodijeliti milijune javnog novca je svakako odluka od interesa javnosti. Javnost ima pravo znati tko u tom procesu sudjeluje. Oni su to sakrili. Izričito su rekli da to ne žele otkriti“, ogorčena je Slavica Lukić.

Glavni obrazac za financiranje vjerskih zajednica u Hrvatskoj su Vatikanski ugovori između države i Vatikana kojima je uređeno financiranje Katoličke crkve, a po tom obrascu je još desetak većih i manjih vjerskih zajednica potpisalo identične ili vrlo slične ugovore - Srpska pravoslavna crkva, Islamska vjerska zajednica i drugi.

Prema službenim podacima s kraja 2018. godine, godišnje se u Hrvatskoj na vjerske zajednice izdvaja oko 120 milijuna eura, od toga 95 posto na Katoličku crkvu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG