Dostupni linkovi

Koliko Elektroprivredu Srbije koštaju preduzeća sa Kosova?


Instalacije i dim iz kosovskih elektrana na ugalj u Obiliću, blizu glavnog grada Prištine.
Instalacije i dim iz kosovskih elektrana na ugalj u Obiliću, blizu glavnog grada Prištine.

Elektroprivreda Srbije (EPS) osnivač je četiri preduzeća sa Kosova, ali nijedno od njih trenutno ne obavlja delatnost zbog koje je osnovano.

U ovim preduzećima zaposleno je ukupno oko 3.300 radnika, a za njihov rad EPS je 2021. godine izdvojio oko 42 miliona evra.

U izveštaju o problemima u sektoru energetike u Srbiji iz jula 2022, Fiskalni savet Srbije je naveo da EPS samo "izdržava" te radnike budući da nema kontrolu nad imovinom i poslovanjem preduzeća sa Kosova.

"Elektrosever" ima licencu, ali još uvek ne funkcioniše na Kosovu

Jedino preduzeće koje ima licencu za rad na Kosovu je "Elektrosever" koje još uvek ne funkcioniše.

Preduzeće "Elektrosever" je najmlađa ćerka firma EPS-a na Kosovu. Osnovanо je 2016. godine kako bi snabdevalo i naplaćivalo struju u opštinama na severu Kosova, gde živi većinsko srpsko stanovništvo.

Inače, meštani opština na severu Kosova Severna Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić od 1999. godine ne plaćaju račune za utrošenu električnu energiju. Prema podacima Kosovskog operatora za prenos i tržište električne energije (KOSTT), gubici samo za 2021. godinu dostigli su iznos od 40 miliona evra.

Dugove za struju je od 2017. гodine, kako tvrde kosovske vlasti, pokrivao KOSTT, odnosno Vlada Kosova. Do tada su dug za sever paušalno plaćali građani Kosova iz ostalih opština južno od Ibra, tako što su im računi bili veći za 3,5 odsto, međutim, utvrđeno je da je ta praksa bila nezakonita.

Osnivanje "Elektrosevera" predviđeno je energetskim sporazumom iz 2013. i 2015. godine između Srbije i Kosova, a preduzeće je osnovano u skladu sa kosovskim pravnim i regulatornim okvirom.

Kosovo i Srbija usvojile su Mapu za implementaciju dogovora 21. juna u Briselu. Na osnovu tog dogovora je 24. juna kosovski Regulatorni ured za energetiku (ZRRE) izdao licencu za snabdevanje kompaniji "Elektrosever".

Međutim, kako je RSE pisao u julu, "Elektrosever" još uvek nije dostavila Kompaniji za distribuciju električne energije na Kosovu (KEDS) i KOSTT-u dostupne podatke o potrošačima na severu Kosova.

Takođe, još uvek nije potpisao tehničke sporazume sa KEDS-om i KOSTT-om, koji su mu neophodni za funkcionisanje na energetskom tržištu Kosova.

Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti rekao je u avgustu u intervjuu za RSE da to ukazuje da Srbija ne poštuje svoje obaveze.

"Imali smo dve nedelje da Regulatorna kancelarija za energetiku licencira kompaniju na severu. To je urađeno za dva dana. Međutim, ni danas, posle mnogo, mnogo nedelja, u kojima je trebao da nam bude dostavljen poslednji registar potrošača na severu, Srbija to nije učinila", rekao je Kurti.

Da li je "Elektrosever" počeo sa radom i kada će dostaviti neophodne podatke i potpisati sporazume sa kosovskim institucijama, odgovor nije stigao iz EPS-a.
Kurti u intervjuu takođe navodi da je situacija zabrinjavajuća jer Kosovo nema mogućnost da tokom predstojeće zime plaća račune za sever Kosova.

"Znam da ukoliko isključimo sever Kosova, iz ugla snabdevanja električnom energijom, odmah bi počela kampanja da postoji humanitarna kriza na severu", rekao je on.

Sporazumom između Kosova i Srbije predviđeno je da "Elektrosever" preuzme nadležnosti "Elektrokosmeta", druge kompanije koja funkcioniše u okviru Elektroprivrede Srbije.

