Dostupni linkovi

Federacija BiH uskoro pune dvije godine sa tehničkom vladom


Vlada Federacije BiH već 24 mjeseca radi u tehničkom mandatu

Apsolutno ne vidim snagu koja može ponuditi normalno, zdravo rješenje koje bi udahnulo nadu građanima u neko bolje sutra, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) magistar politoloških nauka Rijad Lavić, koji se, nezadovoljan stanjem u zemlji, sprema otići u Njemačku.

Rijad koji živi u Konjicu, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, je glasao na izborima u Bosni i Hercegovini, u oktobru 2018. godine. Na listama su bili i kandidati za vlast na nivou Federacije BiH, jedan od dva bosanskohercegovačka entiteta.

Dvije godine kasnije, taj entitet još uvijek nema novu vlast, a Vlada Federacije BiH već 24 mjeseca radi u tehničkom mandatu.

Ko je kriv?

Formiranje vlasti u Federaciji BiH uslovljava Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH.

"Jasno smo iz HDZ-a rekli da, dok se ne postigne politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona, nema nove Vlade Federacije BiH", ističe Ivo Tadić, delegat u Domu naroda federalnog Parlamenta iz HDZ-a BiH i dodaje kako je takav stav stranke odavno poznat javnosti.

"Mi tražimo legalno i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, kada je u pitanju prije svega izbor izaslanika u Dom naroda, te izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. To je za nas problem na koji ukazujemo godinama. U ovom trenutku ne vidim nikakve izglede dok druga strana, Stranka demokratske akcije, ne pokaže volju da se Izborni zakon mijenja", ističe Tadić.

U Stranci demokratske akcije (SDA), pak, krivicu prebacuju na HDZ, dugogodišnjeg koalicionog partnera.

"HDZ dovodi u vezu, neprincipijelno i politički nekorektno, konstituisanje nove vlasti sa usvajanjem Izbornog zakona BiH. Ovo je tipičan primjer ultimatuma koji neće donijeti ništa dobro, ni samom HDZ-u niti bilo kome drugom. Mnogi su procesi zakočeni, ali je najgore što nije implementirana demokratska volja građana", kaže Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda federalnog Parlamenta, iz Stranke demokratske akcije (SDA).

Parlament Federacije BiH, juni 2020
Parlament Federacije BiH, juni 2020

U Demokratskoj fronti (DF) imaju isti stav kao i SDA. Alma Kratina, zastupnica DF-a u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta, ocjenjuje da je Federacija BiH "postala talac političkih želja HDZ-a, koji uslovljava uspostavu vlasti u Federaciji izmjenama Izbornog zakona BiH".

"To znači da procese na federalnom nivou koči nešto što treba mijenjati na državnom. Imamo ministre u Vladi koji obnašaju druge funkcije na koje su izabrani i to je apsolutno neprihvatljivo. U zemlji u kojoj ogroman uticaj ima mala grupa ljudi, može se desiti da ova Vlada Federacije dočeka parlamentarne izbore 2022. godine", smatra Alma Kratina.

Šta podrazumijevaju izmjene Izbornog zakona?

Božo Ljubić uputio je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u kojima je tražio izmjene Izbornog zakona BiH. Ljubić, koji danas obnaša funkciju predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (hrvatskih političkih stranaka u BiH) je to uradio kao predsjedavajući Zastupničkog doma državnog parlamenta.

Ustavni sud BiH je 2016. uvažio i poništio odredbu Izbornog zakona BiH prema kojoj se svakom konstitutivnom narodu (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) iz svakog od deset kantona na području Federacije BiH daje jedno mjesto u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, jednom od dva bh. entiteta.

Podnoseći apelaciju, Božo Ljubić je motive objasnio ovako:

"Bosansko-podrinjska županija, gdje prema popisu iz 2013. žive ukupno 24 Hrvata, u Dom naroda Federacije daje jednog hrvatskog delegata, jednako kao i Posavska županija gdje živi preko 40.000 Hrvata."

Predložen je i drugačiji način izbora članova Predsjedništva BiH, koji bi takođe u prvom planu imao nacionalni sastav stanovništva.

Državni Parlament Bosne i Hercegovine nije proveo tu odluku.

Rješavanje problema izvan institucija

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović i predsjednik SDA su na sastanku u Mostaru, 17. juna, dogovorili održavanje lokalnih izbora u Mostaru, nakon 12 godina, ali i izmjene Izbornog zakona BiH.

Čović je tada pojasnio kako je dogovoreno da u naredna tri mjeseca stranke razgovaraju kako bi se u narednih šest mjeseci došlo do rješenja oko Izbornog zakona BiH.

"Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, pokušaćemo izbalansirati etnički i građanski princip na kojima počiva Dejtonski sporazum, a to znači da se trebaju ukloniti sve vrste diskriminacije koje se odnose na narode i građane i provedu sve odluke Evropskog suda za ljudska prava", kazao je Izetbegović.

Dalio Sijah iz udruženja građana "Zašto ne" i urednik portala Istinomjer smatra da se međusobnim dogovorima lidera političkih partija, nastavlja vaninstitucionalno rješavanje problema.

"To su pokazali i nedavni dogovori oko izmjena Izbornog zakona koje se odnose na održavanje izbora u Mostaru i usvajanja budžeta institucija, ali i imenovanja ljudi na čelnim pozicijama u ministarstvima i agencijama na državnom nivou", ističe Sijah.

Dodaje da je problem to što u Federaciji BiH, ali i u BiH, ne postoje zakonski mehanizmi koji bi spriječili trajanje tehničkog mandata neke Vlade unedogled.

"U pogledu formiranja Vlade Federacije, skladu sa rezultatima izbora iz 2018. godine, imamo ucjene jedne političke partije da se imenovanje nove Vlade neće desiti prije izmjena Izbornog zakona na onakav način kako to oni zahtijevaju. S druge strane imamo saradnju istih tih političkih partija na drugim nivoima vlasti", kaže Sijah.

Evropska komisija je upozorila, uoči izbora 2018, da Bosna i Hercegovina mora hitno izmijeniti Izborni zakon. Isti stav je ponovljen i u Mišljenju Evropske komisije povodom zahtjeva BiH za članstvo u Evropskoj uniji, objavljenom u maju 2019. godine.

Izmjene Izbornog zakona bi trebale uključiti i zahtjeve iz presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci kojom se i predstavnicima manjina mora dati mogućnost kandidovanja i izbora u Predsjedništvo BiH i Dom naroda državnog Parlamenta. Presuda je donesena u decembru 2009. godine i još nikada nije provedena.

Bosna i Hercegovina ne provodi presude Evropskog suda za ljudska prava, iako se na to obavezala članstvom u Vijeću Evrope. Prijemom još 2002. godine, BiH je preuzela obaveze poštivanja i zaštite ljudskih prava u skladu sa Evropskom konvencijom koja štiti osnovna prava i sloboda čovjeka.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG