Brazilski kongresmen Žair Bolsonaro, vodeći kandidat uoči nedjeljnih predsjedničkih izbora, je nazvan 'tropskim Trumpom' zbog njegovog borbenog nastupa, pogleda koji dijele i stava protivnika establišmenta, piše Glas Amerike.
Bivši vojni kapetan Bolsonaro je kritikovan zbog pohvala vojnoj diktatuti od 1964. do 1985. godine i zbog uvrijedljivih komentara o gej osobama, crncima i ženama.
Posljednje ankete pokazuju da Bolsonaro i njegova nekada mala Socijalno liberalna partija imaju podršku od 57 posto, a Fernando Haddad, vođa ljevičarske Radničke partije (PT), koja je vladala Brazilom od 2003. do 2016. godine, ima 43 posto podrške.
Nedjeljni izbori će biti druga i konačna runda glasanja u brazilskom procesu izbora predsjednika. U prvoj rundi 7. oktobra, koja je smanjila broj kandidata na dvojicu sa najviše glasova, Bolsonaro je bio prvi sa 47 posto glasova.
Disfunkcionalna država
Ljutnja brazilske javnosti je porasla jer je najveća ekonomija Južne Amerike zaglavljena u recesiji od 2014. godine, dok je politički establišment potresao korupcijski skandal na visokom nivou, a stopa kriminala i ubistava su skočile.
Haddad, bivši gradonačelnik Sao Paola i nekadašnji ministar obrazovanja, je preuzeo kandidaturu PT-a nakon što je osnivač partije i bivši predsjednik Luiš Injacio Lula da Silva osuđen na zatvorsku kaznu zbog mita i korupcije u slučaju povezanom sa državnom naftnom kompanijom Petrobras, što je otkriveno u krivičnoj istrazi poznatoj kao 'Operacija autopraonica'.
Bolsonarova poruka je da je Brazil postao disfunkcionalna država i da je potrebno snažno vođstvo izvan političkog establišmenta kako bi se uspostavio red.
Tokom kampanje, izazvao je proteste zbog tvrdnje da je glavna greška bivše diktature bila to što nije ubila više ljudi i da će, ako bude izabran, zatvoriti Brazilski Narodni kongres.
Mnoge Bolsonarove krajnje desne pristalica su tražile povratak vojne vlasti kako bi se spriječili rastući kriminal i korupcija. Takva ideja, međutim, i dalje je veoma kontroverzna i protive joj se mnogi brazilski vojni lideri.
'Što se tiče povratka vojske, mislim da za to postoji veoma mala mogućnost, ako je uopšte i ima. Mislim da će se ustavni Brazil, koliko god bio nesavršen i potrebno mu je poboljšanje, ipak pokazati izdržljivim', smatra politički analitičar Paulo Sotero, direktor Brazilskog instituta u Wilson centru u Washingtonu.
Vojna diktatura je vladala Brazilom od 1965. do uspostavljanja demokratije 1985. godine. Vojska je bila optužena da je u tom periodu mučila i ubijala protivnika, i gušila neslaganja u ime sprječavanja širenja komunizma.
Bolosonara su kritikovali zbog njegovih uvrijedljivih komentara, kao što je onaj ženskoj predstavnici u Kongresu da nije dovoljno lijepa da bi bila silovana.
U septembru je ranjen u napadu nožem na predizbornom skupu od strane osobe koju je policija opisala kao mentalno poremećenu. Pretrpio je povredu crijeva i bio je operisan. Podrška mu je porasla nakon napada.
Slobodno tržište
Mnogi poslovni ljudi podržavaju Bolsonarove stavove oko slobodnog tržišta, kojima bi se stimulisao rast kroz privatizaciju državnih preduzeća, smanjenje propisa i olakšavanje stranim investitorima da uđu na brazilsko tržište.
'Sudiće mu se prema sposobnosti da dovede do ponovnog, održivog, rasta brazilske ekonomije i da stvori poslove', kazao je Sotero.
Hrišćanski evangelisti također podržavaju Bolsonarovo obećanje da će ukinuti seksualno obrazovanje u školama, abortus zadržati ilegalnim i okončati istospolne brakove.
Mnogi koji su glasali sa Bolsonara u prvom krugu su rekli da su više glasali protiv Radničke partije, koja je umiješana u korupcijske skandale i smatra ju se odgovornom za loše upravljanje ekonomijom. Dilma Rousef, koju je Lula lično izabrao za nasljednicu, 2016. godine je opozvana zbog kršenja budžeta.
Haddad se još uvijek nada da bi mogao prirediti izborno iznenađenje, ali do sada nije uspio smanjiti razliku u anketama. Ipak, njegova Radnička partija će najvjerovatnije ostati snažna u Kongresu nakon solidnog rezultata u sjeveroistočnom brazilskom regionu koji je imao koristi od bivše politike tokom vladavine Lule.
******
Vodeći svjetski mediji analizirali su moguće posljedice Bolsonarovog izbora, a grupa svjetskih i brazilskih intelektualaca je upozorila da bi one mogle biti opasne i za čitav svijet.
Vjerovatni izbor Bolsonara će predstavljati novi izazov, a to je osiguranje da predsjednik sa autokratskim impulsima ne podrije brazilsku demokratiju, i nužno je da političari svih ideologija odgovore izazovu, piše londonski Economist u jednom od uvodnika.
Oni ne smiju zaboraviti stare probleme i ako Bolsonaro ponudi dobre ideje u vezi ekonomskih problema treba mu pomoći; on vjerovatno ne namjerava da bude diktator, no njegova korozivna retorika može učiniti Brazilce sklonije autokratiji u budućnosti, piše ugledni sedmičnik:
'U svom očaju, Brazilci će odbaciti diskreditovanu partiju u korist političkog avanturiste sa odbojnim idejama. To teško može izaći na dobro. Poslanici, sudije, novinari i civilni službenici će morati naporno raditi da umanje štetu.'
Globalno, uspon Bolsonara prati sada već poznati model populističkog nacionalizma u zemljama kao što su Mađarska i Turska, nezavisno od partijske ideologije, pa je i ljevičar Luis Andres Manuel Lopes odnio pobjedu u Meksiku na obećanjima da će se boriti protiv kriminala i korupcije, piše Wall Street Journal:
'Vodeći kampoanju pod sloganom 'Brazil iznad svega, i Bog iznad sviju', Bolsonaro su draža poređenja sa američkim predsjednikom Trumpom. On želi napraviti Ameriku velikom, ja želimo veliki Brazil', rekao je Bolsonaro u nedavnom napadu na medije, žaleći se da je žrtva bujice 'lažnih vijesti'.'
Njegovi kritičari misle da on, u stvari, ima više sličnosti sa predsjednikom Filipina Rodrigom Duterteom, u čijem je nemilosrdnom ratu protiv droge stradalo hiljade nevinih, jer zagovara olakšanja za kupovinu oružja za samoodbranu kao i za policiju da ubije osumnjičene kriminalce, što su mjere za koje stručnjaci kažu da mogu dovesti samo do više smrtnih slučajeva u zemlji koja je sa skoro 64.000 ubistava prošle godine vodeća na planeti, smatra njujorški poslovni dnevnik.
Grupa od 15 istaknutih ličnosti iz Brazuila i širom svijeta, uključujući američkog lingvistu Naoma Chomskog, kanadsku novinarku Naomi Klein, francuskog poslanika u Evropskom parlmentu Josea Bovea, brazilskog diplomat Paulo Sergia Pinheira, objavilo je pismu u kojem upozoravaju da su brazilske demokratske institucije oslabljene političkim i finansijskim skandalima posljednjih godina i da se boje da one neće moći moći podržati vladavinu prava u slučaju Bolsonarove pobjede:
'Kako se približava druga runda 28. oktobra, kandidata krajnje desnice uživa podršku najkonzervativnijih dijelova brazilskog društva: lobija za oružje, predstavnika velikih velikoposjednika, mnogih industrijalaca, moćnih evangelističkih crkava i dijela vojske i policije, i oni snose odgovornost za ono što će se desiti u slučaju Bolsonarove pobjede.
Međunarodna zajednica, a posebno Francuska i Evropska unija, moraju poduzeti akciju i podržati brazilske demokrate, bez obzira na ishod predsjedničkih izbora. Ovo je posebno važno jer Bolsonarove ideje predstavljaju smrtonosnu prijetnju slobodi, fundamentalnim pravima, postizanju bilo kakvog balansa na Zemlji zbog klimatskih promjena i brazilskoj mladoj demokratiji.'
