Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Dodikova loša manipulacija genocidom?


Oko 7.000 ubijenih brojka je kojom barata Haški tribunal koji je za zločine u Srebrenici optužio 20 pojedinaca

Negiranje genocida u Srebrenici kroz odbacivanje izvještaja Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, od strane Narodne Skupštine RS neprihvatljivo je, jednoglasni su međunarodni zvaničnici u BiH. Politizacija, kao i zapaljiva retorika ne doprinose povjerenju i pomirenju. Odbacivanje izvještaja je i vješta politička manipulacija Milorada Dodika, kako bi skrenuo priču o lošem životu građana i kriminalu, na teren podizanja nacionalnih tenzija, vjeruju analitičari.

U vrijeme kada je Vlada RS usvajala Izvještaj Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, Haški Tribunal je konačnom presudom Radislavu Krstiću, genocid u Srebrenici ocijenio zločinom protiv cijelog čovječanstva i sramnim činom. Dovelo je to do toga da parlamenti brojnih evropskih zemalja, EU, te SAD i Kanada usvoje rezolucije kojima se 11. juli proglašava Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

No, 23 godina kasnije u BiH, odnosno u njenom entitetu Republika Srpska Narodna Skupština revidira istoriju i povlači Izvještaj negirajući genocid.

Na to su stigle i kritike međunarodnih zvaničnika.

"U ovom kontekstu, Evropska unija odbacuje bilo kakvo poricanje, relativizaciju ili pogrešno tumačenje genocida u Srebrenici. Takođe osuđujemo korištenje zapaljive etno-političke retorike i djelovanja", poručili su iz Delegacije EU.

Duraković: U istoriji će ostati zapisano da je u BiH počinjen genocid
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:08:42 0:00

Činjenice su ustanovljene međunarodnim presudama i neće se promijeniti, poručeno je i u zajedničkom saopštenju Ambasade SAD-a, OHR-a i OSCE-a

"Činjenica da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid je potvrđena od strane dva međunarodna suda. Činjenice se neće promijeniti, bez obzira na napor koji se ulaže da se ponovo napiše historija. Da budemo jasni, niko ne demonizuje Republiku Srpsku niti govori o kolektivnoj odgovornosti Republike Srpske ili srpskog naroda, kao što tvrdi predsjednik Republike Srpske i drugi. Žrtava ima na svim stranama, uključujući i srpski narod", stoji u reakciji Ambasade SAD-a, OHR-a i OSCE-a.

Govorio je Dodik o planiranju genocida i to još na početku rata u BiH. Upravo su najave o stradanju jednog naroda 14.10.1991 godine sa skupštinske govornice koštale 40 godina zatvora bivšeg predsjednika tog entiteta Radovana Karadžića.

„Ovaj put na koji vi hoćete da izvedete BiH ista je ona autostrada pakla i stradanja kojom su pošli Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete Bosnu i Hercegovinu odvesti u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak. Jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje... „ najavio je tada Karadžić.

Bosanski kenotaf
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:11 0:00

Ono što je prećutao Dodik kazao je tadašnji premijer RS Dragan Mikerević, podsjetivši da RS shodno svojim obavezama koje je imala, ali i odgovornosti nije mogla da ne usvoji Izvještaj.

„Vlada nije mogla, a da ne usvoji taj izvještaj zbog predmetovanih dokaza u izvještaju o kršenju normi međunarodnog ratnog i humanitarnog prava od pojedinaca iz naših redova", rekao je on.

Oko sedam hiljada ubijenih brojka je kojom barata Haški tribunal koji je za zločine u Srebrenici optužio 20 pojedinaca. Samo je jedna osoba oslobođena, dok je jedan postupak obustavljen zbog smrti optuženika. Više od hiljadu svjedočenja potvrdilo je navode jednog od najdokumentiranijih zločina u istoriji Evrope nakon drugog svjetskog rata.

Za zločine u Srebrenici osuđen je i bivši predsjednik RS Radovan Karadžić, kao i komandant vojske RS Ratko Mladić, jedan na 40 godina zatvora, a drugi na doživotnu kaznu. Nijedna od presuda nije naginjala kolektivnoj odgovornosti Srba, već se svaka bavila pojedinačnom ulogom u zločinu.

Dodik je na priči o referendumu dobio prošle izbore, a sada je našao još lakši način koji ga ničim ne obavezuje da ponovi svoj uspjeh, smatra Aleksandar Trifunović urednik portala Buka. Opozicija nije imala snage da mu se suprotstavi, te je je odigrala u njegovu korist prihvativši zaključke koji ne mogu promijeniti činjenice, kaže on.

„ Mislim da ta sjednica, s druge strane, nije donijela ništa što bi bilo kog ozbiljnog ko se bavi Srebrenicom obavezivalo na te zaključke. Srebrenica je istražena maksimalno, to je jedna od najozbiljnijih istraga međunarodnog pravosuđa, i bilo koji zaključak koji bi umanjio odgovornost, da tako kažem, politike u Republici Srpskoj, sve ono što se dešavalo u Srebrenici neće obavezivati niti će istorijski uticati na to. Ovo je samo još jedan neozbiljni čin, rekao bih, nekoga ko uporno negira da ima ikakve veze s tim što se dešavalo u julu 1995."

Povod za sazivanje sjednice je između ostalog i predaja spiska na kojem su 22 hiljade potencijalnih sudionika u genocidu. Taj je spisak predsjednica udruženja „Majke enklave Srebrenica i Žepa" Munira Subašić nedavno dostavila njemačkom istražitelju Klausu Zornu, koji radi na istraživanju i dokazivanju genocida. Subašić podsjeća i na to da je svojevremeno Dodikov politički nastup bio potpuno drugačiji.

„Dodik može pričati šta hoće. Neka se sjeti kako je govorio da se nije desio genocid kad mu je trebalo da postane političar. A spisak koji sam ja dobila nije bio javan. Ja sam ga dobila poštom iz Banjaluke. Predala sam ga i predaću ga svakome. Ko je nevin biće slobodan, ko je činio zločin, genocid neka odgovara."

Mogu da pričaju šta hoće, ostaju činjenice: Munira Subašić
Mogu da pričaju šta hoće, ostaju činjenice: Munira Subašić

Preživjelima, od kojih je njih oko hiljadu svjedočilo pred Tribunalom, izvještaj Komisije značio je mnogo. Jedan od njih je i bivši načelnik Opštine Srebrenica Ćamil Duraković.

„Mogu govoriti kao preživjeli iz Srebrenice. Po meni je taj izvještaj iz 2004. možda najveći iskorak u Bosni i Hercegovini u smjeru pomirenja i suočavanja s prošlošću, s obzirom na to da dolazi od zvaničnih institucija koje su identificirane po presudama Međunarodnog suda kao počinioci, odnosno izvršioci genocida. To je bio jedan ogroman iskorak naprijed. I to je zaista žalosno da se jedan takav izvještaj, koji je toliko značio svima nama, dovede u pitanje."

Korištenje Izvještaja u političke svrhe u predizbornom periodu međunarodni su zvaničnici ocijenili ciničnim, te naveli kako BiH treba jeste poštovanje prema svim žrtvama, koje neće voditi ka podrivanju pomirenja i povjerenja.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG