Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Medju brojnim teškoćama koje je prouzrokovala svjetska ekonomska kriza, primjećeno je da je i položaj porodica kojima rođaci šalju novac iz inostranstva značajno otežan. Konferencija Ujedinjenih Nacija za razvoj i trgovinu (UNCTAD) je realizovala studiju čiji nalazi govore da bi ukupan novac koji dijaspora šalje u domovinu, ove godine, mogao biti manji za pet do osam odsto. Ovaj problem osjeća se i u Crnoj Gori.

"Zvanični podaci ne postoje, ali je očigledno da je priliv novca od iseljenika značajno smanjen," rekao nam je predsjednik podgoričke opštine Tuzi Smail Čunmuljaj, govoreći o smanjenim novčanim doznakama, koje u Crnu Goru stižu od mnogobrojnih žitelja ovog kraja, koji žive i rade u inostranstvu.

Kriza je učinila svoje, a manji priliv novca iz dijaspore se osjećao i prije formalnog početka krize.

"Većina ljudi iz ovog kraja koji su otišli u inostranstvo žive u Sjedinjenim Američkim Državama, a novac koji su slali svojim porodicama i za razvoj opštine, osjetno je smanjen u posljednje dvije godine", kaže Smail Ćunmuljaj:

"Naši iseljenici su gradili puteve, škole, domove kulture, crkve i druge vjerske objekte. Mnogo su uložili u komunalnu infrastrukturu. Međutim, pogotovo zadnje dvije godine, vjerovatno je to posljedica svjetske ekonomske krize, ali stoji činjenica da u prvom redu nema ni riječi o nekim ozbiljnijim investicijama, a i novčane pošiljke porodicama su manje, ako ne i svedene na minimum."


Regioni koji će biti najviše pogođeni su Evropa i centralna Azija gdje bi pad mogao dostići i deset posto
Konferencija Ujedinjenih Nacija za trgovinu i razvoj (UNCTAD) je realizovala studiju čiji nalazi govore da bi ukupan novac koji dijaspora šalje u domovinu mogao biti manji za pet do osam procenata. Regioni koji će biti najviše pogođeni su Evropa i centralna Azija gdje bi pad mogao dostići i deset posto.

Zvanične podatke za Crnu Goru nije bilo moguće pribaviti. Državna statistika se time ne bavi, kao ni Ministarstvo finansija, a u Centralnoj banci nije bilo moguće ni kontaktirati PR službu preko koje je jedino moguće tražiti informacije od ove institucije.

Ipak, moguće je da će problem imati izvjesne pozitivne efekte.

Smail Ćuljuljaj, predsjednik podgoričke opštine Tuzi:

"Vide i sami građani da je njihovo ono što oni lično stvaraju, i u aktivnosti na planu stvaranja dohotka, iz godine u godinu jačaju na području opštine Tuzi, tako da imamo, pogotovo u ravničarskom dijelu, solidna primanja ljudi koji se bave poljoprivredom, a ništa beznačajnije nijesu ni ostale djelatnosti, kao što su, na primjer, uslužna djelatnost, turizam..."

Mnoge porodice i na sjeveru Crne Gore zavise od pomoći rodbine koja živi i radi u inostranstvu. I pored ekonomske krize, solidarnost je na dosta visokom nivou, jer su ljudi u inostranstvu svjesni da je pozicija njihovih najbližih ukućana koji žive u Crnoj Gori, ali najčešće ne rade, daleko lošija.

Pretpostavlja se da, po svijetu, živi blizu 30 hiljada Plavljana i Gusinjana. Tamo ih je daleko više nego u domovini. Iako svaki deseti pomogne rodbinu sa po hiljadu eura, matematika kaže da je to tri miliona eura pomoći zavičaju.

"Slična pomoć nije izostala ni ove godine, iako je nešto manja", kaže Ragib Deljanin, sekretar Mjesne zajednice Gusinje. Ono što jeste izostalo to su investicije u kuće, što je ranije bio trend:

"Pomoći je sve manje, i inače su ranijih godina dolazili kompletno sa familijama, dočim ove godine je to bilo onako skoro individualno, eventualno u parovima. Muž i žena su dolazili, ali bez djece, ili djeca bez roditelja. Samo jedna karta košta od hiljadu, do hiljadu i trista američkih dolara, što je ipak pozamašna suma."

RSE: Možda je ipak ta ušteđevina otišla u Gusinje u pomoć rodbini.

Deljanin: Naravno. Otišla je u kućne budžete svojim porodicama, onim najbližim u familiji.

RSE: Kada je zadnja kuća u Gusinju počela da se radi od strane nekog „našeg Amerikanca“?

Deljanin: U odnosu na prošlu i pretprošlu godinu, to je zaista za nekih pedeset posto manje, mada se primijeti da ima gradnje, ali u manjem obimu. Što se tiče udjela sredstava za izgradnju objekata infrastrukture, i same pomoći lokalnoj samoupravi u Gusinju, i Plavu, ipak su to manje donacije. Iako smo početkom godine bili skeptici, donacije naših ljudi iz dijaspore, a posebno iz Sjedinjenih Američkih Država, ipak su zadovoljavajuće. Kako nam je saopštio predsjednik fondacije Gusinje iz Njujorka gospodin Refik Radončić, po njihovim procjenama, za ovo ljeto, u julu i avgustu je ušlo nekih četiri miliona američkih dolara.

Sulejman Džombalj, predstavnik fondacije:

"Možda neki procenat manje, ali naši su ljudi takvi, humani i bez obzira i da sebe ostave u nekoj krizi, kada se pokrene neka akcija oni su tu da pomognu kada su u pitanju socijalni problemi. U Americi trenutno jeste kriza, ali naš narod, pogotovo tamo gdje je gro naših ljudi - Amerika, Njujork, ima velike mogućnosti. Ko hoće da zaradi, može da zaradi, bez obzira na krizu. Velike su familije, pa onda troje do petoro mogu da rade u familiji, i još uvijek se ne osjeća ta kriza. Jedina je kriza u tome što pojedini gube poslove, i onda se budžet smanjuje."

Predsjednica nevladine organizacije slikovitog imena "Euro" Asmina Omeragić je rekavši da „manje više svaka porodica ima nekog u inostranstvu, na čiju pomoć računa", odgovorila i na pitanje – kako je ove godine sa tom pomoći:

„Onako, ide. Ali, malo slabije u odnosu na prethodne godine, tako da važi ona naša stara izreka "opruži se onoliko koliko si bogat."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG