Dostupni linkovi

Hrvatska: Slaba žetva pravde na suđenjima za ratne zločine


Nastavak kontinuiranog i široko rasprostranjenog poricanja ratnih zločina. (Fotografija sa predstavljanja izvještaja Centra za mir, nenasilje i ljudska prava i Documente

Što se tiče suđenja za ratne zločine na hrvatskim sudovima, u prošloj godini žetva pravde nije bila bogata, upozoreno je na predstavljanju izvještaja dviju nevladinih organizacija koje su prošle godine monitorirale ta suđenja – osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava i zagrebačke Documente.

Od 490 evidentiranih ratnih zločina u bazi podataka Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, za njih 168 počinitelji su i dalje nepoznati, pada interes u javnosti i u medijima za suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, u drugim zemljama i u Hagu, Državno odvjetništvo je kadrovski, prostorno i materijalno podkapacitirano, a regionalna suradnja slaba, upozorila je Vesna Teršelič iz udruge Documenta, predstavljajući izvještaj o trideset najznačajnijih suđenja za ratne zločine koje su prošle godine monitorirali eksperti Documente i osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava.

"Kada pogledamo 2016. godinu, prvo moramo reći da žetva pravde u suđenjima za ratne zločine nije bila bogata. Hrvatsko pravosuđe i hrvatsko društvo i nadalje se suočavaju sa velikim brojem neprocesuiranih ratnih zločina, i vrlo se sporo smanjuje teretpočinjenih zločina koji zapravo priječi ukupni razvoj hrvatskog društva", kazala je Teršelič.

Vesna Teršelić: Padu interesa za suđenja za ratne zločine pridonijela prvostupanjska oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju
Vesna Teršelić: Padu interesa za suđenja za ratne zločine pridonijela prvostupanjska oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju

U prošloj godini optužene su za ratne zločine 84 osobe, a u 13 predmeta donesene su pravomoćne presude. Doneseno je devete osuđujućih presuda za 21 optuženika, i u četiri predmeta je pet optuženika oslobođeno optužbe. U prošloj godini pokrenute su tek tri istrage protiv 12 okrivljenika. Suđenja se sporo odvijaju, mediji među ostalim i zbog toga pokazuju sve manji interes za njihovo praćenje, i sve to pridonosi sve manjem interesu javnosti.

"I zbog toga izostaje razumijevanje svrhe samih suđenja i, umjesto priznavanja patnje žrtvama i distanciranja od zločina, mi bilježimo nastavak kontinuiranog i široko rasprostranjenog poricanja ratnih zločina i odbijanje prihvaćanja činjenica utvrđenih pravomoćnim presudama. A pogotovo je padu interesa među hrvatskim građanima za suđenja za ratne zločine pridonijela prvostupanjska oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju u Hagu, koja je ispala takva jer je sud čitav niz činjenica pogrešno interpretirao", zaključuje Vesna Teršelič.

Slabi i učinci regionalne suradnje

Ekspertica Documente Jelena Đokić Jović upozorila je da nema pomaka nabolje oko odšteta obiteljima žrtava ratnih zločina, nakon niza osuđujućih presuda za silovanja i seksualno nasilje u ratu uslijedio je niz oslobađajućih koje retraumatiziraju žrtve, a zabrinjava porast suđenja okrivljenicima koji nisu dostupni hrvatskom pravosuđu.

"Posebno bih istaknula Županijski sud u Osijeku gdje su sva suđenja tokom 2016 provedena u odsutnosti optuženika. To govori o slabim učincima regionalne suradnje, a tome je pogodovao i srbijanski 'zakon o univerzalnoj jurisdikciji'", konstatirala je Đokić Jović.

Veselinka Kastratović: Gdje Državno odvjetništvo 'šteka'?
Veselinka Kastratović: Gdje Državno odvjetništvo 'šteka'?

Veselinka Kastratović, koja u Osijeku svakodnevno kontaktira sa obiteljima žrtava, upozorava na indolenciju hrvatskog Državnog odvjetništva koja kćeri čovjeka ubijenog početkom rata u mitraljiranju aviona Jugoslovenske narodne armije (JNA) dok je bio na njivi kaže kako nisu u mogućnosti pronaći počinitelja, a barem takvese stvari - tko je, gdje i kada upravljao borbenim avionom - tada strogo bilježilo.

Također, u selu Sotin su domaći srpski "teritorijalci" i paravojska iz Srbije ubili ujesen 1991. ukupno 91 osobu, a za mnoge od njih nisu nađeni posmrtni ostaci. Mještani traže da se naprave izvidi na nekim lokacijama, a nadležna hrvatska tijela to ignoriraju.

A posebno je apsurdno da je ratni zločin nad 97 Hrvata u selu Bogdanovci ujesen 1991. godineobrađen za potrebe tužbe protiv Srbije za genocid, a onda - zaboravljen!

"A danas nemate niti otvorenu službenu istragu za zločin u Bogdanovcima pred našim Županijskim državnim odvjetništvom u Osijeku! To je paradoksalno – negdje se nešto istraživalo kada je trebalo pripremiti tužbu za genocid, i ja bih rekla da se čak i kvalitetno istraživalo. Jer postoji popis žrtava, ti su ljudi tamo spremni svjedočiti, oni čak govore o potencijalnim počiniteljima zločina, i tu je pitanje – gdje Državno odvjetništvo 'šteka'?", kaže Kastratović.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG