Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Elbasani: Politička kriza u Albaniji loša vijest uoči odluke EU


Dijete sa gas maskom na protestu protiv albanskog premijera Edija Rame 8. juna u Tirani.

Politička kriza u Albaniji, izazvana odlukom predsjednika Iljira Mete da otkaže lokalne izbore 30. juna zbog situacije stvorene višemjesečnim protestima opozicije protiv premijera Edija Rame, nije dobra vijest uoči samita lidera zemalja članica Evropske unije krajem mjeseca na kojem bi trebali donijeti odluku o početku pregovora o članstvu, kaže Arolda Elbasani sa Univerziteta u New Yorku u intervjuu za 'Zašto?'

Politička kriza izazvana odlukom albanskog predsjednika Iljira Mete da otkaže lokalne izbore 30. juna zbog situacije stvorene višemjesečnim protestima opozicije protiv premijera Edija Rame, nije dobra vijest uoči samita lidera zemalja članica EU na kojem bi trebali donijeti odluku o početku pregovora Tirane o članstvu, kaže Arolda Elbasani sa Univerziteta u New Yorku u intervjuu za 'Zašto?'

Rama je odbacio odluku predsjednika i rekao da će izbori biti održani, njegova Socijalistička partija je najavila pokretanje parlamentarne incijative ove sedmice za izglasavanje nepovjeranja predsjedniku, dok je Centralna izborna komisija rekla da će izbori biti održani kada su i predviđeni.

Zašto: Albanija se nada dobrim vijestima na samitu lidera članica Evropske unije krajem mjeseca, ali se u međuvremenu našla u političkoj krizi nakon odluke odluke predsjednika da otkaže lokalne izbore? Kako je došlo do ove situacije?

Elbasani: Ovdje se radi o dva pitanja. Komisija, tehnokratski dio Evropske unije, je rekla svoje, a to je da je godišnji izvještaj o napretku pozitivan. Predložila je Evropskom vijeću da je Albanije učinila sve što je trebalo za početak pregovora. Mi pozitivnu preporuku, u stvari, imamo već odranije, od 2018. godine.

Znamo da postoji politička neizvjesnost na nivou Vijeća i to više nije tehnokratski proces, tu mnogi politički interesi ulaze u proces donošenja odluke. Ne znamo šta će biti odluka Vijeća, ali ono što se sada dešava neće ubijediti nikoga.

Tajming ove krize je malo upitan, zašto sada? Zašto kada je Albanija dobila pozitivnu preporuku. To nije dobra vijest za Vijeće Evropske unije, jer ako postoje države koje nisu ubijeđene u napredak, onda će imati još više razloga da sumnjaju u njega. Tako da to svakako nije dobra vijest.

Zašto: Da li kriza možda otkriva pravo stanje stvari u Albaniji, koje je možda bilo zamaskirano? Da li je bilo moguće da se ovo razvilo u međuvremenu dok je Albanija ispunjavala uslove EU?

Elbasani: Ovo je veliko pitanje jer ono što je EU ocjenjivala su određene reforme u određenom vremenskom periodu. I to je ono što je princip uslovljavanja (conditionality) EU. Albanija nije savršena demokratija. Ono što imamo da procijenimo napredak su izvještaji EU, izvještaji Freedom Housea, godišnji Izvještaj o stanju demokratije, Bertelsmannov 's Indeks tranformacije, koji je veoma sveobuhvatan izvještaj.

Svi ovi izvještaji pokazuju pozitivne trendove. Prošlogodišnji Bertelsmannov indeks je Albaniji stavio među mali broj zemalja koje pokazuje pozitivne trendove.Je li ona savršena demokratije? Ne. Da li ima organizovanog kriminala? No. Ono što možemo vidjeti kroz ove izvještaje je da postoji trend napretka, tako da svakako nema nazadovanja. Ono što mogu reći kao istraživač je da ako uporedimo ove razne izvještaje sa nalazima Evropske komisije, rezultat je da zemlja svakako ne nazaduje, u smislu ekonomskih, institucionalnih ili demokratskih ocjena.

Zašto: Kako se onda našla u ovoj situaciji koja, čini se, baca sjenu na napredak koji ste spomenuli?

Elbasani: Ovo su protesti koji su organizovani od strane jedne ili dvije partije koje su odlučile da napuste parlament. Niko ih nije na to natjerao, nije bilo nikakve ustavne promjene koja ih je izbacila iz parlamenta. Parlament i dalje funkcioniše i, na neki način, opozicija je i dalje zastupljena jer su drugi članovi partije preuzeli njihova mjesta, imamo određene kandidate koji nisu poslušali odluku da napuste parlament.

Tako da ne znam po kojem osnovu je ovo kriza kada je opozicija svojom voljom odlučila da napusti institucije i odlučila da izađe na ulicu i političku borbu vodi nasilnim sredstvima. Ovo jeste kriza na neki način, ali nije kriza sistema, već kriza jedne partije. Ovo se ne uklapa u bilo kakvo shvatanje institucionalne krize.

Zašto: Kako vidite odluku predsjednika Iljira Mete da otakže lokalne izbore? Da li je prvadan razlog koji je naveo o nepovlnoj krizi ili je u pitanju nešto drugo?

Elbasani: Meta je bio šef jedne od partija koje organizuju proteste, a on je vođenje partije prepustio svojoj ženi. Tako da sigurno neke odluke imaju element ličnog interesa.

Ovo je problem koji ima dva odgovora. Prvo je institucionalni, kakvi su argumenti za ovakvu odluku, da li je ustavna, a drugi je politički, da li ova odluka rješava krizu ili problem u kojem smo se našli?

Što se tiče Ustava, Meta nije ponudio osnovu za ovu odluku. Dokle god nema ustavne osnove za dekret, ova odluka može biti svakakva ali ne ustavna. Ovo je sada pitanje za pravnike za sutavno pravo da to razmotre. Mislim da nema osnove jer je datum izbora određen ranije a Ustav predsjedniku dozvoljava da odluči samo o datumu izbora na osnovu nekoliko opcija.

Druga strana odgvora je da li rješava političku krizu? da li je to odluka koja poboljšava situaciju? Imamo odluku koja izbore kao rješenje izuzima iz institucionalnog mehanizma za rješavanje krize, tako da je to politički vrlo štetna situacija. Nema datuma za izbore, nema sigurnosti oko toga kada će ponovo biti održani, tako da je ovo izazivanje institucija i izbora kao jedinih mehanizama za biranje naših predstavnika.

Ovo je veoma remetilački čin u smislu demokratskih procedura. Kažemo da su predsjednici politički nezavisni, a uvijek smo prije imali političke predsjednike koji su donosili političke odluke. Zbog toga su u ovim hibridnim demokratijama na Balkanu, institucije bitne. Ako ih podrijemo, ako podrijemo izbore, njihove datume, procedure, ko će osigurati da ćemo imati izbore ili da će se održati na određeni način?

Zašto: Da li bi Evropska unija ili Sjedinjenje Države mogle pomoći u razrješenju krize?

Elbasani: Na Balkanu smo navikli da ostavljamo naše prljavo suđe i očekujemo da ga drugi operu. Mislim da je to širi problem koji se ne tiče samo Albanije, to je tako u BIH i na Kosovu.

Ono što znamo iz istraživanja je da međunarodni faktori nisu dobri u tome. Možda mogu riješiti jedan momenat krize, ali ona će opet buknuti. Mi imamo kapacitete demokratskih institucija da riješimo krizu. Mislim da trebaju zaštiti nezavisne institucije umjesto uključivanja i pregovaranje između partija, što je uvijek izvan demokratskih institucija. Trebaju podržati nezavisne institucije da urade svoj posao i riješe krizu, jer je to jedini način na koji ove države mogu postati samoodržive.

U suprotnom, imaćemo krizu prije svakih izbora u Albaniji. Prije svakih izbora bude jedna partija koja kaže 'ne sviđa mi se ovo ili ne sviđa mi se ono'. Poslije izbora, uvijek imamo krize. Sve partije koje izgube izbore ne prihvataju rezultate.

U stvari, ovo očekivanje da će drugi opratiti naše suđe šteti našim demokratijama jer smo oslabili naše institucije. Jedini način kako je vidim izlaz, budući da krize isksrnu svako malo malo, je da ojačamo institucionalne mehanizme za rješavanje kriza. Imamo institucije, imamo Centralnu izbornu komisiju, imamo parlament. Svako drugo rješenje nije demokratsko i recept je za druge krize.

Zašto: Da li može doći do pogoršanja situacije?

Elbasani: Šta znači pogoršanje situacije? Mislim da je situacija gore nego ikada prije. U stvari, mislim da ako budemo dopustili da partije koje žele zapaliti parlament nastave da rade to što rade, da smo stvorili recept za daljnje krize. Ovo nije prava kriza, u stvari je vještačka kriza, jer se ništa nije desilo. Izvještaji nisu negativni. Izvještaji o demokratiji, o napretku države, zaista pokazuju pozitivne trendove, i ove krize se vrlo često jednostavno stvore niotkuda.

Godišnje bude nekoliko ovakvih kriza u Albaniji, one su vrlo česte. One trebaju biti rješene i treba ih nazvati onako što zaista i jesu, politički interesi koji žele pregovarati o svojim političkim pozicijama izvan institucionalne arene, žele izbaciti vladu iz izvornog procesa i donijeti odluku o otkazivanju izbora izvan ustavnog mehanizma.

  • 16x9 Image

    Nedim Dervišbegović

    Producent za multimediju. Studirao medije, politiku i međunarodne odnose na Američkom univerzitetu u Rimu i Londonskom univerzitetu. Bivši dugogodišnji dopisnik Reutersa iz Sarajeva.

XS
SM
MD
LG