Kako je 'Slava Ukrajini' podelila EU uoči Dana Evrope
Ukrajinska zastava stoji podignuta uz zastavu Evropske unije u blizini Evropskog parlamenta u Strazburu u Franuskoj, 5. april 2022.
(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)
Komična, trivijalna ili tužna (u zavisnosti od toga kako to doživljavate) prepucavanja u vezi sa video snimkom Evropskog saveta koji 9. maja proslavlja Dan Evrope, nisu dospela na ovonedeljne naslovne strane. Niti bi trebalo, jer je to ponajviše interna briselska priča. Pa ipak, cela ta epizoda, koja još uvek nije stigla do kraja, savršena je ilustracija Evropske unije i njenih brojnih odlika.
Priča, koja je delom Kafkin apsurd, delom Kamijev nadrealizam, počinje u ponedeljak kada me je jedan diplomata obavestio da postoje neka neslaganja u vezi sa videom za ovogodišnju proslavu Dana Evrope, koji je pres služba Evropskog saveta pripremila u susret 9. maju.
Inače, reč je o godišnjoj praksi "samočestitanja" - ambasadori 27 zemalja, članica EU, snime čestitku za Dan Evrope na svom jeziku. Ti snimci posle se objedine u video kolaž i postave na društvene mreže, a sve to na dan kada većina stanovnika Unije rade, dok su njene institucije zatvorene u znak sećanja na predstavljanje Šumanove deklaracije 1950. godine, koja je na mnogo načina bila polazna tačka Evropske unije kakvu danas znamo.
Sve je to veoma bezazleno i verovatno će biti i ove godine - izuzev jednog malog obrta.
Kada je ove godine upućen zahtev predstavnicima država članica da snime video, pojedini su, pre svega Estonija, Grčka, Litvanija i Poljska, čestitkama dodali i nekoliko reči o Ukrajini – jedni su poželeli da i ratom razoreni istočni sused može da uživa u tom danu, drugi su na kraju videa pustili Slava Ukrajini, dok su neki, kao na primer Grčka, u video ubacili nešto trezveniju izjavu: da Dan Evrope zapravo ne može biti srećan sve dok je u toku vojna agresija u Ukrajini.
Kada je predstavljena konačna verzija video kolaža, usledile su pritužbe među pojedinim zvaničnicima zaduženim za medije i komunikaciju u misijama zemalja članica pri EU, a Španija je čak tu stvar predočila svom ambasadoru. Nekoliko pitanja obelodanjeno je kroz žustru javnu debatu o razmenjenim mejlovima i porukama: Zašto mešati te poruke? Nije li molba bila samo da se čestita Dan Evrope? Nije li pomalo čudno da neki veselo, iza prilično živopisne pozadine, žele gledaocima srećan Dan Evrope, dok drugi, s ozbiljnim izrazima lica, u celu stvar uvlače rat u Ukrajini?
Pošto sam lično video nacrt video snimka, moram priznati da su i slike prvog ambasadora kako na klaviru svira zvaničnu himnu EU - Betovenovu Odu radosti, kao i drugog koji oplakuje ljudsku patnju koja se trenutno dešava na kontinentu, bile prilično potresne.
Ipak, sve je to "baš Evropska unija" i to na toliko nivoa. Prvo, tu je ta birokratska sitničavost. Na kraju krajeva, reč je samo o videu koji će retko ko i pogledati. Međutim, kako je Brisel mesto beskonačnih sastanaka i diskusija, mesto gde se godišnje donese na hiljade odluka, kako o velikim, tako i o malim pitanjima, uopšte ne čudi da se čak i o tome raspravlja.
Zatim, tu je i apsolutna zagledanost u sebe i samodovoljnost, koja Briselu baš ide od ruke. U momentu kada je jedan veliki deo Evrope u plamenu, zahvaćen najozbiljnijim sukobom od Drugog svetskog rata, kako neko zaista može sa osmehom na licu da poželi "srećan Dan Evrope" ili da pritom makar ne pomene Ukrajinu?
To govori da su baltičke države Poljska i Grčka, sa svojim istorijskim vezama sa mestima poput Odese i Mariupolja, te koje su zaista svesne onoga se dešava pored njih. Ovde uviđam još jednu od tipičnih karakteristika EU – mešanje "Evrope" i Evropske unije. Otprilike (u zavisnosti od toga kako se računa) polovina svih evropskih država nisu članice tog kluba, a oko 300 miliona Evropljana nisu građani EU.
Ipak, često čujemo da ljudi iz briselske administracije sebe nazivaju "Evropom", što je mnogo puta samo kraći izraz, međutim ponekad je to zaista iritirajuće, kao na primer onda kada je francuski evropski komesar stvarno rekao da Belorusija "nije u Evropi" ili kada mnogi ljudi povezani sa institucijama EU napominju da je "budućnost Zapadnog Balkana u Evropi", kao da ceo region trenutno besciljno lebdi u Atlantiku. Ako je to pravi Dan Evrope koji treba da se slavi, onda sigurno ne bi škodilo da se Ukrajina, kao i mnoge druge evropske države koje nisu članice EU, pomenu ili čak i pridruže proslavi.
Ali simbolika EU u ovoj maloj priči se ovde ne završava. Analizirajući to sa komične tačke gledišta, zapravo mogu da vidim da ta priča oslikava dva pitanja u vezi sa EU o kojima ima najviše filozofskih rasprava. Prvo i najočiglednije, jeste "EU a la carte vs. univerzalna veličina koja odgovara svima" - diskusija koja prožima sve, od upotrebe evra do potencijala zajedničke spoljne politike EU.
'Ne znate šta se sutra može desiti': Život u okupiranom Hersonu
1/16Ruski vojnik u jednom od okupiranih sela kod Hersona.
"Mi smo iz Donjecka. Kako se osjećate u vezi sa 9. majem?" pitao je RSE vojnika na kontrolnom punktu, misleći na datum kojim Rusija obilježava Dan pobjede nad nacističkom Njemačkom. Nakon što vam provjere dokumente, vojnici na kontrolnom punktu često upitaju za cigarete.
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
2/16Ruski kontrolni punkt u okupiranoj oblasti Herson, april 2022.
Cesta do Hersona je skoro pa pusta. Na putu nailazite na pokvarenu opremu, opljačkane benzinske pumpe i rupe od granata. Polja i šume, po kojima je ova oblast poznata, sada su obiljem opreme ruskih okupatora.
"Ljudi su sijali i planirali žetvu. I šta sad?", rekao je za RSE lokalni vozač.
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
3/16Ruski oklopni transporter u blizini jednog od sela u okupiranoj oblasti Herson.
"Mnoga vozila dolaze sa Krima. Svake noći čujemo kako se kreću", rekao je mještanin. "Kada naše trupe krenu u kontranapad, bit će vruće."
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
4/16Pripadnici ruskih snaga podižu sovjetsku zastavu pobjede, sa srpom i čekićem, u Parku slave u centru Hersona.
Takve zastave obično sadrže naziv i broj nadležne vojne jedinice.
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
5/16Plakat u Hersonu sa porukom: "Herson je Ukrajina. Ukrajina je Evropa".
"Okupatori su duboko razočarani jer za njih nema podrške", kaže poljoprivrednik. "Ovdje nisu poželjni. Hersonska oblast je duboko proukrajinska teritorija. Imali su sreće sa Krimom, jer je tamo zaista mnogo proruskog stanovništva. Ovdje to nije slučaj."
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
6/16Ruska vozila kreću se ulicama okupiranog Hersona.
"Osjećaj zaštite potpuno je odsutan", kaže stanovnik grada. "Kada vam neko priđe sa puškomitraljezom, shvatite da može raditi sa vama šta hoće."
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
7/16Improvizovano spomen-obilježje za djecu poginulu u ratu ispred Palate kulture u gradu Nova Kahovka, Hersonska oblast.
"Ova zgrada je preko puta ruske komande", rekao je prolaznik. "Ovdje donose igračke kako bi vidjeli i pamtili."
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
8/16Proruski TV kanal emituje prilog o "oslobodilačkoj operaciji" u okupiranom Hersonu.
"Čim su ušli u grad, ukinuli su ukrajinske kanale i pokrenuli svoje. Nakon nekog vremena, ugašene su i kablovske televizijske i radiostanice. U Hersonu ne izlazi nijedna ukrajinska novina", rekao je lokalni medijski stručnjak. On upozorava da su novinari, koji rade priče na okupiranim teritorijama, u opasnosti.
"Znate, nekada smo mislili da su kamera i mikrofon sredstva zaštite", kaže. "Ali sada je to okupatoru znak za uzbunu. Ako izađete da nešto snimite, možete sebe dovesti u opasnost."
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
9/16Ruske trupe patroliraju u blizini zgrade oblasne državne uprave u Hersonu.
