Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Prizori koji ostavljaju dubok trag


arhivska fotografija
Doktor Vedo Tuco, forenzičar u tuzlanskom Centru za identifikaciju, decenijama se, u svom poslu, uglavnom kreće dolinama smrti, kako u slengu nazivaju područja na kojima se otkrivaju masovne grobnice u BiH. Izuzetno zahtjevan, odgovoran, ali i optrećujući posao. Ovih dana razgovarali smo sa doktorom Tucom.

Za 14 godina rada ekshumacija i identifikacija žrtava protekog rata, dr. Vedo Tuco vještak sudske medicine susretao se s brojnim prizorima što je na njega ostavilo dubokog traga. Taj pečat rada dao mu je određenu snagu da ide dalje, pa njegov posao više nije samo identifikacija:
Vedo Tuco Foto:Maja Nikolić


„Na mene sigurno jeste ostavilo pečat, a prije svega kao čovjeka iz razloga što u tom našem materijalu koji mi obrađujemo i na kraju indentificiramo imate, nažalost, jako puno djece. Znači imate djece, od nerođene djece, mislim na trudnice, do djece od par mjeseci, od 10, 12 godina. I kad radite identifikaciju te djece, i kad dođu otac ili majka, ili još gora sitaucija - kad dođe daidža da identificira jednu kompletnu porodicu - muž, žena i troje, recimo, djece, onda vi ne možete to baš tako lako prihvatiti. Ne pokazujem ja to pred porodicom, oni su normalno u jednom šoku, u jednom stresu, ali ja to čuvam u sebi na neki način i pokušavam da se toga, kad izađem iz kancelarije, iz obdukcione sale, nekim svojim metodama relaksacije malo oslobodim.“

Dr. Vedo Tuco već u osam sati dolazi u identifikacjski centar i sa posljedicama rata provodi većinu radnog vremena:

„Kad vam majka dođe i kaže:’Sama sam ostala, izgubila sam pet sinova’, pa ona ima potrebu da s vama priča o tim svojim sinovima, kakvi su bili, ko su bili. Ja se nekad i upustim u razgovor sa tim pordicama malo više, ali onda, ustvari, vidim da oni veliku potrebu da pričaju, a da to na mene može ostaviti jedan ožiljak, pečat. I zamislite kad bih sa svakom porodicom tako razgovarao.“

Zločin u Srebrenici nesporan

On se svakodnevno sureće i s obiteljima žrtava i uvijek je on prvi koji im iz identefikacijskog centra priopći vijest o pronalasku nekog od članova obitelji. No, to uvijek sa sobom nosi i onu drugu dimenziju priče, a to je u prvom i pravom trenutku pružiti riječi utjehe:

„A zamislite da im sad moram reći:’Znate vaš sin je pronađen na površini. Nakon 12 godina i vremenski faktori i životinje i svašta nešto je uticalo da je od vašeg sina ostala samo lobanja i mi zaista više ne vidimo smisla da se to čeka. Ako se nešto nađe u neko dogledno vrijeme, mi ćemo vas ponovo pozvati.’ Imam osjećaj, koliko dugo s njima radim, da kad to urade da je onda jednostavno to neka obaveza, neko breme koje oni nose sa sobom. I kad im kažete da tijelo nije potpuno, to je za mene jako bolno. A znam da kao ljekar ne mogu ništa drugačije ni reći, niti smijem reći.“

Nakon negiranja Radovana Karadžića za masovno stradanje civila u Srebrenici, dr. Vedo kaže da nakon više od jednog desteljeća rada na identifikacijama žrtava više ga nitko ne može uvjeriti da na području Srebrenice nije počinjen genocid:
Maja Nikolić i Vedo Tuco


„Da vam spomenem samo slučaj grobnice u Bratuncu. To je Suha gdje je struktura grobnice takva da imate 10 žena sa sedmero, osmero djece. Kad otvorite vreću i u vreći vidite majku i vidite joj djevojčicu od godinu i po, vidite kosti tog djeteta koje su u odjeći i vidite kosu koja je povezena u pletenicu i vidite lutkicu i onu bočicu za hranjenje, i vidite na drugoj strani njezinog brata - i tako na desetine i stotine slučajeva... Sam čin iskopavanja primarnih grobnica i njihovo premješatnje u sekundarne grobnice jednostavno demantira svu tu njegovu priču.“

Razgovor s dr. Vedom odveo nas je i na temu skrivanja ključnih dokaza i informacija da su u tome sudjelovali neki visoko pozicionirani bh. građani. Kao čovjek koji je bio svjedok nekih sudskih procesa vezanih za ratne zločine, dr. Vedo kaže da sve vezano za BiH, pa i proces borbe za pravdu je vrlo neizvjestan:

„Pošto je sve vezano za politiku, ako se politička situacija u ovoj državi nekako stabilizira, mislim da će sve krenuti nabolje. Nisam pesimista, optimista sam kao i uvijek što sam bio, i mislim da moraju doći bolja vremena. Nažalost, ovo je, izgleda, negdje zapisano da mi moramo dobro da se napatimo da dođemo do nečeg što se zove ljepše i bolje. I optimista sam - mislim da će biti puno bolje, ali moramo se svi jednako zalagati, davati od sebe maksimum da bismo u konačnici u svakom polju, svakom segmentu uspjeli. Trenutna situacija nije dobra nimalo, ne sviđa mi se.“

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Proces o izručenju Ganića počinje 6. jula
Podignute optužnice za zločin nad Bošnjacima kod Pljevalja
Presuda za zločine u Morinju 15. maja
Vlada RS dovodi u pitanje utvrđeni broj žrtava genocida u Srebrenici
Srpski novinari ne žele da budu "krtice" Tužilaštva
Javna rasprava uoči odluke o žalbi
Za Vukovića i Tomića po 31 godina zatvora
Svjedočenje preživjele žrtve pokolja u Srebrenici

****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović ,Sabina Čabaravdić)



  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. godine nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina, posebice djece. Dobitnica je nagrade UNICEF-a za promicanje prava djece.

XS
SM
MD
LG