Evropljani se ovih dana dovijaju kako da uspostave svima prihvatljiv mehanizam koji bi spriječio kolaps eura, euro zone i evropske ideje.
Kao što su i do sada činili, lideri Njemačke i Francuske su, odvojeno od ostatka euro- društva, nedavno pozvali na formiranje evropske ekonomske vlade, a uvjerljivost njihovog prijedloga počele su da ruše berze već narednog jutra - nagradile su ga minusima finansijskih indeksa, dok su liberali Evropskog parlamenta prijedlog okarakterisali kao „premalo i prekasno”.
U međuvremenu, opada optimizam i zaposlenost, a već neko vrijeme eksperti upozoravaju - sadašnja nezaposlenost je najviša od Drugog svjetskog rata. Posebno zabrinjava što su među nezaposlenima najbojniji mladi.
Imajući sve ovo na umu, vrh Evropske komisije je objeručke dočekao naznake da je njemačko - francuski dvojac voljan da zajedničkim institucijama, kao što je Evropsko vijeće, dopusti da uređuju sudbinu zajedničke valute, što otvara vrata sve snažnijoj i važnijoj ulozi Brisela. Međutim, želeći spustiti na zemlju one koji sanjaju evropsku finansijsku pa i svaku drugu federaciju, Berlin i Pariz su jasno rekli - evropske ekonomska vlada DA, ali jedinstvene evropske obveznice NE, što najavljuje novo razmimoilaženje sa Briselom.
„Naš stav o evropskim obveznicama je veoma jasan. Uvijek smo govorili da je ta ideja interesantna i obećavajuća i da u svakom slučaju ide u smjeru još snažnije ekonomske integracije. S druge strane, ne mislimo da je to rješenje današnjih problema, kao što ne vjerujemo da danas postoji politički konsenzus oko ostvarenja takve ideje”, kazao je Predstavnik za medije Evropske komisije, Olivier Bailly.
S druge strane, gotovo da je sigurno da će u funkciji evropske ekonomske vlade šefovi država ili vlada članica Unije dva puta godišnje vijećati u Briselu, što je predsjedavajućem skupova na vrhu, Hermanu Van Rompuyju, već sada osiguralo nadimak „Mr Euro”.
Šta god budu radili, Evropljani će morati to činiti vrlo skoro i brzo, jer se bauk recesije opet nadvio nad Evropom i Amerikom. Indeksi svjetskih berzi, bez čvrstih ekonomskih perspektiva i danas duboko padaju, kao što pada i optimizam da će sve ovo uskoro proći.
U međuvremenu, suprotno poletnim parolama o realnim planovima rasta i razvoja, evropske se države zatvaraju u svoje granice i tržišta. Posljednji primjer je španski - ta je država, čekajući u redu za bankrot, ovih dana zabranila zapošljavanje rumunskih radnika - kažu privremeno - dok Madrid ne stane na noge, a Evropskoj komisiji i predstavnici za medije Evropske komisije, Chantal Hughes, ostaje samo da konstatuje:
„Evropska komisija je odobrila španski zahtjev za zabranom zapošljavanja rumunskih radnika do 31. decembra naredne godine. Komisija je dala ovo odobrenje zbog ozbiljne nezaposlenosti u Španiji koja je sada preko 20 posto i najviša je u EU.”
Zatvoreni krug
Ni ostatak Unije nije pošteđen ovih problema - tako se mlada Latvijka žali:
„Moje ime je Monika, imam 24 godine, iz Rige sam. Prije dvije godine sam završila univerzitet, ali ne mogu naći posao. Riječ je o vremenu kada je sve zahvaćeno krizom i pošto nemam iskustva, ne mogu nikako naći posao.“
„Imamo među najvišim svjetskim procentom ljude koji studiraju, ali to istovremeno znači da ti mladi ljudi, kada završe sa školom, nemaju iskustvo", navodi generalni direktor latvijske Konfederacije poslodavaca, Elina Egle.
„Takav vam je obrazovni sistem u Latviji - mi smo kao akademici - poput onih što znaju sve o automobilima, a da ih nikada nisu vozili. Kasnije, kada tražite posao i kada vas upitaju kako vozite auto, ne znate odgovor, jer to nikada niste radili”, kazao je TV novinar, Viesturs Dule.
Ilustracija
Evropska unija je u trci za izlaskom iz krize i borbi sa globalnim izazovima shvatila da joj je mladost postala ugrožena kategorija. Prema posljednjim istraživanjima, nezaposlenost mladih je dostigla najviši nivo nakon Drugog svjetskog rata. Tačnije, prošle godine svaki peti Evropljanin mlađi od 25 godina bio je nezaposlen.
Dva primjera su sa dva kraja Unije - Latvija i Španija. - šta ih spaja? Kao cijelu Evropu, to je činjenica da mladi imaju mogućnost obrazovanja - univerziteti nude pregršt znanja - međutim, da li i pripremaju čovjeka za život? Centar ekonomskih studija Tomillo, Madrid, Elvira González:
„Špansko tržište rada je tipičan primjer dvostrukog tržišta: oko 70 posto radnika ima trajne ugovore sa sigurnim uvjetima, ali 30 posto radnika je sa privremenim ugovorima, što znači nesigurnost. Među ovih 30 posto naći ćete najviše mladih ljudi."
„Moje ime je Silvija, imam 24 godine i univerzitetsku diplomu u audiovizuelnim komunikacijama. Završila sam svoje studije prošle godine i od tada sam nezaposlena. U međuvremenu radim šta mogu. Radila sam na distribuciji reklama, onda sam počela sa treningom. Slala sam svoje molbe svuda - ali bez rezultata. Moram da zarađujem za život. Tako sam počela da dajem sate engleskog jezika. Imam izvanrednu studenticu, Manuelu, koja ima 60 godina i za mene je pravi primjer“, kaže mlada Španjolka.
Elvira González zaključuje:
„Ovi ljudi su u zatvorenom krugu. Idu od jednog do drugog privremenog posla, što ih dovodi u nezavidnu situaciju na tržištu rada i sve je teže prekinuti taj začarani krug."
Slobodni univerzitet, Brisel, Mateo Alaluf:
„Ova bi generacija trebala da donese novi, evropski koncept života. Imajući na umu ozbiljnost problema, pitanje je: da li će biti političkih mjera koje će dopustiti mladim ljudima da sa dostojanstvom uzmu svoje mjesto na tržištu rada?"
A to je pitanje na koje još uvijek nema odgovora.
Kao što su i do sada činili, lideri Njemačke i Francuske su, odvojeno od ostatka euro- društva, nedavno pozvali na formiranje evropske ekonomske vlade, a uvjerljivost njihovog prijedloga počele su da ruše berze već narednog jutra - nagradile su ga minusima finansijskih indeksa, dok su liberali Evropskog parlamenta prijedlog okarakterisali kao „premalo i prekasno”.
U međuvremenu, opada optimizam i zaposlenost, a već neko vrijeme eksperti upozoravaju - sadašnja nezaposlenost je najviša od Drugog svjetskog rata. Posebno zabrinjava što su među nezaposlenima najbojniji mladi.
Imajući sve ovo na umu, vrh Evropske komisije je objeručke dočekao naznake da je njemačko - francuski dvojac voljan da zajedničkim institucijama, kao što je Evropsko vijeće, dopusti da uređuju sudbinu zajedničke valute, što otvara vrata sve snažnijoj i važnijoj ulozi Brisela. Međutim, želeći spustiti na zemlju one koji sanjaju evropsku finansijsku pa i svaku drugu federaciju, Berlin i Pariz su jasno rekli - evropske ekonomska vlada DA, ali jedinstvene evropske obveznice NE, što najavljuje novo razmimoilaženje sa Briselom.
„Naš stav o evropskim obveznicama je veoma jasan. Uvijek smo govorili da je ta ideja interesantna i obećavajuća i da u svakom slučaju ide u smjeru još snažnije ekonomske integracije. S druge strane, ne mislimo da je to rješenje današnjih problema, kao što ne vjerujemo da danas postoji politički konsenzus oko ostvarenja takve ideje”, kazao je Predstavnik za medije Evropske komisije, Olivier Bailly.
S druge strane, gotovo da je sigurno da će u funkciji evropske ekonomske vlade šefovi država ili vlada članica Unije dva puta godišnje vijećati u Briselu, što je predsjedavajućem skupova na vrhu, Hermanu Van Rompuyju, već sada osiguralo nadimak „Mr Euro”.
Šta god budu radili, Evropljani će morati to činiti vrlo skoro i brzo, jer se bauk recesije opet nadvio nad Evropom i Amerikom. Indeksi svjetskih berzi, bez čvrstih ekonomskih perspektiva i danas duboko padaju, kao što pada i optimizam da će sve ovo uskoro proći.
U međuvremenu, suprotno poletnim parolama o realnim planovima rasta i razvoja, evropske se države zatvaraju u svoje granice i tržišta. Posljednji primjer je španski - ta je država, čekajući u redu za bankrot, ovih dana zabranila zapošljavanje rumunskih radnika - kažu privremeno - dok Madrid ne stane na noge, a Evropskoj komisiji i predstavnici za medije Evropske komisije, Chantal Hughes, ostaje samo da konstatuje:
„Evropska komisija je odobrila španski zahtjev za zabranom zapošljavanja rumunskih radnika do 31. decembra naredne godine. Komisija je dala ovo odobrenje zbog ozbiljne nezaposlenosti u Španiji koja je sada preko 20 posto i najviša je u EU.”
Zatvoreni krug
Ni ostatak Unije nije pošteđen ovih problema - tako se mlada Latvijka žali:
„Moje ime je Monika, imam 24 godine, iz Rige sam. Prije dvije godine sam završila univerzitet, ali ne mogu naći posao. Riječ je o vremenu kada je sve zahvaćeno krizom i pošto nemam iskustva, ne mogu nikako naći posao.“
„Imamo među najvišim svjetskim procentom ljude koji studiraju, ali to istovremeno znači da ti mladi ljudi, kada završe sa školom, nemaju iskustvo", navodi generalni direktor latvijske Konfederacije poslodavaca, Elina Egle.
„Takav vam je obrazovni sistem u Latviji - mi smo kao akademici - poput onih što znaju sve o automobilima, a da ih nikada nisu vozili. Kasnije, kada tražite posao i kada vas upitaju kako vozite auto, ne znate odgovor, jer to nikada niste radili”, kazao je TV novinar, Viesturs Dule.
Evropska unija je u trci za izlaskom iz krize i borbi sa globalnim izazovima shvatila da joj je mladost postala ugrožena kategorija. Prema posljednjim istraživanjima, nezaposlenost mladih je dostigla najviši nivo nakon Drugog svjetskog rata. Tačnije, prošle godine svaki peti Evropljanin mlađi od 25 godina bio je nezaposlen.
Dva primjera su sa dva kraja Unije - Latvija i Španija. - šta ih spaja? Kao cijelu Evropu, to je činjenica da mladi imaju mogućnost obrazovanja - univerziteti nude pregršt znanja - međutim, da li i pripremaju čovjeka za život? Centar ekonomskih studija Tomillo, Madrid, Elvira González:
„Špansko tržište rada je tipičan primjer dvostrukog tržišta: oko 70 posto radnika ima trajne ugovore sa sigurnim uvjetima, ali 30 posto radnika je sa privremenim ugovorima, što znači nesigurnost. Među ovih 30 posto naći ćete najviše mladih ljudi."
„Moje ime je Silvija, imam 24 godine i univerzitetsku diplomu u audiovizuelnim komunikacijama. Završila sam svoje studije prošle godine i od tada sam nezaposlena. U međuvremenu radim šta mogu. Radila sam na distribuciji reklama, onda sam počela sa treningom. Slala sam svoje molbe svuda - ali bez rezultata. Moram da zarađujem za život. Tako sam počela da dajem sate engleskog jezika. Imam izvanrednu studenticu, Manuelu, koja ima 60 godina i za mene je pravi primjer“, kaže mlada Španjolka.
Elvira González zaključuje:
„Ovi ljudi su u zatvorenom krugu. Idu od jednog do drugog privremenog posla, što ih dovodi u nezavidnu situaciju na tržištu rada i sve je teže prekinuti taj začarani krug."
Slobodni univerzitet, Brisel, Mateo Alaluf:
„Ova bi generacija trebala da donese novi, evropski koncept života. Imajući na umu ozbiljnost problema, pitanje je: da li će biti političkih mjera koje će dopustiti mladim ljudima da sa dostojanstvom uzmu svoje mjesto na tržištu rada?"
A to je pitanje na koje još uvijek nema odgovora.
