Dostupni linkovi

Hoće li SPC na Kosovu biti kao Vatikan


Patrijarh Irinej prilikom susreta sa predsednikom Tomislavom Nikolićem
Patrijarh Irinej prilikom susreta sa predsednikom Tomislavom Nikolićem
U poslednje vreme sve su učestalije posete poglavara Srpske pravoslavne crkve predsedniku Tomislavu Nikoliću. Razgovara se o Kosovu, a crkveni vrh nezadovoljan je rešenjem svog statusa, koji po Platformi usvojenoj na sednici Vlade, predviđa nešto slično statusu Vatikana u Italiji, uz ugovorni odnos između SPC-a i vlasti na Kosovu. Značilo bi to i odnos dve međusobno priznate države, pa se čuju najave da bi predstavnici Crkve mogli tražiti i izmenu ovog dokumenta. Iako vlasti odgovaraju da razloga za nezadovoljstvo nema, jasno je da neslaganja postoje, pa se još jednom otvara pitanje koliko će stavovi Crkve uticati na državnu politiku prema Kosovu.

Zvaničan stav Sinoda SPC kada je reč o rešenjima koje za njihov položaj na Kosovu predviđa Vlada u Beogradu još uvek nije jasan i čeka se zaključak sa nedavnog zasedanja u Prizrenu na kome je bilo reči i o predlogu za promenu dela državne platforme u kojem se navodi da bi to pitanje trebalo regulisati po ugledu na status Vatikana. Kako je na sajtu SPC-a napisao protojerej Velibor Džomić, iz Pravnog saveta Mitropolije crnogorsko-primorske, uspostavljanje ugovornog odnosa između SPC-a i vlasti u Prištini značilo bi praktično priznavanje nezavisnosti Kosova.

“Crkva može da bude mirna”, odgovara predsednik Skupštinskog odbora za Kosovo Milovan Drecun, navodeći da je reč samo o polaznim osnovama za dijalog.

“To je sadržano u Platformi koju je usvojila Vlada i koja je bila priložena kao obrazloženje uz Rezoluciju o Kosovu. To je samo jedan od modela za koji mi mislimo da bi možda mogao da bude primenjen da bi efikasno bila zaštićena imovina Srpske pravoslavne crkve i svi verski objekti. Ali, to je sve stvar dogovora. Mi smo Platformu definisali kao nešto od čega treba početi u razgovorima i što može da se nadogradi. SPC može da da svoja rešenja i svakako će biti konsultovana kada na dnevni red dođu te teme u razgovorima Beograda i Prištine. Ne vidim razlog za bilo kakvo uznemirenje, tek će se dogovarati i, nadam se, ispregovarati čvrst mehanizam efikasne zaštite imovine i verskih objekata na Kosovu i Metohiji”, rekao je za RSE Milovan Drecun.

Temelj za promene

U tom smislu, patrijarh Irinej i vladike uskoro bi mogle da predstave svoj predlog rešenja zaštite kulturne baštine SPC na Kosovu koje bi, prema saznanjima medija, podrazumevalo formiranje radne grupe koja bi kontrolisala očuvanje njene imovine.

Grupu bi činili predstavnici međunarodne zajednice, Srpske crkve, ali i kosovskih institucija. Protođakon Ljubomir Ranković ističe da je saradnja sa vlastima na Kosovu neophodna jer je to jedini način da se obezbedi sigurnost pre svega ljudi, a onda i zaštita imovine na Kosovu.

Visoki Dečani
Visoki Dečani
“Ne sumnjam da će to biti povoljno rešeno uz pomoć međunarodne zajednice, napore naše države, a nadam se i uz razumevanje onih koji čine i sprovode vlast na Kosovu, znači kosovskih Albanaca. Ne smeju ovde neke naše međusobne zađevice doprineti da to blago bude ugroženo, a znamo šta se dešavalo u proteklom periodu”, navodi Ranković.

Tokom poslednjih u nizu susreta, predsednik Srbije Tomislav Nikolić i patrijarh Irinej zajednički su izrazili zabrinutost u vezi sa bezbednošću građana i Crkve na Kosovu, pogotovo nakon protesta ispred manastira Visoki Dečani i skrnavljenja nadgrobnih spomenika na Kosovu.

Iako će je sa njima podeliti i većina članova vlade, primetna su i razmimoilaženja na liniji predsedsednik – Vlada Srbije. Prvobitna verzija platforme o Kosovu koju je napisao sam Nikolić bila je prihvatljiva za Crkvu. Ali kasnije, kada su u nju unete izmene, promenio se i stav crkve. Mada je jasno da su stavovi predsednika bliži Crkvi nego Vladi, publicista Mirko Đorđević ocenjuje da se patrijarh Irinej ipak kreće na liniji zvanične politike. Odustaje od radikalne retorike kakva se od njega mogla čuti u vremenu balvana i barikada na Kosovu.

“Patrijarh je pre nedelju dana u Prizrenu dao jednu vrlo značajnu izjavu, koja deluje neočekivano. Rekao je, citiram, da se moli gospodu da se vrati vreme kada će Srbi i Albanci zajedno živeti na Kosovu kao braća i dalje je objasnio da on veruje u pomirenje Srba i Albanaca. Tu vidim neki temelj da će se nešto promeniti, ali koliko će to prihvatiti i druge strukture u episkopatu, ostaje da vidimo”, ocenjuje Đorđević.

Ono u čemu su članovi Sinoda, barem deklarativno jedinstveni, jeste podrška dijalogu Beograda i Prištine. O njegovom toku odlučivaće onoliko koliko im država dozvoli. Mirko Đorđević nada se da će to ostati u okvirima onih pitanja koja ih se direktno tiču.
XS
SM
MD
LG