Dostupni linkovi

Referendum za Erdoganove 'sultanske' ovlasti


Limuzina sa natpisom "Uvijek nacija, naravno" i likom Recepa Tayyipa Erdogana

Oko 55 milijuna punoljetnih građana Turske će 16. travnja na referendumu glasovati za 18 ustavnih amandmana koji bi mogli njihovu zemlju transformirati iz parlamentarne demokracije u predsjednički sustav.

Posljednja istraživanja javnosti pokazuju da bi za promjene koje Recep Tayyip Erdogan​ (Redžep Tajip Erdoan) daju "sultanske" ovlasti moglo biti između 51 i 52 posto građana. Broj neodlučnih se spustio na osam posto.

Erdogan je većinu svoje kampanje "utrošio" napadajući glavnu oporbenu stranku, Republikansku narodnu partiju, koja se protivi njegovim ustavnim promjenama.

Kampanja koju je posljednjih mjeseci vodio naštetila je odnosima Ankare i nekih europskih saveznika. Tako je odluku Nizozemske i Njemačke da zabrani njegovim ministrima sudjelovanje na skupovima o referendumu nazvao "nacističkim postupcima". Iako je Berlin takve stavove odbacio kao neprihvatljive, Erdogan je nastavio u istom tonu optužujući Berlin da daje utočište članovima Kurdske radničke partije (PKK), što je Njemačka negirala.

Njemačka kancelarka Angela Merkel na naslovnici turskog tabloida
Njemačka kancelarka Angela Merkel na naslovnici turskog tabloida


"Njemačka pruža utočište teroristima. Kada sam rekao da je nacizam uskrsnuo, poludjeli su. Zašto? Jer je to istina", ustvrdio je u utorak uvečer na jednom od skupova.

Erdogan je najmoćniji politički lider Turske od vremena Mustafe Kemala Ataturka koji je stvorio modernu Tursku nakon sloma Otomanskog carstva.

On već sada vlada zemljom dekretima jer je izvanredno stanje uvedeno nakon neuspjelog vojnog puča u srpnju 2016. godine.

Referendumom će dobiti de jure ono što je de facto već na snazi. Predsjednik će biti nedodirljiv, neće odgovarati ni parlamentu, neće ga se moći izvesti pred sudove.

Oni koji su mu lojalni smatraju da će jače izvršne ovlasti omogućiti Turskoj da prevlada brojne probleme, od ekonomskih zastoja, djelotvorniju borbu protiv terorizma, te da će izvesti zemlju na pravi put.

Dobije li na referendumu, a do sada je od 2002. dobijao svake izbore, ili za premijera ili predsjednika, na dužnosti šefa države bi mogao ostati do 2029.

Kontrolirati će sudstvo, postavljat će premijera i ministre. Može ostati lider stranke i može raspuštati parlament, ali parlament ga može i opozvati.

Trg Taksim nakon puča
Trg Taksim nakon puča


"Ako Turci ne vide što im se sprema, plašim se da su to zaslužili", ističe jedan liberalni političar.

Okruženje u kojem se odvija referendum je složeno, jer su nakon neuspjelog puča iz javnih službi, vojske, policije, sudstva, znanstvenih institucija i iz medija otpušteni deseci tisuća ljudi.

Trenutačno je u zatvoru više od 150 novinara, ali i deseci zastupnika iz redova oporbe. Svi su optuženi za povezanost sa bivšim imamom Fethullahom Gulenom (Fetulah), koji negira bilo kakvu uključenost u puč.

Erdoganovi oponenti tvrde da je puč iskorišten za "lov na vještice", odnosno na oporbu.

Pristaše promjena naglašavaju da će vlast u jednim rukama omogućiti efikasniju borbu protiv terorizma, militantne Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) i Gulenove mreže. Za njih su promjene važne jer je sadašnji Ustav, koji je kreiran u doba vojne vlasti, kako ističu, zastario.

Pristalica Erdogana gazi fotografiju sa likom Fethullaha Gulena
Pristalica Erdogana gazi fotografiju sa likom Fethullaha Gulena


"Zemlja će biti stabilnija, neće se gubiti vrijeme na donošenju odluka, a državni aparat će se osloboditi dijelova koje slabo funkcioniraju", kaže Muhammed Emin Akbasoglu ​(Muhamed Emin Abašolu), zastupnik vladajuće stranke.

Poznavatelji prilika u Turskoj kažu da Erdogan dobija pristaše i zbog toga što se suprotstavlja Zapadu, vide ga kao osobu koja pomaže siromašnim i obespravljenim, a mnogi ga cijene i zbog pobožnosti i poštovanja islamskih vrijednosti.

Oponenti ističu da će "demokratski režim biti zamijenjen vlašću jednog čovjeka koji će u svojim rukama držati sve tri grane vlasti".

U svakom slučaju, tursko društvo je prilično podijeljeno i ishod referenduma će biti vrlo tijesan.

Prevagu bi, smatraju analitičari, mogli odnijeti Turci koji žive izvan granice svoje domovine, njih oko tri milijuna, a koji su mogli glasovati u diplomatskim predstavništvima u pojedinim europskim zemljama, ali i na zračnim lukama i graničnim prijelazima Turske.

Ipak, Erdoganovi pristaše i oponenti ne zanemaruju činjenicu da je oko osam posto i dalje neodlučnih birača koji bi mogli biti značajan jezičac na vagi.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG