Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hoće li predsjednik Crne Gore doći u posjetu Bosni i Hercegovini?


Milorad Dodik i Milo Đukanović na samitu Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Sarajevu, 9. juli, 2019.

Još uvijek nema zvanične potvrde hoće li Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore doći u posjetu Bosni i Hercegovini.

U kabinetu predsjednika Crne Gore za Radio Slobodna Evropa (RSE) nisu mogli potvrditi niti demantovati da li je Đukanović odustao od posjete Bosni i Hercegovini, jer se nalazi na službenom putu u Ženevi.

Protiv njegove posjete je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, iako je upravo on još u februaru 2019. godine bivšem ambasadoru Crne Gore u Bosni i Hercegovini Milanu Lakiću uručio zvaničan poziv za Đukanovića da dođe u posjetu Bosni i Hercegovini, što se trebalo dogoditi 2. i 3. marta ove godine.

Međutim, dok su na sjednici Predsjedništva BiH 19.februara, druga dvojica članova Željko Komšić i Šefik Džaferović usvojili zaključak kojim se 2. i 3. mart 2020. godine utvrđuju kao termin zvanične posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, Dodik je bio protiv.

Iskoristivši ustavom predviđeno pravo, zaključak ostale dvojice proglasio je destruktivnom po vitalni entitetski interes (Republike Srpske) i zatražio da se Đukanovićev dolazak odgodi, imajući u vidu, kako je kazao, "probleme i poziciju Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, a samim tim i srpskog naroda, koji je u BiH konstitutivan".

Nakon toga, Dodik je od predsjednika Skupštine Republike Srpske 20. februara zatražio sazivanje sjednice na kojoj bi se raspravljalo o Đukanovićevoj posjeti. Ako Skupština Republike Srpske u roku od deset dana potvrdi njegov stav, odluka Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu.

Ovo je drugi put da se Predsjedništvo BiH izjašnjava o dolasku Đukanovića, a Dodik je oba puta bio protiv, dok su druga dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić i Šefik Džaferović, bila za dolazak crnogorskog predsjednika.

RSE nije mogao doći do informacije u kabinetu člana Predsjedništva Republike Srpske Milorada Dodika o tome šta je štetno po vitalne interese Republike Srpske u dolasku Mila Đukanovića, jer je Dragoljub Reljić, Dodikov savjetnik za ustavno-pravna pitanja, na putu, a niko drugi izjave o tome ne može dati.

Ni od članova Predsjedništva Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) stranke na čijem je Milorad Dodik čelu, također nije bilo moguće dobiti stav.

Dodikovi mogući razlozi

"Nije dobro bilo kom predstavniku, predsjedniku druge države zabranjivati ulazak ili zabranjivati posjetu. To se radi gotovo pred ratne okolnosti, a za to niti ima potrebe niti nekog posebnog razloga", kaže za RSE bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić, komentarišući pokretanje vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa zvaničnom posjetom predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Bosni i Hercegovini.

Ivanić kaže kako Dodik nema izgovora da zloupotrebljava državne instrumente, poput pokretanja zaštite vitalnog nacionalnog pitanja na stvarima poput ove.

"Za mene je to pokazatelj nemoći gospodina Dodika, a ja sam uvjeren da je ovo kontraproduktivno, jer ako se ovo bude zloupotrebljavalo, a moglo bi izgleda, onda bi moglo da obesmisli jedan od najvažnijih mehanizama zaštite Republike Srpske, a to je upravo entitetski interes, i smatram da se s ovim ne treba poigravati", kaže Ivanić.

I dok Ivanić smatra kako će Dodik i Đukanović riješiti ove razmirice, jer su dokazani prijatelji, podsjećajući kako je Dodik svojevremeno bio veliki zagovarač nezavisnosti Crne Gore, politički analitičar Enver Kazaz u Dodikovim potezima vidi pokušaje da se destabilizuje sve što asocira na multietnička društva kakva su i Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

"Sržni interes takvih destruktivnih secesionističkih snaga jeste proglasiti Mila Đukanovića demonskim neprijateljem Srba. Potezanje vitalnog nacionalnog interesa je u tom smislu prvi praktični politički potez u institucijama sistema u Bosni i Hercegovini", ocjenjuje Kazaz za RSE.

Ako je Milorad Dodik već htio da Đukanoviću pokaže šta misli, trebao je to da mu kaže lično, kaže za RSE predsjednik opozicione Partije demokratskog progresa u Republici Srpskoj Branislav Borenović.

"Najbolji način kako da kažete koliko je loša odluka crnogorskih vlasti da donese zakon kojim se spriječava pravo srpskog naroda i Srpskoj pravoslavnoj crkvi da postoji u Crnoj Gori, je da mu to kažete u lice, na tom sastanku koji bi imao zvanični karakter. I zato imam osjećaj da sva ta dešavanja, vezana i za ove posebne sjednice i preglasavanje oko dolaska Mila Đukanovića, u suštini će nas dovesti u neku vrstu vrtloga, u kome ćemo se blamirati, gubiti povjerenje jedni u druge i stvarati jedan neozbiljan ambijent", kaže Borenović.

A zbog neozbiljnog stava Bosna i Hercegovina se, kaže Kazaz, dovodi u prilično sramotnu poziciju.

"Cilj Dodikov jeste da na svaki način osramoti Bosnu i Hercegovinu i pokaže je kao nefunkcionalnu državu. Odbijanjem regionalne saradnje sa najprijateljskijom mogućom zemljom, a to je Crna Gora u slučaju Bosne i Hercegovine, Dodik šalje poruku da je važniji republičko-srpski nacionalizam nego država Bosna i Hercegovina", navodi Kazaz.

Narodna Skupština Republike Srpske (NSRS) nije usvojila Deklaraciju o položaju srpskog naroda u Crnoj Gori, na sjednici 20. februara, koju je predložio poslanik u Klubu Srpske demokratske stranke (SDS) Nebojša Vukanović. Povod za podnošenje ove deklaracije je bilo usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori koji Srpska pravoslavna crkva (SPC) osuđuje i označava kao akt donesen sa ciljem oduzimanja imovine, što vlast odbacuje.

Odbili su je i poslanici vladajućeg SNSD-a, zajedno s partijama s kojima sudjeluju u vlasti s obrazloženjem da "po pitanju dešavanja u Crnoj Gori prate šta radi Srbija, koja još uvijek nije donijela nikakvu deklaraciju", te da Narodna skupština Republike Srpske nema nadležnost da donosi deklaraciju o položaju Srba u drugim državama.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG