Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Pored odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2000. i visokog predstavnika međunarodne zajednice iz 2002. godine, Srbi do danas nisu priznati kao konstitutivni narod u Hercegovačko – neretvanskom kantonu.

Na današnjoj sjednici kantonalne skupštine propao je još jedan – ko zna koji po redu pokušaj, da se amandmanima na Ustav kantona, građanima srpske nacionalnosti konačno prizna puna ravnopravnost, koju imaju Bošnjaci i Hrvati. Ovi amandmani čak nisu dobili šansu da uđu u dnevni red zasjedanja.

Vesna Saradžić, inicijator uvrštavanja amandmana o konstitutivnosti Srba u Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), ishod sjednice je opisala kao civilizacijsku sramotu.

„Ja ne znam kako bih drugačije mogla nazvati osporavanje osnovnih prava i sloboda u 21. vijeku. S jedne strane, moram priznati da mi je teško prihvatiti tu činjenicu, jer se pitam u kakvom društvu živimo, dok mi je, s druge strane, nekako lakše, jer ni u kom slučaju ne bih voljela biti danas na njihovoj strani, na strani onih koji se protive jednakopravnosti jednog naroda, Srba“, kaže Saradžić.

Civilizacijska sramota: Vesna Saradžić
Civilizacijska sramota: Vesna Saradžić

Prethodni fijasko pokušaja da se raspravlja o amandmanima koji bi Srbima u dolini Neretve, u Mostaru i u drugim područjima donijeli punu ravnopravnost, nagovještavao je ovakav ishod. Predsjednik kluba Hrvata, čiji su članovi bili protiv, Tomislav Martinović je već isticao da se radi o čisto tehničkoj stvari jer su u praksi Srbi već ravnopravni

„Srbi su de facto konstitutivni u HNK, jer vidimo da je gospođa Saradžić zamjenica predsjedavajućeg Skupštine iz reda srpskog naroda. Imamo ministra u vladi koji je takođe srpske nacionalnosti. Klub Hrvata nije brana konstitutivnosti ni jednog naroda, mi cijenimo da je to važno pitanje – Ustav i amandmani na Ustav, konstutivnost, to je nešto oko čega moramo postići trajan i nedvosmislen dogovor“, smatra Martinović

Ovako odgovara Vesna Saradžić, jedini član kluba Srba u kantonalnoj Skupštini:

„Ako tako posmatramo, onda još više čudi i pitam se, zbog čega je jednu intervenciju tehničke prirode tako teško provesti u djelo. Ovo su amandmani, odnosno usaglašavanje sa Ustavom Federacije BiH. Ako je tehnička stvar, onda zaista čudi čemu toliko protivljenje usaglašavanju Ustava HNK sa Ustavom FBiH.“

Odbijanje da se amandmani na Ustav Hercegovačko - neretvanskog kantona uvrste u dnevni red zasjedanja Skupštine, pokazuje da za bh. političare ništa nije sveto – ni odluka Ustavnog suda države, ni stav visokog predstavnika, ni zahtjevi građana srpske nacionalnosti da konačno imaju ista prava kao i dva druga naroda.

Miladin Vidaković predsjednik Srpskog građanskog vijeća – Pokret za ravnopravost (SGVBiH) kaže:

„To je najbolji dokaz kakav je odnos aktualnih politika prema ostvarivanju osnovnih ljudskih prava, konkretno – ravnopravnosti jednog od tri naroda u Bosni i Hercegovini. Naravno, onda se može iz toga samo izvući zaključak kakvo je ponašanje u praksi, i kad bi se usvojili amandmani, ili kako je danas, sa neusvojenim amandmanima. Drugačije je insistirati na realizaciji nekih prava koje ima ovaj narod kao i svi drugi, i građani uopšte, na prostoru Bosne i Hercegovine, kada je to obezbijeđeno Ustavom, kada su stvoreni barem formalno pravni uslovi. Ovako je to olakšanje posla vlastima da ne mora ama baš ništa provoditi od onoga što se zove 'ljudska prava' svakog građanina Bosne i Hercegovine na svakom pedlju BiH.“

Profesor ustavnog prava iz Mostara, Nurko Pobrić smatra da je teško naći objašnjenje za situaciju koja je primjer apsurda i licemjerne politike

„To je jedna politička licemjernost,u konkretnom slučaju, HDZ-a. Naravno, nije sam HDZ, licemjeran u političkom smislu. S vremena na vrijeme se licemjerno ponašaju i drugi. Jednostavno, to je nemoguće objasniti da se u jednom principijelnom, ustavno-pravnom, obavezujućem pitanju ne glasa ili se o jednom pitanju glasa u jednoj situaciji na jedan način, a u drugoj situaciji, o istom tom pitanju, na drugi način“, smatra Pobrić.

Između dva HDZ u BiH nema suštinske razlike osim u nazivu: Slavo Kukić
Između dva HDZ u BiH nema suštinske razlike osim u nazivu: Slavo Kukić

Srbi u Hercegovačko - neretvanskom kantonu traže ista prava, koja imaju dva druga naroda, Bošnjaci i Hrvati. Pozivaju se na višegodišnje ponavljanje zahtjeva predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića kao i drugih političkih predstavnika hrvatskog naroda – da im drugi ne biraju predstavnike.

„Za Čovića je to potpuno uobičajena priča i on traži jednakopravnost po principu koji njemu odgovara i tamo gdje njemu odgovara. Tamo, međutim, gdje njemu ne odgovara, on izbjegava dati ravnopravnost drugima i hvata se za građanski princip odlučivanja. To je stara priča. Nova mi je informacija da je protiv predloženih amandmana glasao i HDZ 90. To upućuje na to, o čemu sam i ranije govorio, da između dva HDZ u BiH nema suštinske razlike osim u nazivu.

Ovo je izvan svih evropskih principa za koje se Dragan Čović verbalno zalaže. Evropu je teško uvjeriti, jer Evropa osim verbalnog pristajanja traži i djela, a djela u njegovom slučaju izostaju“, poručuje profesor mostarskog sveučilišta Slavo Kukić.

Protiv pijedloga Vesne Saradžić (SDP) jednoglasno je glasao je klub hrvatskog naroda. Predstavnici bošnjačkog naroda su bili jednoglasno “ZA”.

Koordinacija srpskih udruženja u Mostaru, i pred posljednje skupštinsko zasjedanje je apelovala da se usvoje izmjene Ustava HNK i tako osigura konstitutivnost Srba. Pismo poslanicima Skupštine sa istim zahtjevom uputio je i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG