Hrvatski politički vrh ostaje podijeljen oko Inicijative triju mora i nakon virtualnog summita lidera Inicijative 19. listopada kojem je formalni domaćin bila Estonija.
Dok je premijer Andrej Plenković, koji je sudjelovao na summitu, kazao kako „hrvatska vlada ostaje predana strateškim ciljevima Inicijative triju mora,“ predsjednik Zoran Milanović, koji nije sudjelovao na summitu, komentirao je da je Inicijativa „za Hrvatsku nepotrebna, a potencijalno i štetna.“ Analitičari upozoravaju da je diskontinuitet trajna boljka hrvatske vanjske, ali i svake druge politike.
Inicijativa triju mora zajednički je hrvatsko-poljski projekt pokrenut u ljeto 2016. godine s ciljem jačanja trgovinske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora.
U nju je učlanjeno 12 država članica Europske unije - Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
Plenković je na summitu kazao kako se Hrvatska pridružila investicijskom fondu Inicijative u koji će preko državne investicijske banke - Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) uložiti do 20 milijuna eura.
„Nadamo se da će naša suradnja osloboditi ogroman potencijal za rast, povezanost i prosperitet", poručio je hrvatski premijer.
Kako na sastancima Inicijative od 2019. godine sudjeluje i Njemačka, koja je ranije bila prema njoj rezervirana, a i kako je američki državni tajnik Mike Pompeo u veljači ove godine ponudom da će Sjedinjene države investirati milijardu dolara u projekte Inicijative pokazao obnovljeni američki interes, Plenković je dodao: „Nastavak angažmana Sjedinjenih država u ovoj inicijativi bit će profitabilan za sve sudionike,“ i izrazio nadu kako će se Europska komisija i Njemačka u budućnosti u njoj snažnije angažirati.
On je podsjetio da je Inicijativa za Hrvatsku osobito relevantna zbog izgradnje LNG terminala na Krku, koji će se plinovodnom mrežom spojiti s već izgrađenim terminalom u Poljskoj.
Na sastancima na vrhu Inicijative triju mora obično sudjeluju predsjednici država, ali kako hrvatski predsjednik Zoran Milanović od ranije ne vidi ništa pozitivno u njoj, on nije sudjelovao na sastanku na vrhu, na kojima je njegova prethodnica Kolinda Grabar Kitarović redovito sudjelovala.
On je u ponedjeljak novinarima kazao kako smatra da je ta inicijativa „za Hrvatsku nepotrebna, a potencijalno i štetna. Protiv toga sam da Hrvatska da i lipe za tu inicijativu ako ne vidimo jasno kako, što i kada.“
On je kazao kako je ova Inicijativa pokrenuta u vrijeme Obamine administracije u Sjedinjenim državama, Podsjetio je da su Tri mora incijativa Obamine administracije. Njezina je svrha natjerati države da više sudjeluju u kupovini američkog ukapljenog plina i da se izolira Rusiju, kazao je.
"U izoliranju Rusije na ovakav način sudjelovati neću, to smatram glupim i štetnim za Hrvatsku. Vidimo kako se to prelama i na odnose aktualne američke administracije i Njemačke. Njemačku se praktički mobingira da odustane od projekta Sjeverni tok 2. To nije utakmica u kojoj Hrvatska treba sudjelovati i zamjerati se i Berlinu i Moskvi,“ poručio je Milanović.
Ovo nije prvi njegov napad na Inicijativu triju mora, a najviše će upamćen ostati onaj kada je na najavu državnog tajnika Pompea o investiranju milijardu američkih dolara u Inicijativu 20. veljače ove godine kazao: „Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, to nije dovoljno za kavu.“
Komentirajući Milanovićevu izjavu, premijer Plenković je podsjetio da su virtualnom samitu te Inicijative nazočili predsjednici Estonije, Litve, Poljske, Rumunjske, Bugarske i drugi te pretpostavlja da oni imaju neki interes.
Naveo je i kako u tome ima različit vanjskopolitički stav od Milanovića podsjetivši da Hrvatska u toj inicijativi sudjeluje već 5 godina i tako će biti i dalje.
Angažman premijera Plenkovića oko Inicijative triju mora pozdravila je bivša hrvatska predsjednica i - uz poljskog predsjednika Andrzeja Dudu – sukreatorica Inicijative Kolinda Grabar Kitarović.
„Inicijative koje nemaju smisla prije ili kasnije same će se ugasiti i pretvoriti u zombi-inicijative,“ kaže povodom aktualnih prijepora oko Inicijative triju mora u hrvatskoj politici za RSE vanjskopolitički analitičar sa Sveučilišta u Puli Branimir Vidmarović.
On kaže kako je problem hrvatske vanjske, ali i svake druge politike što nije u stanju očuvati kontinuitet.
„Čak bez obzira je li neki projekt racionalan ili nije, mi nismo u stanju nešto dovući do kraja. Svaka garnitura predlaže svoja rješenja, odnosno dezavuira rješenja i odluke prošle vladajuće garniture. To je nešto što ne izgleda ozbiljno u očima velikih – stalno neke trzavice, bi – ne bi. I zato vjerujem da treba nastaviti s ovom inicijativom. Mi tu nismo ključni, nismo lokomotiva nego smo vagončić, i ne treba se otkopčavati prije vremena,“sugerira Vidmarović.
