Koliki god da je animozitet medju partijama u Crnoj Gori u kojoj varničenja, s vremena na vrijeme, preskoče granicu političke borbe i predju na teren ličnih obračuna, postoji pitanje oko kog se partije, bilo da pripadaju vlasti ili opoziciji, saglase lako, brzo i u tišini - raspodjela državnog novca političkim partijama.
Nije poznato samo da li im je više stalo da se ta suma stalno uvećava, ili da njihovo finansijsko poslovanje, zbog loše regulative ostane netransparentno.
U Crnoj Gori ne postoji primjer koji u svijetu nije neuobičajen, da neki pojedinac nakon nekoliko decenija rada i sticanja riješi da udje u politiku i svoje aktivnosti finansira iz sopstvenog džepa. Suprotno tome, politika se shvata kao mogućnost za poboljšanje ličnog standarda i, eventualno, bogaćenje.
Nedavno aktuelizovanje pitanja finansiranja političkih partija obnovilo je kuknjavu političara da im je malo novca, ali za zahtjeve za više novca koji bi iz državne kase trebalo opredijeliti strankama ima sve manje razumijevanja.
“Mislim da crnogorski gradjani, kao poreski obveznici, previše izdvajaju za partije i njihove aktivnosti", rekao je ovih dana dekan Fakulteta za državne i evropske studije, profesor Djordjije Blažić koji smatra da bi svako ko želi da se bavi politikom trebalo, uz izvjesnu pomoć, trebalo sam da obezbjedjuje potreban novac.
Ocjene profesora Blažića, funkcioner opozicionog Demokratskog fronta, Milan Knežević smatra malicioznim.
Milan Knežević
“Svaki novi izborni ciklus zahtijeva nova kreditna zaduženja i političke stranke su prinuđene, ukoliko žele da prežive na političkoj sceni moraju da se zadužuju. DF je za parlamentarne i predsjedničke izbore morao da se kreditno zaduži da bi iole mogao da servisira svoju izbornu kampanju.“
Predstavnici vlasti, i sami partijski ljudi, razumiju potrebe stranaka ali ipak imaju u vidu krizno vrijeme i medjunarodne standarde.
“Sa jedne strane naravno imamo zahtjeve političkih partija, prije svega mislim na kolege iz opozicije da iz državne kase izdvaja to više, a sa druge strane imamo ono što je viđenje međunarodnih organizacija da bi bilo dobro da se političke partije finansiraju iz nekih drugih izvora a ne iz državne kase”, kaže funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista, Predrag Sekulić.
Ministar finansija Radoje Žugić je reagujući na stranačke zahtjeve za povećanjem sume koja se iz državne kase izdvaja za partije skrenuo pažnju na činjenicu da se, odvajanjem pola procenta BDP-a, u Crnoj Gori za stranački život izdvaja višestruko više nego u ostalim zemljama bivše Jugoslavije.
“To je 10 puta više od recimo onog što izdvaja Hrvatska ili Makedonija. Nekoliko puta viša od izdvajanja u Srbiji i Bosni.”
Opozicionari razumiju i situaciju i ministra ali...
“Znamo da on u ovom trenutku razmišlja o svakom centu, pokušava da uštedi i za to ima podršku DF. Mislim da su i političke stranke spremne da doprinesu tednji ali mislim das u one već dale svoj doprinos”, rekao je funkcioner opozicionog Demokratskog fronta, Milan Knežević.
Predsjednik parlamenta, Ranko Krivokapić smatra da bi državno finansiranje partija trebalo dodatno ojačati da ne bi došlo, kako kaže, do tajkunizacije. Navodno, postoji opasnost da tajkuni, u nedostatku državnog novca, finansirajući partije ostvaruju lične interese.
Ranko Krivokapić
“Mislim da se cijela politička sfera okreće u tom pravcu , da se vraćamo starom linijskom principu – ako država ne plati sudije platiće ih neko drugi. Bojim se da bi se to sada moglo primijeniti u smislu da ako država ne plati političek partije, bojim se da će ih platiti neko drugi”.
Medjutim, činjenica je da državno finansiranje nije nikakva brana za privatni kapital koji želi da kroz partije ostvaruje odredjen politički uticaj.
“Ja mislim da tajkunizacija partija već postoji . Privatni kapital ima prostora da itekako uđe u političke partije. MANS je vodio godinu dana bitku sa vladom da se regulišu članarine u političkim partijama jer one nijesu imale limit i upravo preko tog mehanizma u partiju su mogle da uđu milioni eura sa potpuno nepoznatih adresa a da se pravdaju kao navodne članarine”, rekao je predstavnik nevladine organizacije MANS, Vuk Maraš.
Pored toga što traže više novca, političari sada nastoje da partijama omoguće i zaduživanje kod države što bi, s obzirom na veliku vjerovatnoću da se ti dugovi ne bi ni vraćali već otpisivali, prestavljalo zapravo uklanjanje bilo kakvih ograničenja za davanje novca strankama.
“Apsolutno sam protiv države koja bi pozajmljivala novac jer je izvjesno da se taj novac ne bi mogao vratiti . Kada bi došlo do otpisa tog dugovanja onda govorimo o novom mehanizmu prikrivenog finansiranaj političkih partija, što je njegova poptuna suprostnost. Onda ulazimo u zonu nelegalnog. Iz tog razlog treba omogućiti zajmove po zakonu, što do sada nije bio slučaj. Ali to treba omogućiti po komercijalnim uslovima, tu su komercijalne banke koje političke partije treba da tretiraju po jednakim uslovima kao i sva ostala pravna lica”, zaključuje Maraš.
