Dostupni linkovi

Nema otvorenih pitanja između Hrvatske i Haga


Sastanak ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića sa glavnim tužiteljem MKSJ Serge Brammertzom

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz je u Hrvatskoj. U razgovorima s hrvatskim dužnosnicima on priprema svoj dvogodišnji izvještaj kojeg će u prosincu predstaviti Vijeću sigurnosti UN-a, a večeras će u Puli otvoriti Sense – centar za tranzicijsku pravdu.

Nema otvorenih pitanja između Hrvatske i Haga, ali postoji zastoj u istraživanju ratnih zločina, ocjenjuju eksperti iz civilnog sektora.

Suradnja Hrvatske s Hagom i suradnja sa drugim državama uključenim u ratove na prostoru bivše Jugoslavije na procesuiranju ratnih zločina bile su teme razgovora ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića sa glavnim tužiteljem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Mehanizma za Međunarodne kaznene sudove (MMKS) Serge Brammertzom.

Sastanak je bio zatvoren za javnost, kao i Brammertzov susret sa glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom. Prije večerašnjeg otvaranja Sense – centra za tranzicijsku pravdu u Puli, Brammertz je našao vremena i za susret sa Inicijativom mladih za ljudska prava Hrvatska.

„Iskreno je podržao naš rad i bilo mu je zadovoljstvo da postoje udruge poput nas koje promoviraju rad Suda, utvrđivanje činjenica i pravdu za žrtve. Složili smo se da je potrebno da u se u Hrvatskoj i drugdje nastavi procesuiranje ratnih zločina prema činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u Hagu“, kaže za Radio Slobodna Europa koordinator Programa pomirenja u Inicijativi Nikola Puharić.

Što je Brammertz mogao čuti od hrvatskih dužnosnika o radu hrvatskog pravosuđa na procesuiranju ratnih zločina, suradnji s Hagom i suradnji sa susjedima u progonu ratnih zločinaca? Izvješće Državnog odvjetništva RH od 18. rujna koje pokriva prošlu i prvih šest mjeseci ove godine nabraja istrage u tijeku, podignute optužnice i presude donesene u tom razdoblju.

Kod donesenih presuda šest je za ratne zločine nad Hrvatima, 3 za ratne zločine nad Srbima i dvije za ratne zločine nad Bošnjacima u ratu u BiH, gdje su osuđeni jedan Hrvat i jedan Srbin. Kod istraga i optužnica u najvećem broju slučajeva radi se o slučajevima gdje su žrtve bili Hrvati.

O procesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj za naš program govori monitorica suđenja za ratne zločine iz osječkog Centra za mir nenasilje i ljudska prava Veselinka Kastratović:

„Postoji određeni zastoj u istraživanju ratnih zločina. Naime, još uvijek i u Podunavlju i šire ima slučajeva gdje su neistraženi ratni zločini.“

Spomenuto izvješće nema primjedbi oko suradnje s Hagom. Već osmu godinu tamo je hrvatski „časnik za vezu“ koji iz haške baze podataka odabire podatke relevantne za postupke u Hrvatskoj, a kako sud uskoro prestaje sa radom, 12. rujna potpisan je sporazum sa Uredom tužitelja Mehanizma za Međunarodne kaznene sudove koji će preuzeti taj dio suradnje nakon ukidanja suda.

Također, taksativno se pobraja susrete sa tužiteljstvima susjednih država i teme razgovora. O suradnji Hrvatske s Hagom i o gorućim pitanjima procesuiranja ratnih zločina na regionalnoj razini Veselinka Kastratović kaže:

„Ja mislim da sada nema otvorenih pitanja između pravosuđa Republike Hrvatske i Međunarodnog kaznenog suda, ali ono na čemu Hrvatska treba inzistirati je – procesuiranje visokih oficira bivše JNA. Tu se Srbija ne može nikako izvući iz toga.“

Kastratović naglašava nužnost korištenja haških materijala u svim suđenjima u regiji
Kastratović naglašava nužnost korištenja haških materijala u svim suđenjima u regiji

Njihovo procesuiranje važno je jer su umiješani u mnoge ratne zločine u Hrvatskoj, jer je JNA po zapovjednoj liniji u svom sastavu imala Teritorijalnu obranu „krajinskih“ Srba i dobrovoljačke jedinice, kaže naša sugovornica.

„Sve je to bilo pod zajedničkom komandom Jugoslavenske narodne armije. Na tome treba inzistirati i to je neki preduvjet Srbiji za ulazak u Europsku uniju, kao što je i Hrvatska imala preduvjete – ne zbog drugih, nego zbog sebe. da pročisti neke stvari iz prošlosti, jer tada se može lakše raditi. Inače će se neprestano događati revizije prošlosti, revizije povijesti, što na žalost i mi ovdje gledamo“, dodaje.

I Veselinka Kastratović naglašava nužnost korištenja haških materijala u svim suđenjima u regiji:

„U ovome što je Hag procesuirao ima strašno korisnih informacija za ove niže razine koje se mogu suditi kod nas, i gdje se ti materijali moraju koristiti. Naprosto, to su standardi koje je pravosuđe dosegnulo, i samo treba nastaviti raditi na tome. Ne smije se dopustiti nikakav zastoj u procesuiranju ratnih zločina, jer to je nužno ako hoćemo završiti proces suočavanja s prošlošću. Imamo jako puno posla na ratnim zločinima – i u Hrvatskoj i u regiji.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG