Dostupni linkovi

Izručenja između BiH i Hrvatske: Politika ili pravo?


Granica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske
Granica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske

Na temu 'Zašto je sporan Ugovor o izručenju između Hrvatske i BiH' za Facebook stranicu „Zašto“ govore advokati Senka Nožica i Ifet Feraget. Ministri pravde BiH i Hrvatske Josip Grubeša i Dražen Bošnjaković na nedavnom sastanku su istakli kako nisu zadovoljni načinom na koji Ugovor funkcioniše, a ovo pitanje aktuelizirano je nakon što Hrvatska nije izručila sutkinju Lejlu Fazlagić BiH, a BiH Hrvatskoj bivšeg čelnika Nogometnog kluba Dinamo Zdravka Mamića.

Bit će izmjena

Iz Ministarstva pravde BiH kažu da su zadovoljni jer je Ugovor o izručenju zaključen, ali da u provođenju postoje nedostaci.

“Nedostaci se koji se tiču člana 6. Ugovora (krivična djela za koja se dopušta izručenje ) i člana 7. Ugovora, koji se odnosi na krivična djela za koja se mogu izručiti vlastiti državljani i tumačenja te ugovorne odredbe, a što će biti prevaziđeno kroz buduće izmjene i dopune navedenog ugovora”.

Advokat Senka Nožica smatra da je sam Ugovor dobar, te da se postiglo ono što se željelo, dakle da se za krivična djela organizovanog kriminala i ratnih zločina osumnjičeni izruče.

„Problem je u primjeni ugovora i to je problem u politici, upravo u ministarstvima. Na kraju krajeva, zadnji ministar potpisuje rješenje o izručenju. Nije to problem u pravnoj praksi, u pravnom ugovoru, nego u političkoj volji“, kaže Nožica.

Odluka ministra

U slučaju sutkinje Lejle Fazlagić koja je u BiH osumnjičena za sudjelovanje u kriminalnoj grupi povezanoj s protuzakonitom preprodajom nekretnina Vrhovni sud u Hrvatskoj odlučio je, prošle godine, da su ispunjeni svi uslovi za izručenje.

“Ministar pravde Republike Hrvatske do danas nije donio rješenje kojim se dopušta izručenje Lejle Fazlagić u BiH”, navodi se u odgovoru Ministarstva pravde BiH za RSE.

Nožica je stava da to nije zato što nekom ministru treba više vremena, već zbog političkih kalkulacija.

Zatvor, ilustracija
Zatvor, ilustracija

„Ako postavite nekakav zahtjev o izručenju, onda postoji neko razumno vrijeme, tako mi kažemo u pravu, razumno vrijeme. A za potpis takvog ugovora o izručenju, odnosno potvrđivanje rješenja o izručenju, ministru treba samo onoliko vremena koliko potpisuje sva druga rješenja u okviru ministarstva, a to je neki razuman rok, koji može biti maksimalno mjesec dana“, naglasila je Nožica.

Politika ili pravo?

Advokat Ifet Feraget
Advokat Ifet Feraget

Ipak, advokat Ifet Feraget smatra da do neizručenja može doći iz čitavog niza razloga, što ministri ne smiju zaobilaziti.

Fazlagić traži pravnu zaštitu u EU, 'nije u bjekstvu, ali se ne vraća u BiH'

„Kad bih ja bio ministar u bilo kojoj drugoj zemlji ja ne bih dopustio izručenje bilo koga u BiH, dok BiH ne pospremi svoje dvorište. Nepoštivanje elementarnih normi Evropske konvencije za ljudska prava sigurno šalje poruku zemljama od kojih BiH traži izručenje da BiH ne može garantovati fer i pravično suđenje. To može biti razlog zbog kojeg ministar neke zemlje ne donosi odluku o izručenju određenog lica“, stava je Feraget.

Tu postoje uvijek kalkulacije tipa 'mi smo ovoga tražili pa nam vi niste dali, sada mi vama ne damo ovoga'.
Senka Nožica, advokat

Nožica problem adresira na obje države.

„ Apsolutno ne mislim da je problem samo sa jedne strane, mislim da postoji problem sa obje strane i da tu postoji određena trgovina koja se provodi iz političkih, ne iz pravnih razloga.“

A kako su države potpisnice Ugovora, države su i te koje ga krše, zaključila je Nožica.

XS
SM
MD
LG