Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatska će tražiti od 'saveznika' pomoć oko nestalih


Porodice sa fotografijama nestalih u ratu u Hrvatskoj

Nema ubrzanja u procesu traženja nestalih u ratu u Hrvatskoj. Za hrvatske vlasti i dalje je glavni problem u tome što srpska strana ne želi otvoriti svoje arhive s početka devedesetih. Hrvatska predsjednica najavila je da će zatražiti pomoć „službi savezničkih zemalja“.

Prema podacima Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, u razdoblju od 19.6.2017 do 19.5.2019 održano je u Hrvatskoj 11 identifikacija posmrtnih ostataka iz rata 1991-1995 na kojima rasvijetljena sudbina 80 osoba. Iako Ministarstvo hrvatskih branitelja ne daje podatke o etničkoj pripadnosti identificiranih, mediji se snalaze na način da, kada se navodi da su „stradali 1995. godine“, radi se najvjerojatnije o osobama srpske nacionalnosti, a kada se navodi da su „stradali 1991-1992. godine“ - radi se najvjerojatnije o osobama hrvatske nacionalnosti. Prema tako prikupljenim podacima, može se zaključiti da su 73 ili 74 osobe bile srpske nacionalnosti, a njih šest ili sedam hrvatske nacionalnosti.

Posljednja identifikacija obavljena je 17. lipnja, kada je identificirano 11 osoba za koje Komisija za nestala lica Vlade Srbije kaže da su srpske nacionalnosti, a ostaci tijela su ekshumirani u Gornjem Selištu, Petrinji, Šašu, Šibeniku, Vrbovljanima, Vodoteču, Gračacu i Vukovaru. Komisije u svojim izvještajima sa identifikacija redovito navodi nacionalnost identificiranih.

Prema službenim podacima Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, Hrvatska traga za još 1.482 nestale osobe i za posmrtnim ostacima 411 poginulih osoba, što ukupno čini 1.893 neriješena slučaja iz Domovinskoga rata.

Što se hrvatskih vlasti tiče, i dalje se kao glavni problem u potrazi za nestalim ističe nesuradnja srpskih vlasti. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kazala je ovih dana kako bi opet pozvala srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Hrvatsku, ako to može pomoći nalaženju istine o sudbini nestalih, iako se ustanovilo da su svi dokumenti koje je on donio prigodom svoje posjete već otprije poznati hrvatskim vlastima. „Dala bih mu još jednu priliku, jer pitanje nestalih je prevažno pitanje“, kazala je.

„Znamo da postoje arhivi, znamo da se može doći do podataka. Apeliram i na one koji znaju za mjesta masovnih grobnica i vjerujem da ih muči to što se dogodilo. Nadam se da će i oni sami pristupiti obiteljima nestalih i pokazati im mjesta gdje su njihovi najmiliji. Ići ću i dalje, u razgovor sa službama savezničkih država, jer sad je prošlo dovoljno vremena da se neki podaci mogu deklasificirati, a to ću pitanje pokrenuti i pred Općom skupštinom UN-a, jer to pitanje na žalost ne muči samo Hrvatsku nego velik broj država u svijetu“, kazala je.

U Savezu udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja kao glavnog krivca za malen broj identificiranih Hrvata također prozivaju vlasti u Beogradu.

„Vi ste ti koji trebaju dati odgovor, ali znamo da odgovor na to pitanje leži s one strane granice“, poručila je predsjednica Saveza Ljiljana Alvir, obraćajući se hrvatskim političarima na predstavljanju knjige razgovora s obiteljima nestalih.

Pokušali smo kontaktirati nadležnu Upravu za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, ali tamo ne dižu telefonsku slušalicu i ne odgovaraju na mailove.

Vesna Teršelič
Vesna Teršelič

Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič kaže da je usprkos problemima, situacija sa potragom za nestalima u ratu u Hrvatskoj zbog vanjskih utjecaja ipak nešto bolja nego što je to bilo pred dvije ili tri godine.

„Kontekst u kojem se to događa je 'berlinski proces'. U srpnju se očekuje novi summit, ovaj puta u Poznanju u Poljskoj i rekla bih da se zahvaljujući tom međunarodnom kontekstu stvarno događaju neki mali pomaci koje treba pozdraviti“, rekla je Teršelič.

Ona zamjera Upravi za zatočene i nestale što se o identifikacijama i bilateralnim i multilateralnim susretima na temu suradnje u traženju nestalih medije izvještava tek naknadno, umjesto da mediji mogu pratiti identifikacije, što je ranije bila uobičajena praksa, i traži da se nakon susreta na ovu važnu temu održavaju konferencije za novinare.

Također, kako obitelji nekih nestalih nisu u Hrvatskoj ni u zemljama okruženja, ona traži da se objavljuju imena identificiranih, kako bi i oni mogli saznati da je razriješena sudbina njihovog bližnjeg.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG