Dostupni linkovi

FBI objavio prvi poverljivi dokument o napadima 11. septembra

Obeležavanje 20. godišnjice terorističkog napada u Njujorku, 11. septembar 2021.
Obeležavanje 20. godišnjice terorističkog napada u Njujorku, 11. septembar 2021.

Na 20. godišnjicu terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države 11. septembra, Federalni biro za istrage (FBI) objavio je poverljivi dokument o logističkoj podršci koju su imali saudijski napadači.

Iako se u dokumentu navodi da su otmičari aviona imali podršku Saudijaca koji žive u Americi, ne navode se dokazi o umešanosti saudijskih zvaničnika u teroristički napad.

Ovaj dokument je i prvi koji je objavljen otkako je predsednik Džo Bajden (Joe Biden) naredio da se skine oznaka poverljivosti sa materijala u vezi sa napadom. Reč je o intervjuu koji je FBI vodio 2015. sa čovekom koji je često kontaktirao sa Saudijcima u SAD i podržavao ideju da napadači prvo dođu u Ameriku, pa onda izvedu napad.

Bajden je prošle nedelje naredio Sekretarijatu za pravosuđe da skine oznaku poverljivosti sa dokumenata. Porodice žrtava već dugo traže da se otvore dosijei, a pred sudom u Njujorku podnele su tužbu protiv vlade Saudijske Arabije, tvrdeći da je podržavala napadače.

Dokument je objavljen 11. septembra uveče, nekoliko sati pošto je Bajden prisustvovao memorijalnoj ceremoniji u Njujorku, Pensilvaniji i Vidržiniji. Porodice žrtava su se protivile prisustvu predsednika ukoliko ne naredi da se sa poverljivih dokumenata skine oznaka tajnosti.

Minuti šutnje, zagrljaji i sjećanje na nastradale od terorističkog napada u SAD

S leva na desno: Bivši američki predsednik Bil Klinton sa suprugom Hilari Klinton, bivši predsednik SAD Barak Obama sa suprugom Mišel Obama, predsednik SAD Džo Bajden, prva dama Džil Bajden, bivši gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg i njegova partnerka Dajana Tajl ispred memorijala u Njujorku 11. septembra 2021. godine
1/14 S leva na desno: Bivši američki predsednik Bil Klinton sa suprugom Hilari Klinton, bivši predsednik SAD Barak Obama sa suprugom Mišel Obama, predsednik SAD Džo Bajden, prva dama Džil Bajden, bivši gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg i njegova partnerka Dajana Tajl ispred memorijala u Njujorku 11. septembra 2021. godine
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Zvonjavom je obeležen početak komemoracije žrtvama terorističkog napada na SAD, Njujork, 11. septembar
2/14 Zvonjavom je obeležen početak komemoracije žrtvama terorističkog napada na SAD, Njujork, 11. septembar
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Amerikanci i Amerikanke tokom prvog od šest minuta šutnje kojim su obeleženi napadi na SAD. Fotografija je napravljena u 8:46 po lokalnom vremenu, u tačno vreme kada je prvi avion pre dve decenije pogodio jednu od kula Svetskog trgovačkog centra u Njujorku, 11. septembar 2021.
3/14 Amerikanci i Amerikanke tokom prvog od šest minuta šutnje kojim su obeleženi napadi na SAD. Fotografija je napravljena u 8:46 po lokalnom vremenu, u tačno vreme kada je prvi avion pre dve decenije pogodio jednu od kula Svetskog trgovačkog centra u Njujorku, 11. septembar 2021.
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Vatrogasci obeležavaju 11. septembar u Njujorku
4/14 Vatrogasci obeležavaju 11. septembar u Njujorku
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Memorijal sa imenima poginulih 11. septembra 2001. godine u Njujorku na kojem su američke zastave i cveće za nastradale, Menhetn, Njujork
5/14 Memorijal sa imenima poginulih 11. septembra 2001. godine u Njujorku na kojem su američke zastave i cveće za nastradale, Menhetn, Njujork
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Pevač Brus Springstin je na obeležavanju godišnjice napada otpevao pesmu "I'll see you in my dreams", Njujork, 11. septembar
<h2 class="sc-dfVpRl kvaBeP">&nbsp;</h2>
6/14 Pevač Brus Springstin je na obeležavanju godišnjice napada otpevao pesmu "I'll see you in my dreams", Njujork, 11. septembar

 

Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Posetilac prolazi pored zastava na pola koplja u Vašingtonu, 11. septembar
7/14 Posetilac prolazi pored zastava na pola koplja u Vašingtonu, 11. septembar
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Zagrljaj ispred memorijala posvećenog žrtvama na dvadesetogodišnjicu napada, Menhetn, Njujork, 11. septembar
8/14 Zagrljaj ispred memorijala posvećenog žrtvama na dvadesetogodišnjicu napada, Menhetn, Njujork, 11. septembar
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Muškarac nosi zastavu Vatrogasnog udruženja Njujorka na godišnjicu terorističkog napada
9/14 Muškarac nosi zastavu Vatrogasnog udruženja Njujorka na godišnjicu terorističkog napada
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Potpredsednica SAD Kamala Haris pored spomenika žrtvama leta 93 tokom komemoracije na dvadesetogodišnjicu terorističkog napada. Putnici na letu 93 su se pobunili nakon što su 2001. shvatili da je avion u rukama otmičara, nakon čega je pao u Pensilvaniji. Nastradalo je 125 ljudi.
10/14 Potpredsednica SAD Kamala Haris pored spomenika žrtvama leta 93 tokom komemoracije na dvadesetogodišnjicu terorističkog napada. Putnici na letu 93 su se pobunili nakon što su 2001. shvatili da je avion u rukama otmičara, nakon čega je pao u Pensilvaniji. Nastradalo je 125 ljudi.
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Kolone dolaze na obeležavanje godišnjice rušenja aviona United Airlines na letu 93, Pensilvanija, 11. septembar
11/14 Kolone dolaze na obeležavanje godišnjice rušenja aviona United Airlines na letu 93, Pensilvanija, 11. septembar
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Bvši predsednik SAD Džordž V. Buš, čija administracija je počela rat u Avganistanu nakon napada na SAD, tokom komemoracije u Šanksvilu u Pensilvaniji
12/14 Bvši predsednik SAD Džordž V. Buš, čija administracija je počela rat u Avganistanu nakon napada na SAD, tokom komemoracije u Šanksvilu u Pensilvaniji
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Ljudi se grle pored spomenika nastradalim putnicima na letu 93 u Stojstonu, Pensilvanija
13/14 Ljudi se grle pored spomenika nastradalim putnicima na letu 93 u Stojstonu, Pensilvanija
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Bil O&#39;Kalahan (75) sa portretom svog brata, poručnika Dejvida O&#39;Kalahana, koji je ubijen tokom napada 11. septembra 2001. godine, tokom mise u katedrali svetog Petra za nastradale vatrogasce, Njujork, 11. septembar
14/14 Bil O'Kalahan (75) sa portretom svog brata, poručnika Dejvida O'Kalahana, koji je ubijen tokom napada 11. septembra 2001. godine, tokom mise u katedrali svetog Petra za nastradale vatrogasce, Njujork, 11. septembar
Sjedinjene Američke Države 11. septembra su širom zemlje obeležile dve decenije od terorističkog napada koji je zemlju uveo u rat u Avganistanu, najduži u američkoj istoriji.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Šta piše u dokumentu FBI-a?

U fokusu dokumenta su posebno bila dvojica napadača koji su prvi stigli u SAD, Navaf al Hazmi i Kalid al Mindar.

Oni su došli u Kaliforniju u februaru 2000. i tamo se u restoranu sastali sa Saudijcem Omarom al Bajomijem, koji im je pomogao da iznajme stan u San Dijegu. Bajomi je već bio pod nadzorom FBI i bio je povezan sa saudijskom vladom.

Kada je davao iskaz FBI-u, Bajomi je susret u restoranu opisao kao "slučajan".

Veliki deo dokumenta je intervju FBI-a 2015. sa čovekom čiji identitet nije objavljen, a koji je pružio značajnu podršku napadačima. Među njegovim kontaktima je i Bajomi. Navodi se i da je radio u konzulatu Saudijske Arabije u Los Anđelesu.

U dokumentu se pominje i Fahad al Tumari, u to vreme diplomata u konzulatu u Los Anđelesu, za koga su istražitelji rekli da je vodio ekstremističku grupu. Njegova braća su kasnije završila u zatvoru Gvantanamo.

I Bajomi i Tumari nisu bili u SAD u vreme napada 11. septembra.

Dvadeset godina od napada 11. septembra: Dan koji je promijenio svijet
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:07:37 0:00

Neposredno posle napada, su se javile spekulacije o povezanosti Saudijske Arabije i napadača, jer je utvrđeno da su 15 od 19 terorista Saudijci, a Osama bin Laden, lider Al Kaide, potiče iz poznate saudijske porodice.

SAD su istraživale neke diplomate i pojedince povezane sa saudijskom vladom koji su poznavali napadače, pokazuju do sada objavljeni dokumenti.

Ipak, komisija koja je istraživala napad 11. septembra, nije pronašla dokaze da je vlada Saudijske Arabije finansirala napade koje je Al Kaida izvela, ali da je novac mogao da stiže preko humanitarnih organizacija.

Vlada Saudijske Arabije je dugo negirala umešanost u napade. Ambasada te zemlje u Vašingtonu saopštila je da podržava objavljivanje poverljivih dokumenata i da se "jednom za svagda završe optužbe na račun kraljevstva". Takođe, ambasada negira bilo kakvu umešanost Rijada.

Dokumenti se objavljuju u osetljivom trenutku u odnosima SAD i Saudijske Arabije. Bajdenova administracija je u februaru objavila dokumente američkih obaveštajnih službi o ubistvu novinara Džamala Kašogija, za koje se sumnjiči i saudijski princ Mohamed bin Salman.

Porodice žrtava pozdravile su objavlijvanje dokumenta o napadu 11. septembra i ocenile da je važan korak ka otkrivanju uloge Saudijske Arabije u napadu.

Gotovo 3.000 ljudi poginulo je kada su se oteti avioni 11. septembra 2001. godine zabili u tornjeve blizance u New Yorku, zgradu Pentagona u blizini Washingtona i poljanu u Pennsylvaniji.

Izvor: VOA, AP
XS
SM
MD
LG