Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Izvještaj o energetskoj učinkovitosti kasni, Hrvatska dobila opomenu


Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Zagrebu

Loša baza podataka, koju je naslijedilo od prethodnih Vlada, razlog je što hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i energetike već 10 mjeseci kasni sa izvještajem Europskoj komisiji o povećanju energetske učinkovitosti, zbog čega je zvanični Brisel uputio opomenu Zagrebu.

Ako u sljedeća dva mjeseca Hrvatska ne dostavi godišnje izvješće o napretku u povećanju energetske učinkovitosti za 2019. godinu, Europska komisija najavljuje da će, nakon opomene, uputiti i obrazloženo mišljenje.

U slučaju da Hrvatska ni tada ne posluša, Komisija će slučaj predati Sudu Europske unije. Brisel će Hrvatsku tužiti za nepoštovanje europske pravne stečevine, konkretno Europske direktive o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU.

U Ministarstvu zaštite okoliša kažu da su uzroci kašnjenja tehničke prirode, jer je praćenje energetske efikasnosti bilo u nadležnosti tijela koje je ukinuto 2018. godine, a koje je za sobom ostavilo nefunkcionalnu bazu podataka i premalo stručnih ljudi. Poručuju i da se sredinom prošle godine krenulo u uvođenje reda.

"O svemu je informirana i Europska komisija. Ministarstvo će u vrlo kratkom roku izaći s provjerenim i kvalitetnim podacima za Godišnje izvješće za 2018. godinu, a nakon toga i za 2019. godinu“, stoji u njihovom službenom priopćenju.

Hrvatska i ‘veliki igrači’

U to da je problem tehničke prirode, ekološke udruge ne vjeruju. Predsjednik udruge „Eko Kvarner“ Vjeran Piršić kaže da je ovo ilustracija odnosa ovog ministarstva prema poslu, ali i dokaz da je Hrvatska i dalje talac lobija fosilnih goriva – nekada ugljena, a danas plina.

Vjeran Piršić
Vjeran Piršić

„Trenutno smo taoci plinskog lobija. To je sve zbog interesa onih koji sada prodaju ruski plin i onih koji žele u budućnosti prodavati američki plin dobiven ekološki veoma spornom tehnologijom. Mi smo između dva velika plinska lobija, dvije velike supersile. Vidimo da njihovi veleposlanici pojavljuju u našim medijima, jedan kao gubernator, a drugi kao guverner, pri čemu ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov čak dolazi u uniformi i sa medaljama. To je poanta cijele priče – naše resorno ministarstvo servisira želje velikih igrača“, tvrdi Piršić.

A moglo se, kaže sugovornik Radija Slobodna Evropa (RSE), na vrijeme napraviti sadržajan izvještaj.

„Ono što je u ovoj priči najtragičnije jest da u Hrvatskoj postoje sjajni primjeri dobre prakse. Hrvatska je mogla samo popisati ono što je napravljeno – ne uvijek savršeno, ali je ipak napravljeno. Imamo tu energetsku obnovu zgrada koja se ipak pokrenula, imamo jako dobre regionalne investicijske agencije koje rade sjajne programe, imamo nešto malo energetskih zadruga, imamo nas na Krku koji radimo međunarodno priznati i poznati projekt. Međutim, oni su to propustili napraviti. Zbog čega je to tako, to je prvenstveno problem resornog ministra Tomislava Ćorića i ekipe koju je on doveo“, upozorava Piršić.

Nemar Ministarstva

Donedavni hrvatski eurozastupnik „zelenih“, sveučilišni profesor Davor Škrlec, vjeruje da je ovo kašnjenje rezultat nemara jer se, prilikom smanjivanja broja državnih tijela, zaboravilo odrediti ko će preuzeti obaveze ukinutih.

„U svom tom planu smanjivanja državne administracije, kada se Vlada odlučila za ukidanje agencija i kada je niz njih ukinut i integriran u nadležna ministarstva, očito je netko zaboravio da kod svih tih integracija osim administrativno-formalnih postoje i radne obveze izvješćivanja - u ovom slučaju prema Europskoj komisiji. I to ne samo zato da bi se moglo osigurati povlačenje sredstava, nego i zato da ne bi došlo do ovakvog prozivanja da država nije nešto napravila“, kaže Škrlec.

Hrvatska sputava cijelu EU

Čelnici EU postavili su 2007. jasne ciljeve - smanjenje stakleničkih plinova za najmanje 20 % u usporedbi s 1990, postizanje 20 postotnog sudjelovanja energije iz obnovljivih izvora i 20-postotno povećanje energetske učinkovitosti. To bi značilo i smanjenje godišnje potrošnje energije u Uniji za 20 % do 2020. godine.

Međutim, bez izvješća o o napretku u povećanju energetske učinkovitosti, koji moraju dostaviti sve zemlje članice EU, Europska komisija ne može procijeniti njihov napredak. To znači i da EU u cjelini ne može pratiti ostvarivanje ciljeva kada je reč o povećanju energetske učinkovitosti u EU-u za 2020.

Nepotpuna slika o stanju onemogućuje Europskoj uniji da prema potrebi prilagodi svoje politike i mjere za postizanje zajedničkih ciljeva u pogledu energetske učinkovitosti, upozorila je Europske komisije. Brisel navodi i da su ovi ciljevi ključni u borbi protiv klimatskih promjena, a i opominje Hrvatsku zbog desetomjesečnog kašnjenja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG