Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Katolička crkva i vrh Hrvatske poslije Grabar-Kitarović


Zoran Milanović na izbornom mjestu

Kakav će biti odnos pobjednika hrvatskih predsjedničkih izbora Zorana Milanovića i Katoličke crkve?

Pitanje privlači pažnju i jer je, kako navodi bivši jugoslavenski veleposlanik u Vatikanu, sociolog religije, Ivica Maštruko između redaka bilo vidljivo da je vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj na posljednjim izborima podržavao kontinuitet.

Značilo bi to kandidatkinju Hrvatske demokratske stranke (HDZ), koja je od 2015. godine na čelu zemlje, Kolindu Grabar-Kitarović.

U drugom krugu predsjedničkih izbora, održanim 5. siječnja, sa nešto više od 47 posto osvojenih glasova, za oko pet procenata je ostala iza Milanovića kandidata Socijaldemokratske partije (SDP).

Maštruko, ipak, ne očekuje iznenađenja u odnosu budućeg hrvatskog predsjednika, koji je bio kandidat lijevog centra i koji u veljači preuzima dužnost, i vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Kakve odnose treba očekivati?

"Tu će Milanović biti više nego korektan. On se već u više navrata ranije, a mislim i sada, izjasnio za poštivanje onoga što je potpisano sa Svetom stolicom, gdje je u osnovi sadržan i odnos prema Katoličkoj crkvi. On će bez obzira na eventualne osobne animozitete prema nekim osobama iz katoličke hijerarhije, uključujući tu i zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, pa i pojedine biskupe, biti vrlo pragmatičan i ne očekujem bilo kakvo kvarenje tih odnosa. Posebno zato što je Komisija za odnose s vjerskim zajednicama, preko koje se obavljaju ti odnosi, u nadležnosti Vlade. Prema tome, ono što mogu očekivati je jedan korektan, pragmatičan odnos, kurtoazan, ne previše blizak i ne previše podilazeći od strane Milanovića", predviđa Maštruko u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).

A sa druge strane?

"A, s druge strane, ćemo vidjeti kako će se oni u odnosu na Milanovića kao osobu ponašati, a sve dalje postupke realizirati će kao i do sada, preko Vlade", kaže Maštruko.

Naime, odnosi sa vjerskim zajednicama nisu među ionako ograničenim ovlastima predsjednika.

Čestite sa crkvenih adresa

Odmah dan nakon izborne pobjede Milanoviću je čestitao dubrovački biskup Mate Uzinić, i to sa oltara, u propovijedi na misi povodom blagdana Tri kralja 6. siječnja.

Čestitku je ponovio i na svom privatnom profilu na Facebooku. Dan kasnije pismeno mu je čestitala i Hrvatska biskupska konferencija u cjelini, odnosno njezin predsjednik, zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić koji je pet godina ranije, odmah dan nakon izborne pobjede, telefonom čestitao Kolindi Grabar-Kitarović kada je ona izabrana za hrvatsku predsjednicu, čestitao mu je tek 9. siječnja, nakon što su mediji upozorili da njegove čestitke još nema.

Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović

Maštruko kaže kako su nadbiskup Puljić i Biskupska konferencija pričekali s čestitkom do objave službenih rezultata izbora, i da je u njoj i posredno izražena želja Katoličke crkve u Hrvatskoj da država nastavi poštivati preuzete ugovorne obaveze sa Svetom stolicom i Katoličkom crkvom u Hrvatskoj.

"I to je jedna, rekao bih, korektna čestitka. Što se tiče Uzinića, on je to napravio i u osobno ime, i to je jedan njegov pristojan postupak", ocjenjuje Maštruko.

Zašto je Crkva kritizirala Milanovića?

I u čestitci Hrvatske biskupske konferencije i u uredničkom komentaru ovih izbora na sve utjecajnijem katoličkom portalu bitno.net kao posebno važno navodi se kako su i Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović u izbornoj večeri prekinuli zviždanje svojih pristalica u izbornim stožerima na spomen onog drugog kandidata.

Ako Milanović takvu praksu nastavi, stoji u uredničkom komentaru bitno.net, i "ako pokaže spremnost braniti prava i ljudsko dostojanstvo svih hrvatskih građana te bude u službi općeg dobra svjestan da, kako je i sam više puta kazao, u ovoj zemlji žive različiti ljudi sa različitim osobnim i obiteljskim sudbinama i svjetonazorima, ne sumnjamo da će u tome moći i na otvorenost i na suradnju i vjerničkog dijela hrvatskog društva".

Tijekom premijerskog mandata Zorana Milanovića od prosinca 2011. do siječnja 2016. godine dolazilo je do uzajamnih kritika između njega i kardinala Josipa Bozanića.

Među ostalim, Milanović je kritizirao crkvenu potporu veteranskim prosvjedima, a Katolička crkva prozivala je Milanovićevu vladu zbog toga što eksperimentalno u osnovne škole uvedeni Zdravstveni odgoj, što navodno zagovara rodnu ideologiju i vrijednosti suprotne kršćanstvu, zbog donošenja novog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, i zbog navodnog prešućivanja partizanskih zločina tijekom Drugog svjetskog rata i nakon njega.

Građani Hrvatske dominantno se izjašnjavaju kao katolički vjernici.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine 86,28 posto građana izjasnili su se kao katolici, što je, donekle, pad prema popisu iz 2001. godine, kada ih je bilo 87,97 posto.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG