Dostupni linkovi

Krivokapić: Što ne plaćamo novcem, plaćamo podacima


Đorđe Krivokapić, osnivač Share Fondacije iz Beograda
Đorđe Krivokapić, osnivač Share Fondacije iz Beograda

Razgovarala: Una Čilić

Nakon što su 18. marta Observer, New York Times a potom i Channel 4 objavili informacije o aferi neautorizovanog korištenja podataka miliona Facebook korisnika koje je analitička kompanija Cambridge Analytica koristila za svoje političke klijente, diskusija o zaštiti privatnosti na internetu ponovo je dospjela u fokus javnosti.

Britanski kao i evropski parlament pozvali su osnivača Facebooka Marka Zuckerberga da svjedoči o ovoj aferi, iz Cambridge Analytice su suspendovali izvršnog direktora Alexandra Nixa. Zuckenberg je najavio promjenu u načinu na koji fukncionišu aplikacije na Facebooku. Diskusija o privatnosti podataka na internetu, naročito na ovoj društvenoj mreži, se nastavlja.

Đorđe Krivokapić, docent na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu i osnivač Share Fondacije, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori o ovoj aferi, ali i o izazovima zaštite podataka na internetu.

RSE: Kako komentarišete činjenicu da su iz Facebooka znali za ovo neautorizovano korištenje podataka još 2015. godine i da nisu ništa rekli svojim korisnicima?

Krivokapić: Opseg informacija koje Facebook menadžment ima o ekosistemu o zloupotrebama, o načinu na koji se koriste podaci, je ogroman. Ono što se komunicira korisnicima i ono što se komuniciralo korisnicima do sada je jedan narativ koji je bio usmeren na vrlo ograničena, jednostavna pitanja i držanje publike te korisnika dalje od ozbiljnijih tema.

I dalje većina Facebook korisnika, dominantna većina, te više od dve milijarde korisnika, uopšte nije svesna biznis modela i šta oni daju Facebooku za pravo priključujući se. Na taj način mene uopšte ne iznenađuje što oni nisu izašli i rekli ništa svojim korisnicima. Zapravo, mi od te kompanije nismo videli proaktivno rešavanje situacije nego imamo ono što je jasno, PR crisis management (krizni menadžment, upravljanje kriznim situacijama).

RSE: Zviždač Chris Wylie koji je za Guardian otkrio na koji način je analitička kompanija Cambridge Analytica koristila podatke miliona korisnika Faceboooka bez njihovog znanja, rekao je da kompjuteri danas znaju više o nama nego naše kolege ili prijatelji. Da li je ova izjava tačan opis vremena u kojem, izgleda, živimo?

Krivokapić: Ta tačka gde informacioni sistemi na osnovu podataka koje prikupljaju imaju mogućnost da urade precizniji i jasniji profil nas i predvide naše ponašanje je odavno pređena. Pređena je, prema mojoj procjeni, pre pet - šest godina kad su se kreirale dovoljno velike baze podataka, a da ne pričamo o tome koliko je tehnologija i veštačka tehnologija već napredovala. Ona je već i tada bila sposobna da to uradi jer nije bilo dovoljno podataka.

Ono što su društvene mreže i mobilni telefoni uspeli da omoguće jesu te velike baze podataka na osnovu kojih se mogu praviti analize, predikcije. Tako da je već izvesno da Facebook zna nas bolje nego, ne prijatelji, nego mi sami. Nismo svesni mnogih stvari koje su nam privlačne, koje nam pobuđuju emociju, a Facebook to sve zna, zahvaljujući toj količini podataka i procesa i veštačke inteligencije.

Cambridge Analytica pod istragom zbog Facebooka
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

RSE: Privatnost podataka na internetu je nešto o čemu se već dugo vode razgovori. Kako se danas zaštititi? Kako Facebook korisnik može da zaštiti svoje podatke a da i dalje ostane aktivan korisnik?

Krivokapić: Ono što je bio dominantan narativ Facebooka je da mi moramo da se štitimo od drugih ljudi na Facebooku. Kako ćemo se zaštititi? Tako što ćemo manje deliti stvari, manje slika, objava, svih informacija koje šaljemo drugim akterima. Međutim, ono što je pitanje je koliko mi informacija dajemo Facebooku i partnerima Facebooka koji sve to zajedno koriste.

I moramo biti svesni da najvredniji podaci koje Facebook kreira nisu nikakvi podaci koje mi kačimo na Facebook, nego upravo podaci o našem ponašanju unutar Facebooka: koje objave gledamo, na šta klikamo, u koje profile ulazimo, kako nam ide to kretanje kroz različite Facebook objave i stranice. Svi podaci kada se stave na gomilu daju precizan profil.

Tako da moramo biti svesni ako koristimo Facebook potpuno pasivno, ako ne postavljamo ništa, potpuno je svejedno. Mi i dalje Facebooku dajemo sve podatke. Što više vremenski koristimo Facebook, to više podataka mu dajemo i više otkrivamo o sebi. Tako da ne postoji jednostavan način da ne otkrivamo ništa o sebi. Jednostavan način bi bio da gledamo stvari koje nas ne interesuju kako bi Facebook pomislio da smo mi nešto drugo nego što jesmo, ali, naravno, nemamo vremena za to.

Korištenje društvenih mreža, ne samo Facebooka, samo po sebi kreira ogromne količine podataka. Ti podaci su glavni resurs za analizu, mnogo su oni vredniji od naših statusa, selfija i tako dalje, jer su podložni daljoj obradi i oni mogu kreirati dodatnu vrednost.

Ne postoji garancija za naše podatke

RSE: Broj korisnika Facebooka konstantno raste. Milijarde ljudi svakodnevno koristi ovu mrežu. To je nebrojena količina podataka koje ostavljamo na mreži vjerujući da će oni biti sigurni. Kako sada, nakon ovih otkrića, možemo biti sigurni da naši internet tragovi neće biti korišteni za nečiju političku kampanju?

Krivokapić: Kako znamo kad kliknemo bilo šta i koristimo bilo kakvu aplikaciju da neće biti zloupotrebe i da podaci neće završiti kod trećih strana i biti korištene za političku kampanju? Jednostavno ne znamo. I ono što imamo, imamo mogućnost da verujemo, da imamo poverenje u neke kompanije u neke proizvođače softvera, da će se ponašati onako kako su obećali i da imaju kapacitete da zaštite te podatke na određen način. Ali, apsolutno, nikakva garancija ne postoji.

Poverenje se sastoji u tome da oni nama tačno kažu šta će koristiti od podataka, u koje svrhe će da ih iskoriste.

Poverenje se sastoji u tome da oni nama tačno kažu šta će koristiti od podataka, u koje svrhe će da ih iskoriste, sa kim će da ih razmene koje su mere preduzeli kako bi zaštitili podatke da ih niko drugi ne nađe i da budu transparentni oko čitavog niza drugih stvari i naročito oko toga ako saznaju za povredu i zloupotrebu da obaveste i nas i državne organe o tome.

I to je novi sistem zaštite podataka ličnosti koji će mnogo striktnije stupiti na snagu 25. maja ove godine. To je ono što će građani Evropske unije imati zagarantovano od strane evropskih institucija i svojih nacionalnih institucija u odnosu na platforme, bile one američke, indijske. Svi koji pružaju usluge, uključujući i evropske kompanije će morati time da se rukovode.

Nažalost, mi kao zemlje Zapadnog Balkana nismo deo tog evropskog prostora te nisam siguran da će, bez obzira što ćemo doneti slične zakone, naše države biti u mogućnosti da omoguće isti dio prava za nas, bez dodatne intervencije EU. To će zahtevati jednu diplomatsku ofanzivu gde Evropa kaže i građani ovih zemalja da trebaju da imaju ta prava i, molim vas, Faceebook i Google da im poštuje ta prava, jer i oni su novi članovi EU i moramo i njihovu privatnost da zaštitimo jer će za koju godinu postati Evropljani i u tom smislu je to neophodno.

"Svaku aplikaciju koju smo skinuli na naš mobilni telefon, platili smo podacima."
"Svaku aplikaciju koju smo skinuli na naš mobilni telefon, platili smo podacima."

Privatnost – mit u koji vjerujemo

RSE: Da li nam je ovaj slučaj pokazao da je privatnost na internetu samo mit?

Krivokapić: Jeste i to je taj mit u koji verujemo. Zapravo, privatnost i jeste zasnovana na tom poverenju i mogućnostima tih drugih strana i korporacija da održe to poverenje i obećanje da će da upravljaju našim podacima na određen način.

Mi imamo sad sve više novih proizvoda koji su napravljeni i dizajnirani pre svega prema drugačijim principima tako da mnogo bolje sačuvaju našu privatnost i, naravno, da će to pitanje privatnosti i odnosa prema našim podacima u budućnosti biti nešto što možemo reći komparativna prednost između različitih aplikacija. Taj mit da privatnost postoji, to verovanje, će možda u jednom trenutku preći i vratiti se u neku realnost, ali i dalje će svi podaci koji se prikupe biti negde sačuvani.

Opet ključna promena koja dolazi sa novom regulativom su vrlo jasni i specifični rokovi u kojima podaci moraju da se iskoriste i da se brišu. Kada se iskoriste podaci oni nemaju više da se čuvaju na cloudu, na pedeset mesta, nego moraju se obrisati.

RSE: Sve društvene mreže predstavljaju se na takav način da je njihovo korištenje besplatno. Da li ovim izlazi na vidjelo činjenica da aplikacije i mreže koje koristimo nisu besplatne, već da ih, u stvari, plaćamo svojim podacima?

Krivokapić: Sve što nismo platili novcem, platili smo podacima. Svaki sajt koji posetimo na internetu, praktično u našem browseru, svaku aplikaciju koju smo skinuli na naš mobilni telefon, sve što nismo platili novcem, platili smo podacima. Čak i ono što plaćamo novcem, vrlo često platimo podacima.

RSE: Duže vrijeme Facebook se suočava sa optužbama o zloupotrebama svojih algoritama, što za omogućavanje i širenje lažnih vijesti, što zbog same netransparentnosti. Aktuelna afera čak je dovela do toga da dionice Facebooka opadnu. Da li vidite da bi se ova mreža mogla oporaviti od ovoga?

Krivokapić: Naravno da je Facebook mnogo snažniji od toga da mu ovaj udarac može puno štete načiniti. Imali su oni i druge afere. Meni se čini da zapravo, ovo je nešto novo što proizilazi iz ove situacije, da ova situacija pokazuje drugačiji odnos javnog mnenja prema Facebooku nego u svim ostalim situacijama.

Mislim da je to iz dva razloga. Prvi razlog je što su u tom transferu moći gde je Facebook uzeo puno snage i moći od država i medijskog sektora sad su se malo okrenule okolnosti i države i mediji su postale svesni snage i pretnje Facebooka u odnosu na njihov biznis model i na njihovu moć. Ovo je situacija u kojoj vidimo da države zdušno podržavaju medije da se o ovome priča naveliko. I mislim da je ovo taj prvi trenutak – u kojem i države i mediji rade da promene narativ i da kažu da će oni sada da štite građane od Facebooka koji je zao jer sada smo već dugo imali narativ da je Facebook i da su društvene mreže te koje štite građane od loših država i loših medija.

To je neka dinamika koju vidim i mislim da će se nastaviti ta borba, pošto ti sistemi jesu sukobljeni ali nemojmo se zavaravati. Mislim da će na kraju da se pronađe zajednički jezik između država i velikih medijskih korporacija i platformi pošto, naravno, svi imaju puno interesa da sarađuju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG