Zvižduci nacionalnoj himni, fašistički simboli, govor mržnje, političke i druge neprimjerene poruke, česta su ikonografija, rigorozno zabranjena pravilima Svjetske fudbalske federacije (FIFA), na fudbalskim stadionima u Bosni i Hercegovini (BiH).
Posljednji primjer došao je sa stadiona Fudbalskog kluba (FK) Borac u Banjaluci.
Iako se fudbalske utakmice, zbog pandemije korona virusa, igraju bez publike, 9. novembra 'Lešinari', navijači Borca, prije utakmice sa sarajevskim Željezničarom, na sjevernoj tribini Gradskog stadiona u Banja Luci postavili su 'šetalicu' sa likom nedavno preminulog mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića.
Ispod je pisalo 'Upalio si svijeću, sad vidimo put', aludirajući na njegovu ulogu u borbi Srpske pravoslavne crkve (SPC) protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu vjerskih zajednica u Crnoj Gori.
Kakve su kazne predviđene?
Prema Disciplinskom pravilniku Fudbalskog saveza BiH, ukoliko gledalac na utakmici ili javnoj utakmici pokazuje natpise i simbole koji javno vrijeđaju ljudsko dostojanstvo po osnovu rase, boje, nacije, religije, jezika ili počine neki drugi diskriminirajući čin ili pokazuju vidove ekstremističke ideološke propagande, klub za kojeg gledaoci navijaju biće kažnjen novčanom kaznom od 3.000 (oko 1.500 eura) do 30.000 konvertibilnih maraka (oko 15.000 eura). Jedna od kazni je i zabrana igranja od tri do pet utakmica na domaćem terenu bez prisustva gledalaca.
Bakir Tiro, dugogodišnji sportski novinar i predstavnik BiH u žiriju Evropske fudbalske federacije (UEFA) za izbor najboljeg fudbalera Evrope, ocjenjuje da je riječ o neprimjerenoj poruci kojoj nije mjesto na sportskom događaju, prema pravilnicima i kodeksima UEFE, FIFE, ali i Fudbalskog saveza BiH koji je član ovih asocijacija.
Na stadionima, prema pravilnicima i kodeksima ovih asocijacija, kako objašnjava, imam mjesta samo za sportske poruke.
„Tu je direktni krivac uprava FK Borca, koja je to očito dozvolila. Biće interesantno vidjeti kako će odreagovati Savez na tu odluku, jer je evidentno da se kosi sa Statutom Fudbalskog saveza BiH, odnosno Svjetske fudbalske federacije, koja je tu nemilosrdna i rigorozna“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Tiro.
Pošta osuđenom za ratne zločine u Mostaru
Istog dana navijači Nogometnog kluba (NK) Zrinjski iz Mostara, Ultrasi, odali su počast ubijenom bivšem komandantu Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) Marku Radiću.
Na mostu u Bijelom Polju u blizini Mostara, zapalili su baklje i izvjesili transparent na kojem je pisalo ‘Borba tvoja nije bila laka, za sve ti hvala Radiću Maka’.
Radić, koji je osuđen za ratne zločine, zbog formiranja logora u toku rata u BiH u kojima su zatvarani i mučeni Bošnjaci, ubijen je u Mostaru 9. novembra, nakon što je odslužio zatvorsku kaznu.
O ovom potezu navijača Zrinjskog, međutim, Fudbalski savez BiH se neće izjašnjavati, jer se nije dogodio na stadionu.
Još nije donešena odluka ni o tome da li će navijači i FK Borac biti kažnjeni zbog skandiranja “Nož žica Srebrenica”, tokom utakmice sa FK Sarajevo, u martu 2020. godine.
Ratni zločinci popularni među navijačima
Fudbalske klubove u Bosni i Hercegovini (BiH), Disciplinska komisija nacionalnog Fudbalskog saveza u 2019. godini najviše je kažnjavala zbog upotrebe pirotehnike, ali i nacionalističkih i političkih parola.
Nogometni klub Široki Brijeg, iz istoimenog grada na jugozapadu BiH, kažnjen je krajem 2019. godine zbog slučaja 'Praljak'. Navijači tog kluba koji sebe nazivaju „Škripari“, prema imenu gerilskih jedinica iz Drugog svjetskog rata koje su djelovale nakon raspada NDH, su podigli fotografiju osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, uz transparent sa natpisom "Živio sam časno, izdale me Jude, vašu optužnicu ne prihvaćam, 'časni' sude".
Tako su navijači tog kluba odali počast hrvatskom generalu koji je 29. novembra 2017. izvršio samoubistvo nakon što je pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u BiH.
Klub je kažnjen sa 3.000 konvertibilnih maraka (oko 1.500 eura), a sjeverna tribina rezervisana za najvatrenije navijače, bila je zatvorena tri naredne utakmice.
Široki Brijeg je klub kojem je izrečena i najveća kazna zbog ponašanja navijača. Zbog poticanja mržnje prema drugim licima, na osnovu nacije i religije navijača, skandiranje fašističkih slogana, omalovažavanje državne himne, upotrebe pirotehničkih sredstava, te distribucije alkohola na stadionu, 2017. godine klub je kažnjen sa 25.000 konvertibilnih maraka (oko 12.500 eura) i sedam utakmica bez prisustva publike.
Prema statistici Disciplinske komisije Fudbalskog saveza BiH, klubovi su 2017. godine Savezu platili 220.000 konvertibilnih maraka (oko 110.000 eura) na ime kazni. Na isticanje političkih parola, kojima nije mjesto na sportskom stadionima, kako se navodi u obrazloženjima kazni, odnosi se 30 posto tog novca.
Te godine zbog isticanja političkih parola na tribinama tokom meča sa Vitezom, klubom iz istoimenog grada u srednjoj Bosni, sa većinski hrvatskim stanovništvom, sa tek 1.000 konvertibilnih maraka (oko 500 eura), što je najmanja moguće kazna, kažnjeno je FK Sarajevo. Na paroli zbog koje su kažnjeni napisali su „Vrhunac agresorskog junaštva su silovanja i logori, neka svaki vaš heroj u paklu gori“.
Kazne po „nacionalnom ključu“
Bakir Tiro navodi kako Fudbalski savez BiH jeste kažnjavao u proteklom periodu određene nacionalističke, pa i fašističke ispade na stadionima, ali su izrečene kazne neadekvatne.
„Kod njih postoji problem, kao što se odlučuje u mnogim državnim institucijama – ako je klub iz određene sredine, a član disciplinske komisije pripada tom narodu ili toj sredini, lokalnoj zajednici, on je uvijek nekako za blažu kaznu i pokušava opravdati ispade koji su se dešavali, od Mostara, Širokog Brijega, veoma često u Banjaluci“, objašnjava Tiro.
Kazne se, dodaje on, uglavnom kreću od dvije do osam hiljada maraka (od hiljadu do četiri hiljade eura). Njih izriče Disciplinska komisija, koja je prvostepeni organ. Nakon toga klubovi imaju pravo žalbe, Apelacionoj komisiji.
„Od ’96. do danas se može prebrojati gdje Apelaciona komisija nije ublažila kaznu disciplinske komisije, a kazne disciplinske komisije jako male. To je isto kao sa zakonima u državi, gdje zakoni neadekvatno tretiraju određena krivična djela“, navodi on.
Uloga politike u bh. fudbalu
„Kao u većini prekršajnih i krivičnih djela, kazne nisu adekvatne“, kaže za RSE Safet Mušić iz Centra za društvena istraživanja Global analitika iz Sarajeva, koji je radio analizu huliganstva tokom Evropskog fudbalskog prvenstva EURO 2016.
U poslijeratnom periodu, prema riječima Safeta Mušića, simboli povezani sa Drugim svjetskim ratom, fašistički simboli, počeli su se pojavljivati na sportskim takmičenjima, prije svega na fudbalskim utakmicama.
„Bilo je primjera u Mostaru, Širokom Brijegu, Banjaluci, ali je bilo u još nekim manjim mjestima, pogotovo onim gdje su opštinske vlasti pokušale oživjeti ideologiju koja je u Drugom svjetskom ratu bila prisutna, četnički pokret i ustaški pokret. Po našim zakonima moguće je napraviti i udruženja koja crpe tu ideologiju od fašističkih ili nacističkih ideja“, kaže on, dodajući kako su Evropa i svijet pogođeni desničarskim ekstremizmom.
„Ovaj fenomen kad se spusti na Bosnu i Hercegovinu, dio tih navijača ili ovi koji se nazivaju navijačima, po meni su pod uticajem nekih drugih struktura, možda dijelom političkih, korišteni su da pošalju poruku veličanja ratnih zločinaca“, kaže Mušić.
U martu 2011. godine UEFA i FIFA su donijele odluku o suspenziji zbog činjenice da u organima Fudbalskog saveza nisu prihvatili njihov zahtjev da se iz sporta istisne politika, preciznije da se Savez konstituiše prema sportskim, a ne političkim kriterijima.
U to vrijeme BiH je bila 12. zemlja koja je doživjela ovakvu vrstu suspenzije.
Kukasti križevi na ulicama Mostara
Kada ne mogu na stadionima, zbog pandemije korona virusa, navijačke grupe, poput Ultrasa, navijača NK Zrinjski, fašističke simbole i parole crtaju na zidovima zgrada u Mostaru. Kukasti krstovi, sa potpisima Ultrasi Mostar „krase“ većinu zgrada zapadnog dijela ovog grada na jugu BiH.
Nogometni klub Zrinjski također je 2017. godine kažnjen zbog toga što su navijači isticali transparente podrške osuđenim Hrvatima pred Haškim tribunalom.
Safet Mušić, inače Mostarac, kaže kako navijačke grupe u Mostaru već deset i više godina ispoljavaju nasilje, te da je prije pet godina ukazivao da bi se za Mostar mogla napraviti operativna evidencija prestupnika ili pripadnika bilo koje navijačke grupe sklone nasilju.
„Da se ne puštaju na sportske događaje, nešto slično kao što su Englezi davno napravili. Mi to još nismo uradili. Mislim da bi rigoroznije kazne doprinijele smanjivanju takvih organizacija koje su nasilne“, dodaje on.
Glasnogovornik NK Zrinjski Mario Pandža za RSE kaže kako klubovi ne mogu kontrolisati navijačke grupe.
“Naravno da svakom nogometnom klubu šteti svaki oblik devijantnog ponašanja od strane navijača, a isticanje neprimjerenih obilježja svakako se može okarakterizirati kao takvo, pogotovo ako su u pitanju, kako ste naveli, “fašistička obilježja” na koje UEFA ima nultu toleranciju”, kaže on i dodaje da je Zrinjski nerijetko kažnjavan zbog ponašanja navijača, uglavnom zbog korištenja pirotehnike, ali nikada zbog isticanja fašistička obilježja”, ističe Pandža.
Fašizam i izbori
Aktivistica iz Mostara, Boška Ćavar, za RSE, komentarišući grafite koje navijači ispisuju po tom gradu, kaže da su u pitanju nadolazeći izbori, i da sve što se dešava odgovara vladajućim strankama.
„Da se širi fašizam, da se širi strah u građanima koje mogu da prepadnu. Dakle, dvije vladajuće stranke se dogovore kako će držati tenzije u gradu Mostaru. Napadaju jedni druge, to se sve godinama odvija, bez mogućnosti da građani na to utiču. Ili su i građani ušli u neku apatiju“, dodaje ona.
Česta meta napada navijača u Mostaru je i Partizansko groblje, nacionalni spomenik iz Drugog svjetskog rata. Predsjednik SUBNOR-a Mostara, Sead Đulić, kaže da je riječ o dobro organizovanim grupama, a ne kako ih policija i politika zove 'neodgovornim maloljetnim huliganima'.
„To su dobro organizirane neofašističke grupe pod kontrolom vlasti i nekih pojedinaca iz policije. To svi znamo u gradu, jer je nemoguće za 25 godina od rata nikad niko nije procesuiran, a kontinuirano se dešavaju ti incidenti. Stalno se govori 'to je grupa maloljetnih neodgovornih navijača Zrinskog'“, kaže Đulić za RSE.
Bosna i Hercegovina nema Zakon o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija ili nošenje njihovih simbola, a nema ni Rezoluciju o zabrani negiranja zločina genocida u Srebrenici.
Facebook Forum