"Svi misle da su stanovnici Hersona za Ukrajinu", rekao je mještanin. "Ali sada postoji određena neizvjesnost i to izaziva strah. Ne znate šta će se dogoditi sutra."
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
10/16Volonteri iz okupiranog Hersona pripremaju i dijele uskršnje kolače za stanovnike obližnjih naselja koji su pod jakim granatiranjem.
Prema riječima volontera, okupatori su "vještački napravili humanitarnu katastrofu u Hersonu kako bi uvezli robu sa Krima. Ne dozvoljavaju da prođe ijedan humanitarni konvoj iz Ukrajine. Svu tu robu dostavljaju volonteri na vlastitu odgovornost."
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
11/16Uskršnji kolači.
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
12/16Lijekovi za isporuku u okupiranom Hersonu.
"Sada je teško dopremiti lijekove u Hersonsku oblast", kaže volonterka Irina. "Ne dopuštaju 'zelene koridore'. Često vozači koji prevoze sanitetski materijal nestanu. Oduzmu im se telefoni, automobili i lijekovi."
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
13/16Spasilac u okupiranoj Novoj Kahovki ide prema zgradi za Državne vanredne situacije na kojoj se sada vijori ruska zastava.
Dok su neki spasioci otišli sa dolaskom ruske okupacije, drugi su ostali da pomažu sugrađanima.
"Što se tiče činjenice da je vlada napustila Herson, to je čista uvreda", rekao je volonter. "Još nemamo taj osjećaj da ćemo biti oslobođeni."
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
14/16Ljudi na misi u okupiranom Hersonu.
"Mi se molimo. Radimo svoj posao. Naravno, želimo da i ovdje bude Ukrajina", rekao je sveštenik. "Imam i porodicu. I oni plaču. Ali, trudim se da izbjegavam [pričati] o politici."
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
15/16Ruski kontrolni punkt u okupiranoj Novoj Kahovki u oblasti Herson.
Prema riječima gradonačelnika Hersona Ihora Kolihajeva, više od 40 posto stanovnika napustilo je grad, uključujući više od 3.000 djece. U objavi na Facebooku od 16. aprila, ukrajinska ombudsmanka za ljudska prava Ljudmila Denisova rekla je da Rusija namjerava da održi "referendum" o stvaranju "Narodne Republike Herson".
Kako navodi Denisova, ruske trupe namjeravaju da onemoguće sve komunikacije u Hersonu i spriječe bilo koga da uđe ili napusti grad od 1. do 10. maja. Glasanje koje navodno planiraju organizovati, odražava ono što se 2014. godine dogodilo u okupiranim oblastima Lugansk i Donjeck na istoku Ukrajine.
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
16/16Natpis na asfaltu: "Herson je Ukrajina".
Herson je jedini glavni grad ukrajinske pokrajine koji je pao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Od drugog marta njime rukovode ruske snage. Riječ je o strateški važnom gradu sa lukom na Crnom moru i rijeci Dnjepar. Ko god kontroliše Herson, kontroliše i njegove vodene resurse, kao i kopneni put do Krima.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Može li video zapis o Danu Evrope da sadrži nekoliko različitih čestitki ili bi trebalo da postoji samo jedna, pojednostavljena poruka? Drugo, postoji višegodišnja diskusija o tome kako razne prestonice EU zemalja gledaju na naredbe koje dolaze iz Brisela. Da li je ova situacija zapravo nešto slično uredbi EU koja ne ostavlja prostora za tumačenje ili je pre direktiva EU koja im ostavlja više manevarskog prostora kada je reč o krajnjem rezultatu?
A kako će se cela priča završiti? Do danas se još uvek ne nazire rešenje. Diskusije su sada stvar svele na dve opcije: koristiti samo video snimke od prošle godine koji, logično, ne sadrže nikakve reference na Ukrajinu ili koristiti video snimke takve kakvi jesu, ali onda dodati još jedan video u kojem svi ambasadori iskazuju neku vrstu solidarnosti sa Kijevom.
I tu dolazi na red najkrupnija od svih odlika EU: na kraju će postojati neka vrsta kompromisa u kome svako može da tvrdi da je postigao neku vrstu pobede.
![Ljudi na misi u okupiranom Hersonu.<br />
<br />
"Mi se molimo. Radimo svoj posao. Naravno, želimo da i ovdje bude Ukrajina", rekao je sveštenik. "Imam i porodicu. I oni plaču. Ali, trudim se da izbjegavam [pričati] o politici."](https://gdb.rferl.org/01e70000-0aff-0242-2cb3-08da2697e07a_w1024_q10_s.jpg)
