Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ostaje fokusiran na razgradnju Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine, izjavio je 18. jula u Washingtonu Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara.
Obraćajući se članovima Komiteta za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Escobar je govorio o stabilnosti i sigurnost na Zapadnom Balkanu, te pozicijama američke politike.
"Dodikovo ustrajno, secesionističko i antidemokratsko djelovanje ugrožavaju stabilnost, sigurnost i prosperitet zemlje i šire regije", naglasio je, obraćajući se članovima Pododbora za evropska pitanja Komiteta za vanjske poslove.
Istaknuo je da će SAD nastaviti pozivati na odgovornost svih koji potkopavaju Daytonski mirovni sporazum ili ugrožavaju suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i multietnički karakter BiH.
"Ostajemo čvrsti u podršci Uredu visokog predstavnika u korištenje Bonskih ovlasti za suzbijanje prijetnji Daytonskom mirovnom sporazumu", kazao je Escobar koji je i specijalni izaslanik američkog State Departmentu za Zapadni Balkan.
Escobarovo obraćanje u Washingtonu dolazi u trenutku jedne u nizu političkih kriza u BiH, nakon što je vlast RS usvojila zakone o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH u tom bosanskohercegovačkom entitetu, kao i o neobjavljivanju odluka viskog predstavnika u BiH.
Dodik, koji je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, potpisao je sporne zakone usprkos tome što ih je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, upotrijebivši Bonske ovlasti, poništio 1. jula.
'Zašto nema ozbiljnijih sankcija protiv Dodika?'
Inače, ovo je prvi put da se Escobar obraća pred donjim domom američkog Kongresa u gotovo dvije godine.
Jedno od pitanja koje su kongresmeni postavili Escobaru odnosilo se i na to zašto nema ozbiljnijih sankcija za one koji prijete teritorijalnom integritetu BiH.
Kongresmenka Ann Wagner podsjetila je da je SAD garant Daytonskog mirovnog sporazuma, ističući da je "mir u BiH skup i da oni koji mu prijete moraju odgovarati".
Podsjetila je da je Dodik ponovo najavio održavanje referenduma o statusu RS, postavljajući pitanje kako se SAD namjerava postaviti prema tome.
Escobar je kazao da se radi sa pojedinim evropskim i međunarodnim financijskim institucijama da se obustavi financiranje onih koji štete državi, poručujući da je potrebno računati na američku reakciju u BiH.
Na pitanje zašto EU ne uvodi sankcije secesionističkoj politici, istaknuo je da je za to potreban konsenzus svih država članica.
Thomas Kean, predsjedavajući Pododbora za evropska pitanja, također je upozorio da Dodik i njegova politika secesionizma predstavljaju napad na Daytonski mirovni sporazum i da se očekuje američki odgovor.
"Potrebne su sankcije, i to sad" kazao je Kean, obraćajući se na početku sjednice.
Kosovo i Srbija da ispune obaveze
Značajan dio Escobaroovog izvještaja, predstavljenog u Washingtonu, bio je posvećen odnosima između Kosova i Srbije, te tenzijama na sjeveru Kosova.
"Zajedno s našim evropskim partnerima, ostajemo angažirani na Kosovu i Srbiji, pozivajući obje strane da ispune sve svoje obveze koje su od suštinskog značaja za kontinuirani napredak na evropskom putu", naglasio je.
Podsjetio je da je Evropska unija (EU) u februaru i martu, uz snažnu potporu SAD, ostvarila napredak postižući Sporazum o putu normalizacije odnosa između dvije zemlje.
"Ključni element je ispunjavanje obaveza Kosova o uspostavi Zajednice općina sa srpskom većinom", kazao je on.
Escobar je, također, istaknuo kako su Kosovo i Srbija pristali međusobno priznavati dokumente i nacionalne simbole.
"I što je važno, prema ovom sporazumu Srbija više neće lobirati protiv Kosova u članstvu u međunarodnim organizacijama", naglasio je.
Podsjetio je, također, da je bilo ozbiljnih provokacije, eskalacije napetosti i neprihvatljivog nasilja srpskih demonstranata protiv KFOR-a, policije i novinara na sjeveru Kosova.
"Sa EU smo pozvali na trenutnu deeskalaciju, koja uključuje održavanje novih općinskih izbora u četiri općine na sjeveru Kosova, uz sudjelovanje Srba, te fokusiranje na provedbu sporazuma postignutog u okviru dijaloga uz posredovanje EU-a", naglasio je.
Jedna od učesnika rasprave o odnosima Kosova i Srbije, predsjedavajući Pododbora Kean, poručio da je Kosovo važan američki partner, ali i da je potreban pritisak na Prištinu i Beograd da ispune obaveze iz postignutog dogovora.
"Ne vidim drugi način da se osigura provedba mira i sigurnosti. Nema ničega što liči na normalizaciju odnosa Srbije i Kosova. Trenutni pristup SAD nije uspio da dovede do pada tenzija", naveo je, ističući da je potrebno da se srpska zajednica i Beograd uključe i omoguće nove izbore na sjeveru Kosova.
"Želim da znam da postoji pristisak EU i SAD da Albin Kurti (premijer Kosova, op.a.) ispuni obavezu formiranja Zajednice općina sa srpskom većinom, kao i da sa druge strane prestane pristisak da se Kosovo ne uključuje u međunarodne organe", kazao je Kean.
Podsjećamo, članovi srpske zajednice su kosovske institucije na sjeveru Kosova napustili novembra prošle godine kako bi spriječili proces preregistracije sa srpskih na kosovske tablice.
Od tada su se nizale krize i protesti, a u aprilu su bojkotirali izbore i ne prihvaćaju rezultate, odnosno nove gradonačelnike koji dolaze iz redova albanske zajednice.
Tenzije su podignute krajem maja kada su novoizabrani gradonačelnici uz pomoć policije ušli u općinske zgrade, čemu se usprotivilo lokalno srpsko stanovništvo.
O Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makednoniji
Osvrnuvši se na situaciji u Crnoj Gori, Escobar je kazao da je u toj zemlji obnovljeni zamah prema evropskoj budućnost.
Ocijenio je da su nedavni predsjednički i parlamentarni izbori bili slobodni, mirni, te je biračima ponuđen širok izbor.
"Ishod je osnažio želju Crne Gore da ostvari integraciju u EU i reforme koje će omogućiti napredak", kazao je uz ostalo.
Escobar je istaknuo da su Albanija i Sjeverna Makedonija otvorile su pregovore o pristupanju EU, ocjenjujući da su obje zemlje saveznici NATO-a.
"Vlada Sjeverne Makedonije se obavezala da će unaprijediti svoje težnje ka EU do donošenja ustavne promjene kojom bi se priznala njena bugarska manjina", naglasio je.
Kako je naveo, SAD snažno podržava ovaj težak, ali neophodan korak. Također je angažirana kako bi se osiguralo da Vlada Bugarske ne postavlja nove zahtjeve nakon što Sjeverna Makednija ispuni svoje obveze prema postojećim sporazumima.
Ruski i kineski utjecaj
Escobar je poručio da se politika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na zapadnom Balkanu temelji se na nastavku euroatlantskih integracija zamalja u toj regiji.
"Integracija zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju (EU) i NATO jača Evropu kao geostrateškog partnera, osnažuje vladavinu prava i čini zapadni Balkan sigurnijim i prosperitetnijima", kazao je.
Naglasio je da su prepreke u euroatlantskim integracijama zemlja na Zapadnom Balkanu ogromne, ali ne i nepremostive. Uključuju zastoj u napretku u demokratizaciji, korupciju, ovisnost o ruskim energentima, etnonacionalističke politike, kao i štetni strani utjecaj i dezinformacije.
Escobar je ocijenio da zemlje u toj regiji moraju poduzeti potrebne korake, kako bi se kvalificirale za članstvo u EU.
"Naš angažman im pomaže u borbi protiv korupcije i dezinformacija, koje jačaju podložnost malignom utjecaju od autoritarnih država poput Rusije i Kine", naglasio je.
Odgovarajući na pitanje na koji način Kina, kroz inicijativu "Pojas i put", pokušava utjecati na zemlje Zapdnog Balkana, Escobar je odgovorio da se to radi kroz "prividno povoljne, ali netransaparentne kredite i investicije".
Atlantske i evropske integracije su, kako je naveo, bitne za umanjenje "štetnog utjecaj aktera, poput Rusije i Kine, ali i korumpiranih lokalnih aktera koji žele destabilizirati regiju i ometati EU integraciju dok šire vlastiti utjecaj.
"Rusija je i dalje ekskluzivni dobavljač prirodnog plina za neke zemlje Zapadnog Balkana i ozbiljna prijetnja regionalnoj sigurnosti" kazao je.
Govoreći o ovisnosti o ruskim energentima, rekao je da većina zemalja zapadnog Balkana nastoji uspostaviti održive nezavisne energetske potencijale, a da je Albanija u tome najviše napredovala.
Kako je rekao, "Kremlje širi dezinformacije, često na srpskom jeziku", i nastoji unijeti podjele, nepovjerenje i međuetničke napetosti.
"Ruski utjecaj se širi na dva načinam kroz dezinformisanje i energetiku, jer ništa drugo nemaju", naglasio je.
Sankcije Srbiji zbog ruskog oružja?
Učesnike rasprave u Washingotnu zanimalo je i da li će SAD sankcionirati Srbiju zbog, kako je rečeno, uvoza oružja iz Rusije. No, Escobar je odgovorio da to nije u njegovoj nadležnosti.
Spomenut je, također, Aleksandar Vulin, direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Srbije, koji je odnedavno pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Istaknuto je da je odluka o njegovom sankcioniranju podsjetnik da se se ne tolerira "ruski maligni ujtecaj u Srbiji".
U odluci američkog Ministarstva finansija se navodi da je Aleksandar Vulin umiješan u transnacionalni organizirani kriminal, ilegalne aktivnosti povezane sa drogama i zloupotrebu javne funkcije, kao zbog veza sa Rusijom.