"Elektrokosmet" bez nadležnosti na Kosovu

"Elektrosever" registrovan je na istoj adresi u Severnoj Mitrovici na Kosovu na kojoj je i privremeno sedište "Elektrokosmeta", preduzeća koje postoji od 1989. godine.

Iz ovog preduzeća i EPS-a nisu odgovorili na pitanje RSE da li se predviđa njeno gašenje nakon što "Elektrosever" preuzme nadležnosti tog preduzeća.

Prema sporazumu između Kosova i Srbije, zaposleni u "Elektrokosmetu" će biti ili uključeni u novu kompaniju ili im može biti ponuđeno zaposlenje u KEDS-u.

Ovo preduzeće je, kako se tvrdi u godišnjem izveštaju o poslovanju iz 2021., 1999. godine, nakon rata na Kosovu, izgubilo kontrolu nad svojim elektroenergetskim kapacitetima na Kosovu, izuzev na severu.

Preduzeće je krajem 2009. godine počelo da očitava i šalje račune za struju na severu Kosova, što kosovske vlasti smatraju nelegalnim jer ovo preduzeće nema dozvolu za bavljenje tom delatnošću. Građani severa Kosova zato nisu bili u obavezi da te račune plaćaju.

Računi za struju prvi put posle dve decenije: Šta kažu u na severu Kosova?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

U izveštaju preduzeća može se pronaći i informacija da od 2020. "Elektrokosmet" vrši samo snadbevanje Mesne zajednice Lešak i Trepča u Leposaviću, što čini svega oko 13 odsto područja severnog dela Kosova na kom se stanovništvo snabdeva strujom.

Preduzeće od tada ne ispostavlja ni račune za struju zbog toga što se, kako tvrde u izveštaju, energija od te godine više ne dobija iz sistema EPS-a već od kosovskog mrežnog operatora KOSTT. Od 2020. KOSTT, inače, radi nezavisno i kontroliše energetske granice Kosova.

Iako je registrovano za isporuku i naplatu struje, iz preduzeća "Elektrokosmet" u izveštaju navode da najveći deo svojih prihoda ne ostvaruju na taj način, već tako što pružaju usluge određenim sektorima EPS-a.

Preduzeće ima 464 zaposlenih i poslovalo je 2021. sa gubitkom od 6,8 miliona evra.

Preduzeća u gubicima, bez jasne delatnosti

Osim "Elektrokosmeta", EPS je osnivač još dva preduzeća sa Kosova koja se decenijama ne bave delatnošću zbog koje su osnovane i posluju sa gubitkom. Sedišta su im u Beogradu.

Javno preduzeće Termoelektrane "Kosovo" od 1999. ne posluje na teritoriji Kosova i nema kontrolu nad termoelektranama u toj državi.

Iako je registrovano za delatnost proizvodnje električne energije, ovo preduzeće ima više od 700 zaposlenih koji se, kako se navodi na sajtu preduzeća, bave remontom i tekućim održavanjem za sektore EPS-a.

Gubitak preduzeća za 2021. iznosi 11,5 miliona evra.

Termoelektrana u mestu Obilić na Kosovu, 2021. godine
Termoelektrana u mestu Obilić na Kosovu, 2021. godine

Preduzeće "Površinski kopovi Kosovo" takođe u 2021. beleži gubitak od oko 2,8 miliona evra. Registrovano je 1991. godine za eksploataciju lignita i mrkog uglja, ali takođe od 1999. godine nema kontrolu nad rudnikom na Kosovu i ne bavi se svojom osnovnom delatnošću.

"Veći broj radnika radno je angažovan u Privrednim društvima EPS-a i njihovim zavisnim Privrednim društvima, na remontima termoenergetske opreme, tekućem održavanju, upravljanju mašinama u eksploataciji..", navodi se u godišnjem izveštaju preduzeća za 2021.

Fiskalni savet: EPS-ova preduzeća na Kosovu "čist trošak"

Poslovanjem spomenutih preduzeća bavio se u julu Fiskalni savet Srbije, nezavisan državni organ, u izveštaju "Strukturni problemi srpske energetike u svetlu globalne krize: uzroci, troškovi i moguća rešenja".

U izveštaju Fiskalnog saveta se navodi da je EPS na zarade radnika ovih preduzeća (izuzev "Elektrosevera" koji nije radio, te nije obuhvaćen izveštajem) potrošio 45 miliona evra u 2020. godini, a prema izveštaju EPS-a oko 42 miliona evra 2021. godine. Reč je o oko 3.300 radnika, prema podacima na kraju 2020.

"Iz ugla EPS-a ovi rashodi predstavljaju čist trošak", navodi se u izveštaju i dodaje da je to zato što radnici na Kosovu defakto "ne doprinose proizvodnim procesima u preduzećima".

U izveštaju se dodaje da finansiranje ovih preduzeća predstavlja opterećenje za EPS i zato što EPS nema kontrolu nad imovinom i poslovanjem ovih preduzeća nakon 1999. godine.

Slobodan Minić, specijalni savetnik Fiskalnog saveta, koji je radio na spomenutom izveštaju, kaže i da je i legalnost isplate zarada zaposlenima sa Kosova upitna.

"Cela situacija sa isplatama zarada za radnike na Kosovu je došla pred Ustavni sud i te isplate su proglašene nezakonitim. Mi nismo upoznati sa tim da li je u međuvremenu pronađeno neko alternativno zakonsko rešenje na osnovu kog EPS i dalje isplaćuje zarade tim radnicima", kaže Minić.

Naime, zarade zaposlenima sa Kosova koji rade u javnim službama ranije su isplaćivane na osnovu Zaključka Vlade Srbije iz 2003. godine i zaključak je predviđao više zarade za zaposlene sa Kosova u odnosu na zaposlene u preduzećima u Srbiji sa obrazloženjem da su oni "u nejednakom položaju sa ostalim građanima".

Ovaj zaključak osporio je Ustavni sud Srbije 2010. godine navodeći, između ostalog, da se takve mere mogu uvoditi samo zakonom.

RSE nije dobio odgovor EPS i njenih preduzeća na osnovu kog propisa isplaćuje zarade radnicima sa Kosova.

Minić kaže da EPS u ovom trenutku ima problem i sa viškom zaposlenih koji čine oko deset odsto ukupno zaposlenih.

"Teško je proceniti da li su svi radnici (u preduzećima sa Kosova, prim. aut.) višak ili bi neki od njih mogli da pronađu stalno zaposlenje u EPS-u. Zbog toga smo preporučili u izveštaju da treba pronaći rešenja za ta preduzeća", kaže on.

RSE ima saznanja da se pojedini radnici EPS-a u srpskim sredinama na Kosovu samo nalaze na platnom spisku, ali nisu radno angažovani, što im omogućava da bez problema rade u kosovskom sistemu.

Dva sistema, u Srbiji i na Kosovu, se ne prepoznaju, odnosno nema nikakve saradnje, niti uvida u administraciju.

Sa druge strane, ima i onih koji se radno angažuju na određeno vreme u gradovima u Srbiji.

RSE je pokušao da dobije izjavu tih radnika, ali oni nisu želeli javno da govore.

"EPS - talac politike"

Finansirajući preduzeća koja se ne bave delatnošću zbog kojih su osnovana EPS postaje talac politike, smatra Minić.

"To je širi politički i socijalni problem koji je ostao u krugu EPS-a da se bavi time. Ako postoje radnici koji ne doprinose proizvodnim procesima EPS-a, bilo bi čistije rešenje da država osmisli socijalni program za te ljude van bilansa EPS-a", kaže on.

I "Elektroprivreda Srbije" posluje sa gubitkom, a 2021. on je iznosio oko 141 milion evra.

Iz Ministarstva rudarstva i energetike nisu odgovorili na pitanje RSE o tome kako se i kada predviđa rešavanje statusa preduzeća EPS-a sa Kosova.

Kosovo i Srbija započeli su dijalog o normalizaciji odnosa uz posredovanje Evropske unije pre jedanaest godina.

Postigli su sporazum o energetici 2013. godine, a 2022. usvojili Mapu puta za implementaciju energetskih sporazuma.

Evropska unija je 9. avgusta konstatovala da se kasni sa realizacijom Mape puta za implementaciju energetskih sporazuma napominjući da se radi o "tehničkim razlozima".

Saradnja na tekstu: Sandra Cvetković

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG