Planeta Zemlja je punih 12 mjeseci bilježila temperature povišene za 1,5 stepeni Celzijusa od predindustrijskog perioda. Ovo su podaci koje je izbacio Copernicus, program Evropske unije koji prati klimatske promjene uz napomenu da naučnici šalju "upozorenje čovječanstvu", pišu svjetski mediji.
Klimatski ekstremi
Oluje, suše i požari pogodili su planetu jer su klimatske promjene pojačane fenomenom El Ninjo, koji se odnosi na zagrijavanje površine okeana ili iznadprosječne temperature površine mora u centralnim i istočnim vodama Pacifika, podstakle rekordno zagrijavanje u 2023. godini, koja je bila najtoplija u posljednjih 100.000 godina.
- Temperaturni rekord 48,8 °C postignut u kontinentalnoj Europi, navodi UN
- Ekstremna klima i dezinformacije najveća opasnost po čovječanstvo
Ekstremi su se nastavili i u 2024., rekao je EU program Copernicus (C3S), potvrđujući da je od februara 2023. do januara 2024. zabilježeno zagrijavanje od 1,52 stepena Celzijusa iznad referentne vrijednosti iz 19. vijeka, piše France 24.
To je ozbiljna najava kršenja prelomnog praga zagrijavanja od 1,5 Celzijusa iz Pariskog klimatskog sporazuma, međutim njime se ne signalizira trajno probijanje granice koja se mjeri decenijama, rekli su naučnici.
"Dodirujemo 1,5 Celzijusa i vidimo cijenu toga, cijenu koje plaća društvo i ekonomija", rekao je Johan Rockstrom iz Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja klime.
"Porast temperature od 1,5 stepeni Celzijusa je značajno i negativno pogađa čovječanstvo u vidu toplotnih talasa, suša, poplava, olujnih kiša, nedostatka vode širom svijeta. To nas je naučila 2023."
Posljednjih mjeseci smo vidjeli seriju klimatskih nepogoda i katastrofa širom planete, uključujući teške suše koje su pogodile sliv rijeke Amazon, poviđene zimske temperature u dijelovima južne Evrope, pogubne šumske požare u Latinskoj Americi i rekordne količine padavina u Kaliforniji.
"Ovo je jasno upozorenje čovječanstvu da se krećemo brže od očekivanog prema dogovorenoj granici od 1,5 Celzijusa koju smo potpisali", rekao je Rockstrom za AFP, dodajući da će se temperature vjerovatno malo povratiti u normalnu nakon što prođe sezonski uticaj fenomena El Nijo.
Copernicus je u januaru rekao kako je zabilježio rekordno najtopliji prvi mjesec u godini, koji je bio osmi mjesec u nizu rekordnih mjesečnih temperatura sa 1,66 Celzijusa toplijim prosjekom u odnosu na period od 1850. do 1900., što je referentni period za predindustrijsku eru.
"Godina 2024. je počela sa još jednim rekordom, ne samo sa najtoplijim mjesecom, već i periodom od 12 mjeseci sa temperaturama povišenim za 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na referentni period predinsustrijskog doba", rekla je zamjenica direktora C3S, Samantha Burgess.
Neprihvatljiv trend
Svjetski lideri su 2015. obećali da će pokušati da ograniče dugoročno povećanje temperature od 1,5 Celzijusa koja se sagledava kao ključna u tome da može pomoći da se izbjegne najgori efekat.
- Šestero mladih Portugalaca tuži 32 evropske države zbog klimatskih promjena
- Zašto ciljevi Pariskog klimatskog sporazuma nisu dovoljno ambiciozni?
Prva godina prekoračenja temperature ne znači automatski kršenje ograničenja Pariskog sporazuma, ali i ne vodi svijet ka tome da se dugoročno postignu njegovi ciljevi, napisao je BBC.
Hitno djelovanje da se smanje emisije ugljenika još uvijek može da snizi zagrijavanje, rekli su naučnici.
"Ovo prevazilazi bilo šta što je prihvatljivo", rekao je za BBC Bob Watson, bivši predsjedavajući tijela za klimu Ujedinjenih nacija. "Pogledajte šta se desilo ove godine sa samo 1,5 stepeni Celzijusa, vidjeli smo poplave, suše, toplotne talase i požare širom svijeta i počinjemo da vidimo sve manje poljoprivredne proizvodnje i probleme sa kvantitetom i kvalitetom vode."
Dugoročno ograničavanje zagrijavanja na više od 1,5 stepeni Celzijusa predindustrijskih nivoa, odnosno vremena prije nego što su ljudi počeli da sagorijevaju ogromne količine fosilnih goriva, postalo je suštinski simbol međunarodnih napora u borbi sa klimatskim promjenama.
Prelomni izvještaj Ujedinjenih nacija iz 2018. godine je naveo kako su rizici od klimatskih promjena, kao što su intenzivni toplotni talasi, povišeni nivo mora i gubitak života u divljinama prirode, mnogo viši sa temperaturom povećanom za 2 stemena Celzijusa nego sa 1,5 stepeni.
Međutim, temperature su nastavile da rastu zabrinjavajućom brzinom, kako su pokazala ispitivanja Copernicus programa EU za praćenje klimatskih promjena, što pokazuju podaci iz prošle godine. Period od februara 2023. do januara 2024. bilježi zagrijavanje od 1,52 stepena Celzijusa.
Ubrzavanje klimatske krize
Zadržavanje globalnog zagrijavanja ispod 2 stepena Celzijusa, ali sa željenim ciljem ispod 1,5 stepeni Celzijusa bio je glavni cilj Pariskog sporazuma, koji je 2015. potpisala većina država svijeta.
Naučnike mnogo više zabrinjava zagrijavanje tokom više godina zaredom u odnosu na određene temperaturne pragove, ali rekord u proteklih 12 mjeseci pokazuje da se svijet brzo približava ograničenjima koje je zacrtao Pariski sporazum, napisao je CNN.
Istraživač za atmosfersku fiziku sa Univerziteta Oxford, Matt Patterson, rekao je kako je ovaj prošlogodišnji rekord "značajna prekretnica", ali da i dalje ne znači da je dogovor iz Pariskog sporazuma propao.
Posljednjih osam mjeseci zaredom bili su najtopliji zabilježeni mjeseci, rekao je Copernicus, dok je 2023. bila najtoplija kalendarska godina.
Prosječna globalna temperatura površine mora za januar takođe je bila najtoplija zabilježena za taj mjesec s velikom razlikom: 0,26 stepena toplija od prethodnog rekorda, postavljenog 2016.
Klimatsku krizu ponajviše pokreću ljudi koji kao energente koriste ugalj, naftu i plin. Fenomen El Ninjo takođe je povisio temperature u većem dijelu svijeta posljednjih mjeseci. Ekstremne vremenske prilike koje su već postale učestalije i ozbiljnije dugotrajnim globalnim zagrijavanjem sada su pojačane El Ninjom, kažu naučnici. Kombinacija to dvoje pokazala se posebno destruktivnom.
Facebook Forum