Dostupni linkovi

Dodikovo dijeljenje nedjeljivog


Balkan stabilizovati objedinjavanje srpskih nacionalnih identiteta na ovim prostorima: Milorad Dodik

U žaru proslave dana entiteta i upinjanja da to bude "nikad veća manifestacija", predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je dao oduška svom starom projektu, da svi Srbi žive u jednoj državi a ne, kako je rekao, rascjepkani što je sada slučaj, odnosno da Srbi izađu iz BiH. Opasna namjera je sada inovirana idejom da se nevidljiva međuentitetska linija pretvori u službenu granicu između RS i Federacije. Druga ideja pomogla bi realizaciju one prve - lakšem otcjepljenju entiteta RS iz države BiH.

"Srpski narod na Balkanu, kao svoj najvažniji proces u ovom vijeku mora imati objedinjavanje srpskih nacionalnih identiteta na ovim prostorima, objedinjavanje u državotvornom smislu Republike Srpske i Srbije; zatim da se riješi problem Kosova i da se u Crnoj Gori interes srpskog naroda, kojeg tamo ima, mora uvažiti. Tako se može stabilizovati Balkan, a ne rascjepkanim srpskim narodom u nekoliko država", rekao je Milorad Dodik.

Predsjednik organizacije "Snaga naroda" iz Bijeljine Aleksa Milojević podsjeća da mirnog razlaza, odnosno sporazuma s Federacijom o mirnom razdruživanju, o kojem je Dodik takođe govori, ne može biti.

Na Balkanu nema skrovitog mjesta gdje možete živjeti sami, odnosno gdje nećete živjeti s drugima: Aleksa Milojević
Na Balkanu nema skrovitog mjesta gdje možete živjeti sami, odnosno gdje nećete živjeti s drugima: Aleksa Milojević


"To što Dodik priča o izdvajanju je potpuna besmislica jer ne postoji mehanizam mirnog razlaza, posebno kada se zna da u BiH postoje još dva konstitutivna naroda koja na to neće pristati, tako da je to bezumlje i pozivanje na ratnu opciju. Na Balkanu nema skrovitog mjesta gdje možete živjeti sami, odnosno gdje nećete živjeti s drugima, tako da je potpuna besmislica ideja o otcjepljenju RS, to je jedna zla namjera Dodika koji sebe na taj način spašava. Mjera uspješnosti svakog vladara je da obogati svoj narod i da ga na najbolji način smješta među druge narode. Ovaj naš, radi drugačije. Siromaši nas, uništava i zavađa s drugima", kaže Milojević.

Dodik ima opasne političke teze, koji mnogi ne shvataju tako, napominje Miro Lazović, učesnik svih mirovnih pregovora o BiH.

"Opasnost nad Bosnom i Hercegovinom", kaže Lazović, "je izvjesna i trebaće učiniti mnogo napora i državničke mudrosti da se Bosna i Hercegovina spasi, ne samo od Milorada Dodika i njegove opasne politike, već i dvostruke igre Dragana Čovića, koji podržava ovo što Milorad Dodik radi".

"Ali, iza Dodika očito da stoje neke politički uticajne jake snage – da li one dolaze iz Rusije ili nekih jakih lobističkih američkih krugova, ostaje da se vidi. U svakom slučaju, adekvatni odgovori na politiku Dodika i njegovo gaženje Bosne i Hercegovine, pogotovo u posljednjem periodu, i institucija Bosne i Hercegovine, kao što je Ustavni sud, i njegov pokušaj da razori i Oružane snage, ubacujući nacionalnu komponentu, na tu politiku morale bi dati jasne odgovore institucije države zadužene za zaštitu ustavnog poretka. Tu prije svega mislim na pravosuđe, na Tužilaštvo i Sud BiH. Ukoliko izostane ta reakcija, onda se zaista bojim da će Milorad Dodik postati jači i od države Bosne i Hercegovine", ističe Lazović.

Na secesionističku politiku Milorada Dodika nema adekvatnog odgovora iz međunarodne zajednice ali ni iz BiH, naglašava univerzitetski profesor Enver Kazaz.

Neophodno razviti ozbiljnu multietničku viziju Bosne i Hercegovine: Enver Kazaz
Neophodno razviti ozbiljnu multietničku viziju Bosne i Hercegovine: Enver Kazaz


"Dodik ima svoju strategijsku politiku, a ona je u Bosni i Hercegovini secesionistička. Bez sumnje, gledano dugoročno, Dodik u Bosni i Hercegovini ispunjava ruske interese i ruske želje. Bosna i Hercegovina je žrtva međunarodnog sukoba između zemalja NATO pakta i Rusije. I to je ona činjenica koja u ovom trenutku Bosnu i Hercegovinu drži u potpunoj neizvjesnosti", navodi Kazaz.

"Ali", napominje Kazaz, "da bi se spriječio Dodik, nije dovoljno ići u posjetu predsjedniku Turske Erdoganu ili posjećivati Iran, kako radi Bakir Izetbegović, nego je nužno razviti ozbiljnu multietničku viziju Bosne i Hercegovine. Zato bošnjačka politika, kako se ona voli nazivati, a ustvari SDA-ovska (Stranke demokratske akcije), nije sposobna i nije sposobna već dvadeset godina, osim u onom periodu kada je Sulejman Tihić zaista razumijevao šta je država i gradio njene institucije. Bojim se da u ovom trenutku Dodik ima u Bakiru Izetbegoviću idealnog saveznika, ne zbog Izetbegovićevog antibosanstva, nego zbog njegove nesposobnosti", kaže Kazaz.

'Spavamo u Federaciji, kuhamo u RS'

Milorad Dodik ovih dana je otišao korak dalje, izjavljujući da Republika Srpska tačno zna katastarsku česticu na kojoj se nalazi granica između dva entiteta u BiH, te da svi mogu biti sigurni da će ta granica biti uspostavljena.

"Ako je potrebno i na drugi način", rekao je Dodik, ne precizirajući šta bi to moglo biti.

Inače, ucrtavanje dejtonske međuentitetske linije duge 146 kilometara uglavnom na osnovu linije sukoba, donijelo je brojne nevolje stanovnicima oba entiteta. Apsurdi na terenu nisu ispravljeni, ni 22 godine nakon Mirovnog sporazuma, pa su i dalje presječena naseljena mjesta, kuće, stanovi, njive, putevi, pa i groblja. Insistirajući na katastarskoj čestici, očigledno da Dodik nema namjeru ispraviti nepravdu kartografa iz Dejtona.

"Kako on to misli podići granicu na entitetima? Pa Republika Srpska je konfiguracijski, geografski, potpuno nedefinisan prostor. Kako on misli podići granicu na Trebeviću? Kako misli podići granicu u Brčkom? To su nebuloze o kojima on može samo sanjati", komentariše Miro Lazović.

Dejtonski mirovni sporazum, podsjeća Lazović, "nije donesen da bi se postavljale unutrašnje granice Bosne i Hercegovine".

"Entitet Republika Srpska nije nikakva država niti može imati atribute državnosti, a pogotovo da budu postavljene granice između entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Naprotiv. Te granice su vizuelne, one ne trebaju postojati i treba se ta psihološka barijera, da postoje dva entiteta međusobno odvojena unutar Bosne i Hercegovine, potpuno prihvatiti na način i političke, i ekonomske, i kulturne i svake druge integracije unutar Bosne i Hercegovine", poručuje Lazović.

Entitetska oznaka za RS
Entitetska oznaka za RS


Međuentitska linija prolazi kroz 42 opštine. Naprimjer, mjesto Makljenovac u blizini Doboja, je podijeljeno između dva entiteta, a međuentitetska linija razgraničenja duga je 16 kilometara. Jedan od stanovnika, Ilija Pranjić, pojašnjava život u takvim okolnostima:

"Kuća mi je u Federaciji, a sporedni objekti u RS. Još gore je kod mog brata, kod njega linija po kartama ide preko kuće. Spavaju u Federaciji, a kuhaju u RS."

Zorka Krištić dodaje: "Selo podijeljeno, a mi se možemo dovikivati. Ne samo što mi je prva komšinica u drugom entitetu, nego naša njiva je podijeljena, pola u Federaciji pola u RS".

Još je mnogo nelogičnosti i apsurda koje je donijela međuentitetska nevidljiva linija, a što bi trebalo, dogovorom, kako predviđa Anex 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma, usaglašavati između dva entiteta.

Umjesto toga, Milorad Dodik ostaje uz svoje secesionističke nakane, opasne za sve u BiH, ali i za region.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG