Osnivač ozloglašene avganistanske militantne mreže Hakani, nekadašnji američki saveznik koji je kasnije postao neprijatelj, Džalaludin Hakani, umro je u 71. godini nakon višegodišnjeg slabog zdravlja, objavili su njegovi saveznici, talibani.
Čovjek, kojeg je bivši američki predsjednik Ronald Reagan, nazivao borcem za slobodu, bio je paralizovan posljednjih deset godina, a jednu od najbrutalnijih militantnih grupa sada predvodi njegov sin, Siradžudin Hakani.
Džalaludin Hakani umro je u Avganistanu u ponedjeljak, objavio je Zabidulah Mudžahid, portparol talibana u telefonskom razgovoru za Associated Press, koji je osnivača jedne od najopasnijih militantnih mreža nazvao "religioznim učenjakom i ratnikom za primjer".
U saopštenju na engleskom jeziku, talibani su naveli da je Džalaludin Hakani bio "među velikim uvaženim džihadističkim ličnostima ovog vremena".
"Ako je Hakani Sahib otišao od nas fizički, njegova ideologija i način borbe će nastaviti da žive", naveli su talibani.
Kako je bio paralizovan već deset godina i godinama imao Parkisnonovu bolest, o njemu i njegovom skloništu nije bilo nikakvih naznaka nekoliko godina, pa se 2015. pričalo da je umro.
Mreža Hakani je najpoznatija i najelitnija grupacija talibana i već odavno je predvodi njegov sin Siradžudin Hakani, koji je i zamjenik lidera talibana.
Siradžudin je najstariji od 12 Hakanijevih sinova.
Sjedinjene Države su godinama bili u savezništvu sa Hakanijem u borbi protiv sovjetske invazije u Avganistanu 1980-ih.
Hakani je bio među avganistanskim mudžahedinima, "svetim ratnicima" koje su 1979. Sjedinjene Države poslale u borbu da sruše tada promoskovsku Avganistansku vladu, podsjeća AP i dodaje da ga je tada pokojni američki kongresmen Charlie Wilson nazivao "božjom personifikacijom".
Od SAD-a je dobijao i novac i oružje. Bivši šef američke Centralne obavještajne agencije (CIA), koji je za AP govorio pod uslovom anonimnosti, kaže da je jednom prilikom lično isporučio kofer pun novca Hakaniju.
Deset godina kasnije, Moskva mu je ispregovarala izlazak iz Avganistana u sporazumu koji je na kraju doveo do kolapsa komunističke vlade u Kabulu i preuzimanja vlasti od strane mudžahedina.
Nakon preuzimanja vlasti u Avganistanu 1996. godine, talibani, podržani od strane SAD-a, su prigrlili Hakanija zbog njegovih vojnih vještina, stoji u podacima američke ambasade sa kojih je skinuta oznaka tajnosti.
Vrlo kratko je bio i ministar pravde u mudžahedinskoj vladi, ali ju je uskoro napustio frustriran njihovim neprekidnim međusobnom sukobima.
Vratio se u provinciju Kost iz koje potiče, kao pripadnik moćnog Zardan plemena, gdje je održavao kontakte sa militantima uključujući i Osamu bin Ladena, pakistanske islamiste i druge borce iz arapskih država.
Deklasifikovani američki podaci kažu i da su ga Sjedinjene Države smatrale "umjerenim socijalistom" koji nije prigrlio striktna talibanska pravila koja ne dozvoljavaju obrazovanje djevojaka.
"Hakanijeva uloga je mnogo više vojna i nije bio sklon da prihvata politička i socijalna gledišta talibana", navodi se u američkim podacima.
U avgustu 1998. godine, američka krstareća raketa, čija je meta bila Hakanijeva baza, nije uspjela da ubije Osamu bin Ladena, ali je u tom napadu ubijeno nekoliko važnih pakistanskih militanata koji su sarađivali sa Harakat-ul-Mudžahedin grupom.
Kao i bin Laden, i mnogi drugi arapski borci gravitirali su prema Hakaniju zato što je govorio arapski jezik i bio neustrašiv borac.
Mnogi od arapskih boraca, uključujući i novog šefa al-Kaide, Ajmana al Zavahirija, su, kako se vjeruje, pod zaštitom Hakanijeve mreže.
Hakani je uspio da razvije bliske veze sa pakistanskom obavještajnom službom poznatom pod akronimom ISI, ali i sa pakistanskim militantnim grupama, od koji su se mnoge, uz podršku upravo ISI-ja, borile u susjednoj Indiji u nemirnom regionu Kašmira.
I pored konfrontacije sa Hakanijevom mrežom još od kraja 90-ih, Sjedinjene Države su ga stavile na listu terorističkih organizacija tek 2012.
Njegova mreža optužuje se za neke od najspektakularnijih i najsmrtonosnijih napada u Avganistanu posljednjih godina.
Optužuju se da stoje iza razarajućeg napada kamionom bombom u srcu Kabula u maju 2017. kada je stradalo oko 150 osoba, iako oni negiraju umiješanost.
Mreža se, takođe, optužuje za ubistva visokih avganistanskih zvaničnika i za kidnapovanje građana zapadnih država radi plaćanja otkupnine.
Facebook Forum