Dostupni linkovi

Kurspahić: Nedjelja porušenih mostova


Insistiranje na proslavi 9. januara neminovno će voditi produbljivanju nepomirljivih razlika u interpretaciji devedesetih: Kurspahić

"Godina približavanja Evropi“, kako su prije samo nedjelju-dvije novu, 2017. godinu najavljivali profesionalni raspirivači optimizma, počela je u znaku verbalnog vatrometa, u kojem se ruše mostovi i prijeti prekidom saradnje i komunikacije i unutar Bosne i Hercegovine, i sa njenim susjedima i sa međunarodnim partnerima.

Na najvećoj vatri se našao međunarodni Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Austrijanac Valentin Inzko, uglavnom zbog reagovanja na neustavnu proslavu Dana Republike Srpske 9. januara i posebno zbog sljedeće tri rečenice u tom reagovanju:

„Za međunarodnu zajednicu postoji samo dejtonska Bosna i Hercegovina i Republika Srpska koja je dobila svoj legitimitet 21. novembra 1995. godine u Dejtonu. Ako bismo počeli slaviti 'praznike' kao što je 9. januar, onda bi se neki mogli dosjetiti i da se slavi, recimo, 10. april, dan kada je osnovana Nezavisna Država Hrvatska (NDH). Mislim da to nikome ne pada na pamet i da treba gledati prema budućnosti, a ne prema prošlosti“.

Mladen Ivanić Inzkovu izjavu ocijenio kao „jednu od najgnusnijih koja se mogla čuti od osobe koja predstavlja međunarodnu zajednicu u BiH“
Mladen Ivanić Inzkovu izjavu ocijenio kao „jednu od najgnusnijih koja se mogla čuti od osobe koja predstavlja međunarodnu zajednicu u BiH“

Ta izjava primljena je u političkim krugovima i javnosti Republike Srpske kao „neprihvatljivo poređenje Republike Srpske i Nezavisne Države Hrvatske“ a predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić otišao je i tako daleko da je Inzkovu izjavu ocijenio kao „jednu od najgnusnijih koja se mogla čuti od osobe koja predstavlja međunarodnu zajednicu u BiH“ i poručio da ako se Inzko ne izvini „ne vidi svrhu dalje komunikacije“ s Visokim predstavnikom.

Kako to po pravilu biva u orkestriranim propagandnim kampanjama, osudi Inzkove izjave pridružila su se svakojaka udruženja a entitetska vlada je – udovoljavajući zahtjevima „boraca odbrambeno-otadžbinskih ratova“ – objavila da do izvinjenja srpskom narodu prekida svu komunikaciju i saradnju s visokim predstavnikom i njegovim uredom.

Pri tome više nikoga ne zanima šta je Inzko stvarno rekao, i da li je baš izjednačio RS i NDH: rekao je samo da bi proslavljanje „praznika“ kao što je 9. januar moglo podstaći neke da slave i 10. april (dan nastanka NDH) i da misli „da to nikome ne pada na pamet“.

U „odjecima i reagovanjima“ na Inzkovu izjavu, u raspaljivanju nacionalne „uvređenosti i iznenađenosti“, pokušava se betonirati 9. januar kao dan nastanka Republike Srpske bez obzira što je u pravosnažnim međunarodnim presudama taj datum označen kao početak udruženog zločinačkog poduhvata u kojem su na teritorijama označenim kao „srpske“ uslijedili masovni progoni i pokolji nesrpskog stanovništva, s logorima i masovnim grobnicama oko Prijedora, spaljivanjem žena, djece i staraca u Višegradu i pokušajima istrebljenja u brojnim drugim opštinama s kulminacijom u genocidu u Srebrenici.

Insistiranje na proslavi 9. januara, uprkos odlukama Ustavnog suda o neustavnosti tog praznika i osjećanjima žrtava devetojanuarskih odluka, neminovno će voditi produbljivanju nepomirljivih razlika u interpretaciji devedesetih, u kojima se – uprkos patriotskom jednoglasju u srpskoj javnosti – nastanak Republike Srpske ne može vezati za 9. januar 1992. već isključivo za 21. novembar 1995. godine kad je u prvoj tački prvog člana Dejtonskog mirovnog sporazuma zapisano:

„1. Kontinuitet. Republika Bosna i Hercegovina, čije će zvanično ime od sada biti 'Bosna i Hercegovina', nastaviće svoje zakonito postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom prilagođenom kako se ovdje predviđa i sa svojim sadašnjim međunarodno priznatim granicama. Ona će ostati članica Ujedinjenih nacija i može kao Bosna i Hercegovina održavati ili tražiti članstvo u organizacijama u okviru sistema Ujedinjenih nacija i drugim međunarodnim organizacijama“.

Diplomatski skandalozno nastojanje entitetskog vođe da se sam pozove na inauguraciju novog američkog predsjednika
Diplomatski skandalozno nastojanje entitetskog vođe da se sam pozove na inauguraciju novog američkog predsjednika

To je međunarodnopravni kontekst u kojem bahatost u odnosima sa svijetom, najave serije referenduma, uključujući i onaj o otcjepljenju, ili najnoviji nagovještaji razbijanja zajedničkih oružanih snaga služe tek za mobilizaciju javnosti u „odbrani nacionalnih interesa“ kako se ne bi bavila egzistencijalnim pitanjima ili kao smokvin list za prikrivanje diplomatski skandaloznih nastojanja entitetskog vođe da se sam pozove na inauguraciju novog američkog predsjednika u Vašingtonu za šta nije mogao da dobije ni službenu ni turističku vizu.

U bosanskohercegovačkom političkom vrhu na početku 2017, na žalost, i ne naziru se ni ličnost ni politički projekt koji će u mnoštvu različitih – pa često i suprotstavljenih interesa – tražiti i nalaziti i zajednički imenitelj i prioritete.

U njemu se najveći zagovornici „konsenzusa tri konstitutivna naroda“, u ime kojeg recimo blokiraju euroatlantsku perspektivu Bosne i Hercegovine – njeno priključenje NATO-u - upuštaju u privatizaciju državne vojske ili svađu s međunarodnim partnerima (Ivanić-Inzko) ili sa najbližim susjedima (ministar spoljnih poslova Crnadak u reagovanju na izjave predsjednice Hrvatske o Republici Srpskoj i inicijative bosanskohercegovačkih opozicionih stranaka da se zbog prisustva obilježavanju 9. januara otkaže posjeta predsjednika Srbije Sarajevu).

Ta neslaganja, bilo s međunarodnim partnerima ili najvišim predstavnicima susjednih zemalja, ne mogu se prevazilaziti u prekidima komunikacija i saradnje nego jedino u dijalogu, uvažavanju razlika i traženju i provođenju zajedničkog interesa.

*Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove RSE

  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG