Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u petak, 6. maja, da je uvjerena kako će u Evropskoj uniji (EU) biti odobren novi paket sankcija Rusiji.
"Uvjerena sam da ćemo ovaj paket ostvariti. Ukoliko treba dan duže, trebat će dan duže, ali krećemo se u pravom smjeru", izjavila na konferenciji koju je organizirao list Frankfurter Allgemeine Zeitung, prenosi Reuters.
Von der Leyen je, također, navela da su rat u Ukrajini i neophodne sankcije Rusiji "svojevrstan test za ekonomije". Naglasila je kakao je EU na strani Ukrajine. "Želimo da Ukrajina pobijedi u ovom ratu", istaknula je Von der Leyen.
Također je navela da EU mora smanjiti svoje oslanjanje na ruski plin i da Rusija više "nije pouzdan partner".
Predstavnici EU u petak se ponovo sastaju kako bi razgovarali o predloženom paketu sankcija Rusiji, a razgovori se očekuju i tokom vikenda.
Evropska komisija je 4. maja predložila da sljedeća runda sankcija uključi faznu zabranu uvoza ruske nafte, što bi, ako bude odobreno, bio najteži potez protiv ruskog energetskog sektora do sada.
Pojedine zemlje na istoku EU zabrinute su da im neće biti omogućeno dovoljno vremena za prilagođavanje, iako je ovim prijedlogom najavljeno da će Mađarskoj i Slovačkoj biti dat rok do kraja 2023. godine.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u petak da njegova zemlja ne može podržati novi paket sankcija koji uključuje embargo na uvoz nafte iz Rusije.
Orban je ocijenio da bi novi prijedlog Evropske komisije bio jednak "atomskoj bombi na mađarsku ekonomiju".
Izuzeće za tri zemlje?
Agenciiji Reuters je u petak potvrđeno iz tri izvora iz EU da je Evropska komisija izmijenila prijedlog za embargo na rusku naftu, kako bi produžila period prije nego što stupi na snagu za Mađarsku, Slovačku i Češku.
Prema izmijenjenom prijedlogu, Mađarska i Slovačka će i dalje moći kupovati rusku naftu iz naftovoda do kraja 2024, dok bi Češka mogla nastaviti do juna 2024, pod uvjetom da ranije ne dobije naftu naftovodom iz južne Evrope, naveli su Reutersovi izvori.
Bugarska je također zatražila izuzeća, ali joj nisu ponuđeni ustupci u rokovima, navodi jedan od dužnosnika, ističući da ostale zemlje koje su dobile više slobode "imaju objektivan problem".
Evropska komisija novim paketom sankcija Rusiji predlaže uvođenje potpune zabrane uvoza ruske nafte, sirove i prerađene. Ukoliko bude usvojena, zabrana uvoza sirove nafte stupila bi na snagu nakon šest meseci, a rafiniranih naftnih derivata do kraja godine.
Prema ranijim izjavama predsjednice Evropske komisije, tim prijedlogom je proširena i lista sankcionisanih pojedinaca, a na meti su i visoki vojni oficiri ruske vojske osumnjičeni za zločine u Buči i lučkom gradu Mariupolju.
Sberbanka, najveća ruska banka, bit će isključena iz sistema SWIFT. Tri velika državna emitera bit će isključena iz kablovske mreže u Evropskoj uniji (EU), satelita ili interneta.
Ruska nafta čini 25 posto od ukupnog uvoza nafte u EU i glavni je izvor prihoda za Kremlj, ali nivo ovisnosti država varira.
Nema konsenzusa među 27 država članica EU u smanjenju korištenja prirodnog gasa iz Rusije, energenta koji još nije pogođen evropskim sankcijama.
U Evropskoj uniji ubrzanim koracima se obezbeđuje regionalna nezavisnost od ruskih izvora energije, a u četvrtak, 5. maja pušten je u rad poljsko-litvanski gasovod.
