Dostupni linkovi

Ekološki aktivisti: Hrvatska zarobljenik proizvođača fosilnih goriva


Ljudi drže transparente tokom demonstracija o klimatskim promjenama, u Zagrebu, Hrvatska, 20. septembra 2019.

Summit svjetskih lidera o klimatskim promjenama iznova je podsjetio na katastrofalne posljedice zagađenja po klimu i okoliš na planeti.

Ekološki aktivisti kažu da je Hrvatska još uvijek zarobljenik fosilnih goriva. Prema najnovijoj procjeni indeksa učinka klimatskih promjena Hrvatska je pala na ljestvici, ali iz resornog ministarstva odgovaraju da su bitne odluke donesene tek nakon što je ovaj indeks zaključen sredinom godine.

“Hrvatska ima klimatsko-energetsku politiku, ali ona je samo rezultat obaveza prema ciljevima Europske unije,” kaže za RSE predsjednik zagrebačke nevladine udruge za zaštitu okoliša “Zelena akcija” Luka Tomac.

Po njegovoj ocjeni, hrvatska klimatsko-energetska politika i dalje je zarobljena od strane proizvođača fosilnih goriva.

“Mi krojimo našu politiku prema tome da ćemo djelovati za deset godina, a ne u idućih deset godina. Ono što je trenutno naš cilj za 2050. godinu, a to je smanjenje nacionalnih emisija za 76 posto, to bi trebalo pretvoriti u naš cilj za 2030. godinu. E onda bi to odgovaralo viziji i ambiciji koja se od nas očekuje,” kaže lider “Zelene akcije” .

On podsjeća da Hrvatska uvozi ugljen za termoelektranu Plomin i još masno plaća dozvole za emisiju CO2 iz Plomina, međutim da je premijer Plenković najavio da će Plomin biti zatvoren tek 2033. godine.

“Mi u “Zelenoj akciji” mislimo da to treba biti puno ranije i da se plan za zatvaranje Plomina treba donijeti već sutra. U odnosu na troškove i potencijal, s tim se novcem kao alternativa može primjerice solarizirati stotine tisuća krovova, i mislim da se na jedan takav projekt i straegiju treba fokusirati već danas,” sugerira Tomac.

Do 2030. u Europskoj uniji treba smanjiti emisije ugljika za 55 posto, a do 2050. godine za 76 posto.

Hrvatska će u cilju EU smanjenja emisije ugljika za 55 posto do 2030. godine sudjelovati sa „za nas veoma visokih 45 posto”, a ugljen će napustiti 2033., no „nastojat će to postići i ranije”, najavio je hrvatski premijer Andrej Plenković 2. studenog u Glasgowu na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) gdje su svjetski čelnici iznosili planove i obećanja svojih država za očuvanje okoliša.

Hrvatska je u najnovijoj procjeni indeksa učinka klimatskih promjena (CCPI) za 2022. godinu pala za 10 mjesta među 60 ocjenjivanih država svijeta.

Kao i prethodnih godina, Hrvatska ima visoke rezultate u kategoriji obnovljivih izvora energije, ali pokazuje srednju uspješnost u kategoriji klimatske politike i nisku u prevelikom korištenju fosilnih goriva i prevelikim emisijama stakleničkih plinova.

Hrvatska je – po ocjeni eksperata – jedina članica EU-a bez jasnog plana postupnog ukidanja ugljena.

Zato je sa prošlogodišnjeg 18. mjesta Hrvatska u najnovijoj procjeni indeksa učinka klimatskih promjena pala na 28. mjesto.

RSE je zatražio komentar ovog indeksa od nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, gdje kažu da su bitne odluke koje bi Hrvatsku zadržale visoko na ljestvici donesene nakon zaključivanja ovog indeksa sredinom godine.

“Hrvatska ima emisije po glavi stanovnika koje su među najmanjima od svih 60 promatranih država, no u trenutku ocjene, u lipnju 2021., još nismo bili izrazili namjeru prestanka korištenja ugljena u proizvodnji električne energije, kao ni godinu u kojoj će se to dogoditi. Tada je još službena godina bila 2040. Međutim, Alijansi za izlazak iz ugljena priključili smo se već 1. srpnja, a ciljnu godinu 2033. smo iskazali na početku klimatske konferencije početkom studenog,” stoji u odgovora Ministarstva.

“Usprkos ovom padu, Hrvatska se još uvijek dobro drži sredine tablice,” kaže za RSE starija stručna suradnica u Društvu za oblikovanje održivog razvoja Maja Bratko.

“Hrvatska najbolje kotira u segment koji se odnosi na korištenje obnovljivih izvora energije, što ponajprije možemo zahvaliti različitim sufinanciranjima i dostupnim financijskim sredstvima koje su javni i privatni sektor, ali i građani uvelike koristili. Pad na ljestvici možda i nije toliko povezan sa time da je Hrvatska možda lošija u prošloj godini, nego da su neke zemlje možda poboljšale svoje klimatske i energetske politike,” objašnjava ekspertica.

Hrvatska najbolje kotira u segmentu koji se odnosi na korištenje obnovljivih izvora energije: Maja Bratko, starija stručna suradnica u Društvu za oblikovanje održivog razvoja
Hrvatska najbolje kotira u segmentu koji se odnosi na korištenje obnovljivih izvora energije: Maja Bratko, starija stručna suradnica u Društvu za oblikovanje održivog razvoja

Za uspjeh energetske tranzicije posebno je važno uključiti građane, kaže Maja Bratko, koja se dugi niz godina ovom temom bavila upravo na lokalnoj i regionalnoj razini.

“I zbog toga je Hrvatska već u nekim zakonim predvidjela organiziranje građana u obliku energetskih zajednica i zajednica obnovljivih izvora energije, gdje onda građani mogu sami pokrenuti te projekte, i od njih dobiti dobrobit za svoju lokalnu zajednicu", navodi Bratko.

"Već je na snazi", dodaje, "Zakon o tržištu električne energije, i energetske zajednice se već mogu početi formirati".

"Za zajednice obnovljivih izvora energije čekamo da se donese i da stupi na snagu Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji,” precizira Maja Bratko.

Indeks se sastavlja na temelju ocjena 460 neovisnih stručnjaka iz ocjenjivanih zemalja, a sastoji se od četiri kategorije: emisija stakleničkih plinova, obnovljivi izvori energije, potrošnja energije i klimatske politike. Suradnik za ovogodišnji CCPI u Hrvatskoj bilo je Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

U ovogodišnjem indeksu CCPI države koje na ljestvici najbolje kotiraju su, već tradicionalno, skandinavske zemlje – Danska (1.), Švedska (2.) i Norveška (3.). Danska je izborila svoje mjesto značajnim smanjenjem korištenja ugljena u posljednjih 20 godina i njegovom zamjenom s obnovljivim izvorima energije koji sada čine 30% u ukupnoj opskrbi energijom.

S druge strane, najgore rangirane države u Europi na ovogodišnjoj ljestvici su Mađarska (53.), Poljska (52.) i Češka (51.) dok je čak i Slovenija na vrlo lošem 50. mjestu. S obzirom na zemlje s najlošijim CCPI indeksom, istaknuta je Australija kao jedna od najvećih izvoznika ugljena u svijetu, koja nije pokazala napredak u nacionalnoj i međunarodnoj plitici, zbog čega joj je dodijeljeno 58. mjesto.

UN: Ljudsko djelovanje uzrokuje ‘ekstremne klimatske događaje’
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:56 0:00

Uspinjući se za 10 mjesta, Nizozemska je jedna od zemalja s najvećim poboljšanjem od prošlogodišnjeg CCPI-a, iako se još uvijek nalazi na srednjoj razini.

Koautori su naglasili da je jako dobro što većina zemalja ima nacionalne ciljeve za nultu neto stopu emisija, no bitno je da se više fokusiraju na zamjenu ugljena obnovljivim izvorima energije a ne prirodnim plinom, kao npr. Japan.

Uz to su naglasili da nijedna zemlja koja je analizirana nije na „putu“ za ostvarenje kratkoročnih politika za postizanje dugoročnog cilja od nulte neto stope emisija, time ukazujući na veliku razliku u namjerama i stvarnoj implementaciji.

Norveška je prva zemlja koja je dobila vrlo visoku ocjenu u kategoriji obnovljive energije.

Kao i prošle godine, niti jedna zemlja EU-a nije imala vrlo slab učinak. Češka, Poljska i Francuska ostaju zemlje EU s najlošijim rezultatima u ovoj kategoriji.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG