Dostupni linkovi

Evropa ipak nezadovoljna napretkom Srbije


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Dok se u Beogradu čeka upitnik Evropske komisije za sticanje statusa kandidata za članstvo u Uniji, glavni haški tužilac Serž Bramerc poručuje da vlasti u Srbiji po pitanju saradnje sa Hagom "moraju učiniti više", te da nije "nije zadovoljan" naporima u pronalaženju i hapšenju Ratka Mladića i Gorana Hadžića.

Navodeći da nije na njemu da određuje ko će se pridružiti Evropskoj uniji i kada, Bramerc je naglasio da je politika uslovljavanja koju je Unija do sada vodila prema Srbiji i drugim zemljama bivše Jugoslavije "bila najvredniji alat za postizanje hapšenja" optuženih.

Zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić odgovara da srpsko tužilaštvo zajedno sa Bramercom nastavlja da radi na ispunjavanju svih obaveza.

“Sve ovo drugo - da Evropska unija treba da vrši pritisak, su politička pitanja u koja mi ne možemo da ulazimo. Ali, u svakom slučaju ćemo učiniti sve da završimo našu ključnu međunarodnu obavezu", kaže Vekarić.
Bruno Vekarić

Uz očigledne zamerke po pitanju Haga, u novembarskom izveštaju Evropske komisije naći će se i drugi propusti Beograda. Ovo je za naš program izjavio izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin.

Iako ne spori da je ova godina obeležena pozitivnim pomacima, pre svega usaglašenom Rezolucijom o Kosovu, Kacin kaže da će Komisija Beogradu zameriti na blokiranju Prištine u svim regionalnim, evropskim i svetskim ekonomskim organizacijama.

“Svakako je najbolja poruka i za Srbiju, i za Evropu i za svet predlog 28 država članica Evropske unije i Srbije, pa i Kosova u vezi zadnje Rezolucije. Ali, treba odraditi još koji korak u Srbiji i to na neki način potvrditi”, kaže on.

Zvaničnici u Srbiji saglasni su u stavu da priznavanje Kosova nije formalni uslov za proces evropskih integracija Srbije, te da je klima za prihvatanje kandidature za članstvo poboljšana.

Ipak, i Milica Delević iz vladine kancelarije za pridruživanje navodi da ne bi trebalo sumnjati da EU očekuje rešavanje otvorenih pitanja Beograda i Prištine.

“Unutar EU ne postoji konsenzus o tome da Kosovo jeste država, ali postoji čvrst konsenzus da ceo region treba da napreduje ka EU, da bude obuhvaćen ovim procesom i da bi trebalo svi da budu uključeni u regionalnu saradnju, a da EU ne treba da odustaje od uticaja koji stiče prateći ovaj proces",
smatra Delević.

Uoči usaglašavanja stavova sa Briselom po pitanju Kosova, otvoren je i problem Sandžaka. Najpre izborima za Nacionalne savete manjina, čiji će se uslovi, prema rečima Jelka Kacina, naći među zamerkama Evropske komisije.

“Srbija je ona zemlja koja je po Zakonu o manjinama formirala manjinske zajednice. U svim koje su konstituirane bila je dovoljna obična većina, samo za muslimansku se traži dvotrećinska većina i tu Srbija svakako ima velikih poteškoća da ubedi Evropsku uniju da je pravna država, i da se ona poštuje na jednak način u svim predelima Srbije”, objašnjava Kacin.
Svetozar Ćiplić

Iako su uslovi, kada su izbori već bili sprovedeni, izmenjeni, Islamska zajednica u Srbiji, na čelu sa muftijom Muamerom Zukorlićem iznosi poslednjih nedelja oštre kritike na račun politike Beograda prema Bošnjacima.

U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, međutim, nemaju informaciju po kojoj će im Evropska komisija zameriti i zbog Sandžaka, kaže za naš program ministar Svetozar Čiplić.

“Ako pogledate ono što se inače postavlja kao pitanje ljudskih prava i političke stabilnosti, Srbija tamo nije napravila problem. Vi imate na sceni bošnjačke lidere, imate jedan politički proces koji je očigledno nametnut, bar po mojoj percepciji. Jer odjednom se otvara pitanje, ne samo Nacionalnog saveta, već i imovine Islamske zajednice u Srbiji i Islamske zajednice Srbije, otvara se i pitanje posebnog ustavnog položaja Bošnjaka, teritorijalnog preuređenja Srbije i tako dalje. Ne mogu da verujem da iko sastrane može da prihvati da Srbija mora da pristupi nekakvom unutrašnjem preuređenju da se daju posebne pozicije i ustavne garancije samo Bošnjacima”,
kaže Čiplić.

Iako su pitanja koja otvara muftija Zukorlić za mnoge sporna, rešenja se moraju tražiti za pregovaračkim stolom, ne samo zbog Evrope, već zato što su u proteklim nedeljama eskalirala i nasiljem u Novom Pazaru.

Uz napetost u Sandžaku i Kosovo, Evropska komisija zameriće Beogradu i propuste prilikom reforme pravosuđa, slobodu medija, opstrukciju rada Agencije za borbu protiv korupcije, saradnju sa Hagom koja nije okončana, te usporeno donošenje zakona u Skupštini. Tako bi povoljnu klimu za prosleđivanje zahteva za članstvo mogla pokvariti i sporost Vladine administracije.

Uprkos javnoj kritici predsednika Srbije, da se evropski zakoni ne donose dovoljno brzo, Skupštini još nije stigao zahtev Vlade da održi vanredno zasedanje. Premijer Mirko Cvetković i predsednica parlamenta Slavica Đukić Dejanović ipak su uvereni da će posao biti završen.

„Činjenica je da ove godine imamo lošije rezultate nego prošle. Ja ću insistirati da pojedini ministri, koji su apostrofirani, u što kraćem roku odrade posao koji je za njih bio previđen“, kaže Cvetković.

I predsednica parlamenta navodi da je Skupština spremna da obavi svoj deo posla.

„Vlada se trudi i trudiće se da pojedina resorna ministrastva što pre Vladi predlože predloge zakona, a kod nas u skupštini neće biti problema da radimo i deset i dvanaest sati da ih donesemo“, kaže Đukić Dejanović.

Da i Vlada kasni sa predlaganjem zakona pokazuje izveštaj o sprovođenju Nacionalnog programa za integraciju. Od aprila do juna, umesto 10, utvrđeno je tek četiri planirana zakona.

Iako vremena do izveštaja Evropske komisije nema još puno, Jelko Kacin kaže da nije kasno da Beograd do 10. novembra načini pozitivne pomake. Pod tim pre svega podrazumeva da se ključni potezi ne povlače samo iz kabineta predsednika, već da se iz zemlje parlamentarne demokratije očekuju glasovi Vlade i Skupštine.
XS
SM
MD
LG