Dostupni linkovi

Na Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj o partizanima i kardinalu Stepincu


Sa obilježavanja 80. obljetnice početka antifašističke borbe, aktuelni i bivši hrvatski zvaničnici, vjerski velikodostojnici, te političari, Brezovica, 22. lipnja 2021

Nije Hrvatska bila na strani pobjednika, već na strani istine i dobra, poručio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović na obilježavanju 80. obljetnice početka antifašističke borbe u Hrvatskoj.

Milanović je to kazao na proslavi nedaleko Siska, komentirajući masovno sudjelovanje hrvatskih građana u antifašističkoj borbi u Hrvatskoj, gdje je 22. lipnja 1941. godine osnovan Prvi sisački partizanski odred.

Uz “Bella ciao” i naslovnu pjesmu iz filma “Bitka na Neretvi” u izvedbi orkestra Hrvatske vojske u šumi Brezovica nedaleko Siska održana je državna proslava Dana antifašističke borbe 22. lipnja, datuma koji se od 1991. obilježava kao početak oružanog otpora okupatoru i kvislinškom režimu Nezavisne države Hrvatske (NDH).

Na proslavi koju po prvi puta organizira hrvatska Vlada, a ne antifašisti i lokalna samouprava, premijer Andrej Plenković podsjetio je da je NDH bila kvislinška država s rasnim zakonima, dok je antifašistička Hrvatska 1943. godine imala 11 od 26 partizanskih korpusa, a godinu kasnije odlukama ZAVNOH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske) uspostavljena je kao federalna država Hrvatska u današnjim granicama.

“U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi, dok je od preko 200.000 poginulih partizana trećina bila iz Hrvatske. Time je Hrvatska dala velik doprinos porazu Hitlera i njegovog nacističkog pretka u Europi, a Hrvatskoj je osigurano istaknuto mjesto među zemljama pobjednicama Drugog svjetskog rata”, kazao je Plenković na svečanosti koja je bila izravno prenošena na Prvom programu Hrvatske televizije.

On je najavio da će Vlada i sljedećih godina biti organizator središnje proslave Dana antifašističke borbe. Inače, Vlada je na obilježavanje došla u jakom sastavu – uz Plenkovića bila tri od četiri potpredsjednika Vlade - Tomo Medved, Davor Božinović i Boris Milošević, kao i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Radovan Fuchs.

Poruke predsjednika i premijera

I dok je Plenković prvi HDZ-ov premijer koji je došao na proslavu Dana antifašističke borbe, prisutnost predsjednika Zorana Milanovića je kontinuitet, jer su prije njega dolazili i Stipe Mesić i Ivo Josipović.

Nakon duljeg vremena on i premijer bili su zajedno na istom događaju, a Milanović, čiji je izlazak na govornicu popraćen i kraćim skandiranjem “Zoki, Zoki”, nadovezao se na Plenkovićev govor.

Predsjednik Milanović polaže cvijeće na spomenik u Brezovici
Predsjednik Milanović polaže cvijeće na spomenik u Brezovici

“Hrvatska nije bila na strani pobjednika. Hrvatska je bila na strani istine i dobra. Hrvatska nije bila samo na pobjedničkoj strani. To je računovodstveni pogled na svijet. Hrvatska je bila na strani rizika, pogibelji i hrabrosti”, poručio je Milanović. I on je spomenuo važnost partizanske borbe za današnje granice.

“Nisu Istra i Primorje oslobođeni samo deklaracijom ZAVNOH-a nego hrvatskim oružjem dalmatinskih partizana koji su ušli u Rijeku i u Istru”, podsjetio je.

Plenković je kazao, kako je na proslavi “Oluje” pre 5 godina izrazio žaljenje za žrtve zločina sa hrvatske strane, da isto tako - neovisno o spomenutim zaslugama partizana - treba spomenuti i zločine nad ratnim zarobljenicima i civilima na kraju Drugog svjetskog rata, uspostavu totalitarnog sustava i progon kardinala Alojzija Stepinca.

“Došlo je vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja. Da bolje vrednujemo doprinos hrvatskog antifašističkog otpora nacizmu, a istodobno samo ćemo tako zatvoriti još žive podjele u našem društvu i graditi nikada potrebnije jedinstvo u suočavanju s izazovima koji su pred nama”, pledirao je Plenković.

Premijer tijekom govora na obilježavanju Dana antifašisičke borbe
Premijer tijekom govora na obilježavanju Dana antifašisičke borbe

O 'koketiranju sa nacifašizmom i ustaštvom'

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin kazao je kako neki mladi - a da pojma nemaju o čemu se radi - upotrebljavaju ustaški pozdrav, što se ne bi dešavalo da nije bilo šutnje vlasti proteklih 30 godina, uz iznimku Stipe Mesića.

“Za ovu zemlju nema budućnosti na koketiranju sa nacifašizmom i ustaštvom. A ja tvrdim da Hrvatska kao demokratska i na antifašizmu sazdana zemlja ravnopravnih građana ima i mora imati budućnost. Volio bih da činjenica što je organizator obilježavanja Dana antifašističke borbe Vlada Republike Hrvatske bude prvi jasan pokazatelj takve budućnosti”, poručio je Habulin.

Na svečanosti su bili i bivši hrvatski predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj, župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, gradonačelnica Grada Siska Kristina Ikić Baniček, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i predstavnici Islamske vjerske zajednice i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, ali ne i predstavnici drugih vjerskih zajednica.

Sisački partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941, kada je na vijest da je Hitler napao Sovjetski savez 77 sisačkih komunista otišlo u ilegalu i sklonilo se u šumu Brezovica pored Siska, kako bi koji dan kasnije započeli sa diverzantskim akcijama, a mjesec dana kasnije prebacili se na područje Banije među većinski srpsko stanovništvo.

Do 1991. se kao Dan ustanka naroda Hrvatske slavio 27. srpnja 1941, kada su u Srbu u Lici ustanici iz okolnih sela kao odgovor na ustaške pokolje zauzeli mjesto i rastjerali oružnike (žandare). Izbor novog datuma argumentiran je time da je 22. lipnja bio namjerno zaboravljen, jer je Sisački odred osnovan prije nego što su Tito i vrh Partije dali nalog za ustanak – tek 4. srpnja 1941. na sastanku Politbiroa CK KPJ u Beogradu. Sada nevladine udruge i Srpsko narodno vijeće obilježavaju 27. srpnja kao Dan ustanka naroda Like.

Dan antifašističke borbe obilježen je i u drugim krajevima Hrvatske, svečanošću u središtu Splita dan ranije, a 22. lipnja od Osijeka i Duge Rese do Pule i Sinja.

Spomen-park Brezovica je memorijalna park-šuma u kojoj je 22. lipnja 1941. godine osnovan Prvi sisački partizanski odred, prvi partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji. U spomen parku komunisti su 1981. godine podignuli monumentalni spomenik.
Spomen-park Brezovica je memorijalna park-šuma u kojoj je 22. lipnja 1941. godine osnovan Prvi sisački partizanski odred, prvi partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji. U spomen parku komunisti su 1981. godine podignuli monumentalni spomenik.

Ustaški pozdravi i simbolika

Obilježavanje je bila prigoda da se reaktualizira pitanje izmjene Kaznenog zakona kako bi se nedvosmisleno zabranilo korištenje ustaškog pozdrava i simbolike, jer postojeće rješenje omogućuje različitu pravosudnu praksu.

Naime, stav Vladine ad-hoc Komisije za suočavanje za prošlošću je da je korištenje ustaškog pozdrava zabranjeno, ali da je iznimno dopušteno na komemoriranju poginulim pripadnicima stranačke vojske HOS u ratu u Hrvatskoj početkom devedesetih ne dodatno je zamaglio odgovora na pitanje – što je zabranjeno, a što nije.

Manjinski zastupnici i klubovi oporbenih stranaka već mjesecima pripremaju izmjene Kaznenog zakona kojima bi se korištenje ustaškog pozdrava i znakovlja kažnjavalo kazneno, a ne prekršajno i jasno i nedvosmisleno zabranilo.

"Donošenje izmjena Kaznenog zakona civilizacijsko je pitanje za sve političke aktere u Hrvatskoj, kako bi se riješili nasljeđa Drugog svjetskog rata, posebice posljedica ustaške vladavine od 1941. do 1945. godine", izjavio je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac Pupovac novinarima uoči obilježavanja.

Na pitanje hoće li SDSS uvjetovati podršku Vladi donošenjem izmjena Kaznenog zakona, Pupovac je odgovorio "da se tu ne bi trebao nitko nikome ništa uslovljavati. Možemo samo razgovarati o tome kako to napraviti."

Izvijestio je kako je predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus za petak, 25. lipnja, sazvao novi sastanak na kojem će se raspravljati daljnji koraci u pravcu rješenja pitanja ustaškog pozdrava "Za dom spremni", dodavši da se dorađuje finalna verzija prijedloga izmjena Kaznenog zakona.

Pupovac je pozdravio to što je Vlada od ove godine organizator središnje proslave Dana antifašističke borbe u Brezovici istaknuvši da je to veoma značajna stvar.

"Važna je stvar da obilježavanje Dana antifašističke borbe i odlazak na značajna mjesta bilo pobjeda, bilo stradanja antifašista u Hrvatskoj, nije više stvar nevladinih organizacija, nego da to preuzme Vlada", istaknuo je.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin kazao je novinarima kako “misli da treba još razgovarati.” On naglašava da prijedlog izmjena Kaznenog zakona treba imati podršku premijera Plenkovića, “jer ukoliko bi ta podrška izostala, sumnjam da će te izmjene i dopune biti donesene. Dolazak premijera danas u Brezovicu ulijeva optimizam i nadu da će on podržati tu inicijativu i da će izmjene i dopune Kaznenog zakona biti donesene.”

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus ocijenio u izjavi novinarima nakon obilježavanja Dana antifašističke borbe da u današnjoj parlamentarnoj većini nema nikoga tko bi mogao biti protiv izmjena Kaznenog zakona kojim bi se zabranila upotreba ustaškog znakovlja te da je to pitanje dobre volje.

“Mislim da postoje svi uvjeti za to, jer u sastavu onih koji podržavaju Vladu se nalaze i zastupnici manjina i oni koji su direktne žrtve NDH. Postoji još nekoliko članova vladajuće većine koji su te orijentacije i zastupanja da to potpomognemo”, kazao je Kraus.

“Smatram da danas u parlamentarnoj većini ne postoji nitko tko bi mogao biti protiv toga. Prema tome, pitanje je samo dobre volje i isto tako smatram da se parlamentarnom većinom taj zakon može izglasati”, istaknuo je.

Kraus je rekao da prijedlog izmjena zakona sadrži zabranu ustaškog znakovlja i negiranja povijesti, odnosno žrtava NDH i logora, a prema najavi prijedlog bi u Hrvatski sabor trebao biti poslan uskoro.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG