Dostupni linkovi

Holbrukova zaostavština iz Dejtona


Ričard Holbruk
Vetaran američke diplomatije Ričard Holbruk (Richard Holbrooke), koji je na prostorima bivše Jugoslavije najpoznatiji kao tvorac Dajtonskog sporazuma, umro je nakon operacije koja ja izvedena pošto mu je pukla aorta.

Holbruk je umro, zapravo, na godišnjicu zvaničnog potpisivanja Dejtonskog sporazuma 14. decembra u Parizu 1995. godine.

Niko od potpisnika ovog sporazuma više nije živ, a Bosna i Hercegovina se već godinama suočava sa činjenicom da se i ovaj mirovni sporazum u različitim djelovima zemlje različito tumači.

Svi se slažu u samo u jednom - da je zaustavio rat. Ričarda Holbruka većina učesnika mirovnih pregovora u Dejtonu sjeća se kao vještog diplomate koji je beskompromisno i uporno ispunjavao ciljeve američke administracije.

Fotogalerija - Richard Holbrooke: Život u diplomatiji

x

Predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić na pregovorima u Dejtonu i potpisivanju sporazuma u Parizu prije petnaest godina učestvovao je kao premijer Vlade RBiH.

„Dejtonski sporazum je bio vrlo složen. Bilo je različitih interesa i u BiH i u regionu, pa i u međunarodnoj zajednici, koji su djelovali u suprotnim pravcima. Njegov zadatak je bio da se koncentriše na cilj i da se posao završi. On je to učinio. Rezultat je Dejtonski sporazum, prije svega zahvaljujući američkoj vladi koja je odlučila da zaustavi ubijanje u BiH. A on je bio američki diplomata i radio je na tome“,
rekao je Silajdžić.

Muhamed Šaćirbegović
, koji je u to vrijeme bio je ministar vanjskih poslova BiH, podjeća da Ričard Holbruk zaslužuje i pohvale, ali i kritike kada je riječ o Dejtonskom mirovnom sporazumu.

„Mislim da je jasno da nakon Dejtona dok su neki od nas otišli dosta tiho kućama, u Sarajevo, i bili zadovoljni bar da je rat završen, gospodin Milošević je otišao kući kao pobjednik. I nije moguće da se vidi u jednoj slici pobjednika Miloševića i pobjednika Holbruka. Mislim da tu ima nešto što istorija treba da pojasni“,
smatra Šaćirbegović.

Iako se, kako kaže, nije slagao sa nekim djelovima mirovnog sporazuma sačinjenog u Dejtonu, Krešimir Zubak smatra da je uloga Ričarda Holbruka u zaustavljanju rata u BiH ogromna.

„Da se dođe do kakvog-takvog mirovnog sporazuma, on se vrlo intenzivno angažirao. Dugo su trajale pripreme. Tijekom tih priprema zapravo je pokazao svoje pregovaračke sposobnosti i upornost. Mislim da je sam sporazum ostavio otvorenim ono glavno pitanje - pitanje zbog čega je počeo rat u BiH, hoće li BiH opstati ili neće, i ako opstane, kakvo će biti njezino unutarnje uređenje“,
kaže Zubak.

Žalio je zbog nekih odredbi sporazuma


Potpisivanje Dejtonskog sporazuma u Parizu, 14. decembra 2010.
Prije 15 godina, Dejtonski mirovni sporazum parafiran je u vojnoj bazi Rajt Peterson u američkom gradiću Dejton. Njime je, nakon trosedmičnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD, okončan troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini. Zemlja je podijeljena na dva entiteta: Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Ovaj sporazum, čiji je Aneks 4 još uvijek Ustav Bosne i Hercegovine, tri sedmice kasnije, 14. decembra, u Parizu su zvanično potpisali u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD-a Vorena Kristofera (Warren Christopher), Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.

U Dejtonu je na dvadesetodnevnim pregovorima bio i Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine BiH.
Miro Lazović: Gospodin Holbruk je znao često metodom argumenata, ali često i metodom pritisaka slamati, odnosno otklanjati otpore na putu postizanja konačnog mirovnog sporazuma.

„Gospodin Holbruk je znao često metodom argumenata, ali često i metodom pritisaka slamati, odnosno otklanjati otpore na putu postizanja konačnog mirovnog sporazuma. Moram reći da Dejtonski mirovni sporazum, pogotovo Aneks 4, to je Ustav BiH, se u potpunosti nije impelmentirao i 15 godina nakon Dejtona najslabija karika tog mirovnog sporazuma su upravo pojedine odredbe Ustava BiH, jer je Dejtonski mirovni sporazum 15 godina prije, dakle 1995. godine, napravio neke bolne kompromise koji se sada ispoljavaju kao kočnice za brži razvitak BiH“,
govori Lazović o svom poznanstvu sa Ričardom Holbrukom.

Ričard Holbruk, u razgovoru sa novinarima, znao je priznati neke od grešaka koje su napravljene tokom sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Novinar Senad Pećanin nekoliko puta je, kaže, o tome razgovarao sa Holbrukom.

„Valja se prisjetiti i priznati činjenicu da sve mane Dejtonskog sporazuma također idu, baš kao i sve prednosti koje je donio, na dušu gospodinu Holbruku. On to sam čak nije krio. I meni i drugim kolegama je govorio da žali zbog nekih odredbi Dejtonskog sporazuma - recimo, sjećam se da priznaje kao svoju grešku to što je dozvolio da se jedan od dva bh. entiteta zove Republika Srpska“,
rekao je Pećanin.

Niko nije ni slutio da će 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina ostati jednako nefunkcionalna država, sa velikom administracijom i bezbroj nivoa vlasti.

Na pitanje može li sa dijelom mirovnog sporazuma kao Ustavom i sa ovakvim ustrojstvom zemlja stići do Evropske unije, kojoj makar deklarativno svi političari teže - još uvijek niko nije dao odgovor, a svi pokušaji ustavnih reformi do sada su propadali.

Reakcije u regionu na smrt Holbruka

Reakcije u regionu

Predrag Simić, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Beogradu i bivši ambasador Srbije u Parizu, smatra Dejtonski mnirvni sporazum "remek-djelom američke diplomatske tradicije čiji je Holbruk izdanak."

"Sam činjenica da evo i danas, ravno 15 godina nakon njegovog potpisivanmje, Dejtonski sporazum predstavlja jedinu formu mira u Bosni i Hercegovini,"
rekao je Simić.

Jakup Krasniqi, privremeni predsjednik Kosova, je rekao da su Holbrukove zasluge za "slobodno, nezavisno i suvereno Kosovo je bila i ostale velike."

"Uvijek smo ga gledali kao nekoga sa visokim osjećajem za politiku i diplomatiju, kao nekoga ko snažno podržava procese na Kosovu i, naravno, njegov dopinos na kosovskom putu izgradnje demokratskih institucija je ogroman."
XS
SM
MD
LG