Dostupni linkovi

Hrvatska proglašava gospodarski pojas na Jadranu


Luka u Mošćenićkoj dragi, u blizini Rijeke, na Hrvatskom dijelu Jadranskog mora na sjeveru, prema Italiji

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je hrvatskoj Vladi odluku o hrvatskom proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u Jadranu, paralelno sa takvom talijanskom odlukom, nakon trilateralnog sastanka ministara vanjskih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije u siječnju sljedeće godine.

“Hrvatska i Italija dvije su susjedne obalne države s najdužim obalama na Jadranskom moru koje je poluzatvoreno i sa izuzetno osjetljivim morskim eko-sustavom. Stoga je važno surađivati kako bi se na odgovarajući način zaštitilo i očuvalo prirodno bogatstvo Jadranskog mora te osiguralo njegovo održivo gospodarenje,” kazao je ministar.

Odluka je donesena nakon hrvatskih i talijanskih konzultacija sa Slovenijom, a - kako je kazao – obavijestio je i susjedne zemlje “na koje se proglašenje u principu ne odnosi, ali u duhu dobrosusjedskih odnosa”. Obaviješteni su bosanskohercegovačka ministrica vanjskih poslova Bisera Turković i predsjednik Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, kao i crnogorski i albanski ministri vanjskih poslova Đorđe Radulović i Gent Cakaj.

Umjetni otoci i energija

Hrvatska od 2003. godine ima proglašen zaštićen ribolovno-ekološki pojas (ZERP), a proglašenjem gospodarskog pojasa stekla bi se još dva prava – izgradnja umjetnih otoka i dobivanje energije snagom mora, vjetra i struja, pojasnio je premijer Andrej Plenković.

S desna oporbeni Domovinski pokret napada vladajuću Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) da je ova odluka “savijanje kičme pred Bruxellesom”, jer da je Plenković do pred dva mjeseca odbijao ovu ideju, a s lijeva socijaldemokrati kažu da će glasati “za”, ali da to ništa neće promijeniti u režimu ribarenja.

“Odluku o proglašenju hrvatskog gospodarskog pojasa na Jadranu donijeli su zapravo Talijani svojom odlukom da ga proglase na svojoj strani Jadrana, a to je dio cjelovitog talijanskog napora da odgovore na proglašenje isključivih gospodarskih pojaseva kako u zapadnom, tako u istočnom Sredozemlju”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) hrvatski europarlamentarac iz skupine socijalista i demokrata Tonino Picula.

Više nema besplatnog mora

More je predmet njegovog neposrednog interesa, jer je Picula dugogodišnji član i aktualni predsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za mora, rijeke, otoke i priobalna područja (SEARICA) koja okuplja 107 eurozastupnika iz svih 6 velikih grupacija i jedna je od najbrojnijih takvih interesnih skupina u Europskom parlamentu.

Pred dvije godine Alžir je proglasio svoj isključivi gospodarski pojas koji se proteže gotovo do ruba Sardinije, u tome nije bio usamljen, i Italija je odlučila odustati od prijašnje odluke da – zbog izbjegavanja konflikata – ne proglašava gospodarski pojas, kaže naš sugovornik.

'Praktički, u Mediteranu više nema besplatnog mora, i sve zemlje koje imaju mogućnosti proglasiti gospodarski pojas to su i napravile', kaže Tonino Picula
'Praktički, u Mediteranu više nema besplatnog mora, i sve zemlje koje imaju mogućnosti proglasiti gospodarski pojas to su i napravile', kaže Tonino Picula

“Ta politika je došla svom kraju, pogotovo što se u istočnom dijelu Mediterana, poglavito zbog ponašanja Cipra, Turske, Egipta i još nekih drugih zemalja more poprilično podijelilo, jer su sve te zemlje svojim isključivim gospodarskim pojasevima na neki način dale pečat nekom svom viđenju suvereniteta nad pučinom. Praktički, u Mediteranu više nema besplatnog mora, i sve zemlje koje imaju mogućnosti proglasiti gospodarski pojas to su i napravile”, kaže Picula.

On zamjera HDZ-ovim vladama što to nisu napravile unazad 20 godina, a pogotovo otkako je Hrvatska članica Europske unije. Međutim, upozorava Picula, potrebno je promijeniti i odnos Hrvatske prema Jadranu i njegovom bogatstvima, a za to plan Europske unije o orijentaciji na obnovljive izvore energije “Green Deal” daje mnogo prostora.

“Da bi bilo opravdano, hrvatsko proglašenje isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu mora ići ruku pod ruku ili – što bi u Dalmaciji rekli – 'šoto braco' sa odgovornijim i boljim korištenjem jadranskog akvatorija. Hrvatska bi mogla iskoristiti ono što do sada nije mogla preko ZERP-a, a to je da pojača proizvodnju električne energije iz takozvanih čistih izvora. Prije svega se misli na vjetar i na valove, odnosno na razliku između plime i oseke”, sugerira Picula.

I hrvatsko i talijansko proglašenje isključivog gospodarskog pojasa bit će obavljeno u skladu s načelima međunarodnog pomorskog prava i s konvencijom UN-a o pravu mora (UNCLOS), naglašavaju u hrvatskoj Vladi. Sabor će o odluci glasati na izvanrednom zasjedanju u četvrtak, 17. prosinca.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG