Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Intelektualci u BiH: Srbija i dalje destabilizira region


Azem Vllasi, foto: www.medijacentar.org
Nezavisni intelektualci Kruga 99 ugostili su ovog vikenda savjetnika za vanjsku politiku premijera Kosova, političkog analitičara Azema Vllasija. To je bila prilika da razmijene stavove o današnjoj politici Srbije ne samo prema Kosovu nego i prema BiH, ali i drugim susjedima, te sagledaju mogućnosti uspostavljanja konstruktivnog dijaloga s onim snagama u Srbiji koje ne zastupaju Miloševićevu politiku.

Nezavisni intelektualci poručili su da je geopolitička karta Balkana gotova stvar, te da treba graditi bolje odnose u regionu prije svega na ekonomskoj bazi.

Proces razgradnje bivše Jugoslavije započeo je sukobima na Kosovu. Taj proces je i završen na Kosovu proglašenjem nezavisnosti, ističe politički analitičar Azem Vllasi i dodaje da teritorijalne pretenzije koje Srbija vuče još iz Miloševićevog doba još nisu izgubile na značaju.

„Srbija kad god se od strane njenih zvaničnika ponavlja da nikad neće priznati Kosovo, zapravo ispoljava teritorijalne pretenzije prema Kosovu. Ispoljavanje teritorijalnih pretenzija prema drugoj državi, a istovremeno težiti članstvu u EU je neprihvatljivo. Mi želimo da Srbija bude u članstvu EU jer će to napokon obezbijediti normalizaciju odnosa i na ovim prostorima, ali u takvom procijepu, sa težnjama prema EU i sa teritorijalnim pretenzijama prema Kosovu Srbija neće moći tamo da stigne. Prema BiH postoji drugi problem - i tu se vidi pravo lice Srbije u odnosu na svoju prošlost“, ocjenjuje on.

Uprkos izjavama političara iz Srbije da su im važni dobrosusjedski odnosi i da je Miloševićeva politika stvar prošlosti, politika prema Kosovu, nezavisnoj državi koju su priznale 84 zemlje, ali i BiH, koju drže kao taoca kroz politiku čelnika RS, Srbija i dalje vodi politiku koja destabilizira region, a ne obrnuto- mišljenja su nezavisni intelektualci u BiH.

„Postoje različiti ukloni centara političke moći i sa istoka i sa zapada. Prvenstveno mislimo na djelovanje politike zvanične Srbije prema Kosovu i prema BiH. Nastoji se generirati takve akcije koje će doprinijeti destabilizaciji jednog i drugog prostora kako bi se demonstriralo na međunarodnom planu da odluke međunarodne zajednice o uspostavi neovisnih država nisu bila najbolja rješenja i da ne mogu rezultirati očekivanim dobrim“, ocjenjuje profesor Sulejman Redžić.

Nacionalizmi nanijeli najviše zla

Vllasi napominje da Srbija kroz uticaj na političare iz RS ne samo da nastoji dokazati da BiH nije funkcionalna država nego još uvijek drži otvoreno pitanje teritorijalnog namirivanja jednog dijela teritorije BiH za Kosovo.

Hidajet Repovac
Hidajet Repovac
„Pretenzije Srbije u krajnjem slučaju su kao ako će Kosovo biti nezavisna država, onda Srbija treba da se kompenzira na zapadnim granicama sa RS, i to je ono što također manifestuje recidive prošlosti jer, kao što znate, svi ratovi na ovim prostorima dvedesetih godina su bili ratovi Srbije na tuđim teritorijama za tuđe teritorije“, kazao je on.

Otvoreno pitanje postavlja akademik Ejub Ganić - da li je moguće sa takvom Srbijom uspostaviti konstruktivan dijalog kako bi cijeli region krenuo put evropskih integracija.

„Dijalog sa srpskim narodom, nije taj narod loš narod. Moji prijatelji u Beogradu kažu da je pola nas je sad za četnike, pola za partizane, tako da je Tadiću nezgodno - doručkuje sa četnicima, večera sa partizanima, pa zato i daje onakve izjave. Moje pitanje je kako da mi uspostavimo jedan dijalog sa Srbijom“, kaže Ganić.

Praveći presjek kroz istoriju kako bi se objasnile današnje pozicije država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, profesor Hidajet Repovac napominje kako su nacionalizmi nanijeli najviše zla na ovim prostorima.

„Zaista se radi o jednom tragičnom periodu kroz koji prolaze sve balkanske zemlje, odnosno balkanski narodi. Ovdje nije u pitanju jedan nacionalizam, nego ovdje ima više nacionalizama, i to jako opasnih. Ti nacionalizmi su proizveli ono što imamo danas. I umjesto da smo sada jedno od najrazvijenijih područja u Evropi, gdje vozovi između Skoplja i Ljubljane idu brzinom od 360 km na sat, mi gradimo granice kao da plemena grade granične prijelaze, a ne kao da civilizirani ljudi grade granice među sobom“, istakao je Repovac.

Vllasi smatra da je Evropska unija jedan vid rješenja.

„Svi se nadamo da se napokon normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije, ali i korektnim ponašanjem Srbije prema BiH može reći da smo stavili tačku na tešku prošlost, na dramu i tragedije koje su nas zadesile i da će napokon biti mjesta i za BiH i za Kosovo, ali nadamo se i za Srbiju, u EU. EU je asocijacija slobodnih, demokratskih, nezavisnih država, a ne država koje jedna prema drugoj imaju neke pretenzije i stalno čačkaju pod pristiskom recidiva prošlosti da to odnosi ostanu loši“, naglasio je on.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Pogledajte komentare (24)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG