Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Egipat na rubu građanskog rata


Mehmed Halilović
O dramatičnim događajima na Bliskom istoku koji su gotovo preko noći glavni trg u Kairu, Tahrir skver pretvorili u pozornicu krvavih sukoba protivnika i pristalica egipatskog predsjednika Mubaraka za RSE govori bivši dopisnik sarajevskog “Oslobođenja” u Kairu, Mehmed Halilović.

RSE: Da li ste iznenađeni žestinom i masovnošću demonstracija protiv Mubaraka?

Halilović: Po meni su ovi događaji nešto što je logično nakon tri decenije totalitarne vlasti koja, zapravo, ima svoju prethistoriju sa drugim ličnostima i ranije. To je pobuna naroda, pogotovu mladog svijeta, koji traži otvaranje demokratskim procesima. Međutim, uvijek kad su u pitanju ovakve scene pobune koje ne vode određene političke partije, nego su jednostavno izraz masovnog nezadovoljstva, ishod može biti ne samo onakav kakav bi se mogao priželjkivati, nego bi mogao donijeti i znatno veće nevolje u ovoj zemlji. Prema tome, teško je u ovom času predvidjeti šta će se dalje događati. Jasno je šta većina demonstranata traži, ali nažalost, već imamo situaciju u kojoj su se počeli sukobljavati snage koje traže promjene i one snage koje podržavaju režim Hosnija Mubaraka i koje žele da zadrže status qvo.

RSE: Koko objašnajvate činjenicu da Mubarak ne vidi ono što svi mi vidimo, a to da jednostavno mora da ode?

Fotogalerija Kairo: Sukobi na glavnom trgu ne prestaju, 03.02.2011.

x
Halilović: Nažalost, istorija nas uči da svi koji ostaju na vlasti predugo izgube svaki dodir i svako osjećanje za mjeru i izgube svaki kontakt sa narodom. Mubarak je očito u takvoj situaciji. On sebe vidi kao spasioca zemlje čak i danas, i on jednostavno ne osjeća promjene koje su očito zahvatile i Bliski istok. Što duže on bude odugovlačio da prizna te promjene i da uvidi te procese, posljedice će i po njega, a bojim se i po sam Egipat biti daleko tragičnije. Najbolji bi izbor bio njegova odluka da se odmah povuče, a da obezbijedi kakvu-takvu tranziciju. Međutim, po svemu sudeći, to nije još uvijek sigurno i bojim se da bi ovi sukobi njegovih pristalica i protivnika mogli eskalirati u nešto što bi moglo biti vrlo, vrlo tragično za jednu ovako divnu zemlju kao što je Egipat.

Vojska može biti ključna


RSE: Naravno, nezahvalno je prognozirati, ali da li smatrate da vojska još oklijeva i da će Egipat ići u onom pravcu koji odredi vojska?

Halilović:
Vrlo vjerovatno da vojska može imati ključnu ulogu. Uvijek je u Egiptu vojska imala ključnu ulogu - i 1952. godine kad je Nasser digao revoluciju i u kasnijim fazama. Na kraju-krajeva, i lideri Egipta su dolazili uglavnom iz vojske, pa i sam Hosni Mubarak, ali je pitanje za šta će se sada u ovom času opredijeliti taj najviši vojni establišment. On jeste blizak Mubaraku, ali je pitanje kako će vojska
Još tragičnije, možda, od ovakvog ishoda u kome bi se vojska umiješala i preuzela stvari u svoje ruke, mogla bi biti anarhična situacija u kojoj bi islamisti preuzeli stvari u svoje ruke.
procijeniti situaciju i kako će se ona ponašati. Još tragičnije, možda, od ovakvog ishoda u kome bi se vojska umiješala i preuzela stvari u svoje ruke, mogla bi biti anarhična situacija u kojoj bi islamisti preuzeli stvari u svoje ruke. Oni su sada relativno u drugom planu, ali s obzirom na vrenje na cijelom Bliskom istoku, pa i u samom Egiptu i, na kraju-krajeva, s obzirom i na okolnosti koje su nam poznate iz historije - i povijest Muslimanske braće, pa i atentata na prethodnog predsjednika Sadata - uvijek postoji opasnost da oni izbiju u prvi plan i da onda zemlju odvedu na sasvim drugi kolosijek, suprotan i od ovoga što, koliko vidim, većina demonstranata danas traži i zahtijeva.

RSE: Da li vam se u ovom času čini da smo svjedoci početka građanskog rata?

Halilović: Nažalost, to bi moglo da se dogodi jer sukobi pristalica i protivnika Mubaraka vode ka tome. To, na kraju-krajeva, znamo i iz naše nedavne prošlosti n - kad su, recimo, u Beogradu organizovani mitinzi podrške koji su bili suprotni onim mitinzima protivnika tadašnjeg režima u Srbiji. U Egiptu je ta mogućnost utoliko veća što nije teško naći, nažalost, i jedne i druge - i to je vrlo, vrlo moguće.
  • 16x9 Image

    Gordana Knežević

    Sa više od 30 godina iskustva u novinarstvu, od marta 2008. do marta 2016. godine bila je je direktor Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa. Prije toga, bila je urednik unutrašnje rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje", a od  1987. do 1991. dopisnik iz Kaira.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG