Dostupni linkovi

Koji su simptomi dugog COVID-a?


Najnovina studija je prva koja se pojavljuje nakon investiranja gotovo 1,2 milijarde dolara u istraživanje bolesti koju je izazvao korona virus. (foto: Vuhan u Kini po izbijanju pandemije, mart 2020.)
Najnovina studija je prva koja se pojavljuje nakon investiranja gotovo 1,2 milijarde dolara u istraživanje bolesti koju je izazvao korona virus. (foto: Vuhan u Kini po izbijanju pandemije, mart 2020.)

Istraživači navode da su identifikovali listu simptoma koji se pouzdano mogu vezati za fenomen dugog COVID-a. Ovo je otvorilo vrata za bolje tretmane produženog negativnog stanja nakon preležane bolesti.

Najnovina studija je prva koja se pojavljuje nakon investiranja gotovo 1,2 milijarde dolara u istraživanje bolesti koju je izazvao korona virus.

Istraživanje je pratilo više od 13.000 ljudi na više od 200 lokacija kao dio inicijative nacionalnog instituta za zdravelje u SAD. Novi kriteriji definišu 12 simptoma koji se vezuju za dugi COVID: umor, zamagljen um, lupanje srca i hronični kašalj...

Od simptoma ka tretmanu

Inicijativa RECOVER (Oporavak) u koju je uložen veliki budžet za istraživanje predstavlja novu nadu za ljude koji pate od dugog COVID-a. Neki od njih su previše slabi da ustanu iz kreveta ili se brzo umaraju ako su i minimalno aktivni.

Podaci sa popisa su pokazali da je 15 posto odraslih osoba u Sjedinjenim Državama imalo iskustvo novih ili dugotrajnih simptoma i mjesecima nakon što je prošla inicijalna infekcija. Ovaj fenoman naučnici su nazvali postakutne posljedice SARS-CoV-2 infekcije ili PASC.

Ljudi sa dugim COVID-om ili PASC-om prijavili su više od 200 simptoma.

Studija je objavljena u medicinskom žurnalu Jama identifikovala je najučestalijih 12 simptoma dugog COVID-a kako bi se radilo na razvoju potrebnih tretmana.

"Ova studija je važan korak ka definisanju dugog COVID-a i dalje od samih simptoma", rekla je jedna od autorki studije, doktorka Leora Horwitz u izvještaju za medije. "Ovaj pristup, koji može da se dalje razvija s vremenom, će poslužiti kao osnova za naučna otkrića i kreiranje tretmana."

Nakon ispitivanja podataka 9.764 odrasle osobe, od kojih je 8.646 imalo COVID-19, a 1.118 nije, istraživači su izdvojili 12 siptoma koji se najviše odnose na one sa dugim COVID-om.

Simptomi su:

  • Omaglice ili zamućeni um za koji se vezuje engleski termin brain fog (magla na mozgu, u bikvalnom prevodu);
  • Umor;
  • Nesvjestice;
  • Nadražen i uznemiren želudac;
  • Lupanje srca;
  • Problema sa seksualnom željom;
  • Gubitak čula mirisa ili ukusa;
  • Žeđ;
  • Hronični kašalj;
  • Bol u prsima;
  • Neuobičajeni i nekontrolisani pokreti.

Takođe, manji broj pacijenata je prijavio niz drugih simptoma, dok je studija ukazala na 37 simptoma koji se vezuju i koji su češće prisutni kod ljudi koji su imali infekciju COVID-19, nakon šest mjeseci nego kod ljudi koji nisu bili zaraženi, piše CNBC News.

Istraživanje je utvrdilo da pacijenti sa dugim COVID-om koji nisu vakcinisani mnogo češće imaju ozbiljne simptome, kao i oni koji su zaraženi prije soja omikron.

Neki od simptoma se uglavnom javljaju zajedno, kao na primjer malaksalost i umor nakon napora ili umor, nesvjestice, magla u mozgu, uznemireni želudac, lupanje srca sve zajedno.

Istraživači su rekli da ne znači da je više od jedne osobe od tri koje su se zarazile sojevima prije omikrona bez izuzetka imamo simptome dugog COVID-a. Međutim, naučnici smatraju da su ljudi koji su učestvovali u ispitivanju a zaraženi su prije novembra 2021. najvjerovatnije bili u većini prijavljenih jer se i dalje bore sa simptomima i zdravstvenim problemima i motivisano su da dobiju odgovore.

Među ispitanicima koji su bili u prvim fazama širenja soja omikron, dugi COVID je najvjerovatnije došao nakon naredne zaraze, odnosno druge, ponovljene infekcije, kako bi se moglo zaključiti iz medicinske dokumentacije, piše CNN.

Doktorka Horwitz je navela kako saznanja podvlače važnost ponovljenih vakcinacija.

"To je nešto što bilo ko može da učini, da se vakciniše i primi pojačanu dozu. Mislim da je jedna od nekoliko stvari koje ljudi mogu da preduzmu sami kako bi smanjili rizike dugog COVID-a", rekla je.

Rasa i etničko porijeklo uključenih pacijenata u proučavanju odražavalo je u procentima populciju SAD, oko 15 posto bili su Afroamerikanci a 16 posto Latinoamerikanci. Ipak, nejednakost je bila primjetna u rodnoj zastupljenosti jer su gotovo tri četvrtine ispitanih bile žene.

Djeca nisu bila uključena u istraživanje i namjerava se izvesti velika studija koja se odnosi samo na mlađu populaciju a tiče se dugog COVID-a.

Istraživači kažu da očekuju da će ove godine početi sa kliničkim ispitivanjima na pacijentima u potrazi za odgovarajućim tretmanima.

"Amerikanci koji dugo žive s COVID-om žele razumjeti što se događa s njihovim organizmima", izjavila je u saopštenju doktorka Rachel Levine, pomoćnica državnog sekretara za zdravstvo.

Prethodna istraživanja su pokazala da čak i ljudi koji nisu imali teži oblik infekcije mogu razviti simptome dugog COVID-a.

Autori studije nazivaju svoja otkrića "prvim korakom" za identificiranje slučajeva bolesti i kažu da se nadaju da će "poslužiti kao polazna tačka" za dalja istraživanja, kako piše NBC News.

Više od 100 miliona Amerikanaca je imalo COVID-19, od čega je šest posto imalo ili i dalje ima simptome dugog COVID-a.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG