Dostupni linkovi

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik za deset godina ovaj entitet na mapi vidi kao pokrajinu Srbije, zajedno sa sjeverom Kosova. Kazao je to u intervjuu za Deutsche Welle (DW) kada je crtajući granice podijelio i Federaciju Bosne i Hercegovine ucrtavši i "Herceg-Bosnu".

Plan je to koji nema realnu osnovu, vjeruju analitičari, ali može poslužiti za destabilizaciju kako bi se ostvarili određeni ciljevi.

Dok slavi godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma kao praznik predsjednik RS-a granice države koja je njime uspostavljena, vidi potpuno drugačije.

"Ovde bi bila ova, Bosna, a ovde bi bila 'Herceg-Bosna' ", rekao je Dodik za DW.

Na pitanje gdje "Herceg-Bosna" ide, Dodik je rekao: "Pa neka ostane sama, šta?".

Za razliku od žestokih reakcija i sazivanja Savjeta za nacionalnu sigurnost povodom izjava Bakira Izetbegovića kako se nada da će Bosna i Hercegovina jednom priznati Kosovo, povodom Dodikovog prekrajanja tek šturo saopštenje iz kabineta predsjednika Aleksandra Vučića: "Vlasti u Srbiji ne žele pripajanje Republike Srpske Srbiji".

Što se dezintegracije Bosne i Hercegovine tiče, docent na beogradskom Fakultetu političkih nauka Dušan Spasojević ocjenjuje da "Dodik nije rekao ništa novo, osim što je ovoga puta i sjever Kosova priključio Srbiji".

Istovremeno, kada je riječ o reakciji iz Srbije, Spasojević navodi da "ono što je zanimljivo i što pokazuje jednu vrstu odsustva jasnih i ujednačenih kriterijuma, to je reakcija iz Vučićevog kabineta".

"Koja je relativno blaga (reakcija, op. a.) i koja je na liniji spoljnopolitičkih izjava do sada, ali je zapravo zanimljiva kada se poredi silina kojom se komentarišu izjave Bakira Izetbegovića kada je reč o Kosovu sa reakcijama na ovu Dodikovu izjavu, s jedne strane, a naročito kada se porede kako se Srbija odnosi prema Izetbegovićevoj izjavi u odnosu na to kako se uopšte ne odnosi prema, recimo, Angeli Merkel, koja predstavlja državu koja je priznala Kosovo", ističe Spasojević.

"Dakle, reč je o tome da se mišići pokazuju prema regionalnim liderima, a da se prema premijerima Austrije ili Nemačke pokazuje visok stepen servilnosti. To je za mene ključni ishod ovoga što smo videli, a da je izazvano Dodikovom izjavom", dodaje Dušan Spasojević.

Spasojević: Blaga Vučićeva reakcija
Spasojević: Blaga Vučićeva reakcija

Spasojević, pak, ne vidi namjeru za pripajanje RS-a Srbiji, ali jasna je intencija da Srbija želi i dalje ostvariti uticaj u tom dijelu Bosne i Hercegovine.

"Mislim da je ovde reč o jednom formalno-korektnom stavu kojim pokušavate istovremeno da zadržite načelno dobre odnose u regionu i da izgovorite ono što se od vas očekuje, ali da u tome ne preterujete kako ne biste previše otuđili svoje biračko telo", naglašava Spasojević.

"Ne mislim da neko sada baš planira neku vrstu intregracije sa RS-om, ali jasno da postoji određena politika, to nije samo ova vlada, koja pokušava da zadrži jasan i kulturni, politički i obrazovni uticaj Srbije na RS. Mislim da nema nekih konkretnih planova oko dezintegracije Bosne i Hercegovine i tako nečega, jer to u ovom trenutku ne deluje kao posebno realno", riječi su docenta beogradskog Fakulteta političkih nauka.

Uprkos težnjama, teško ostvarivo

S obzirom da Dejtonski sporazum nije uspostavio temelje da ljudi u Bosni i Hercegovini žive kao građani, već narodi, vlast se ponaša kao da postoje samo domovi naroda, i rade po etnikoj matrici, smatra profesor sa Filozofskog fakulteta u Banjaluci Miodrag Živanović.

Držanje mapa u rukama već je, kaže Živanović, viđen i loš scenario.

"Sa takvim plemenskim uređenjem nemamo nikakvu šansu da bismo u narednom periodu pokušali graditi jedan bolji život, ili, volim reći, normalniji. Otuda, iz takve materice, iz takvog istorijata, već više od dvije decenije, mi danas imamo svaki dan, ako ne i više puta dnevno, od strane domaćih političara, prekrajanje jednih teritorija, utvrđivanje međusobnih granica", ukazuje Živanović.

"Imamo i nove podjele na ovim našim prostorima, ali to je problem koji nas može podsjetiti, ne bih volio da sam u pravu, na početak ratova ovdje kada su svi držali u rukama geografske karte, geografske mape i prekrajali naše živote. Ne samo teritorije, nego i živote", ocjenjuje Miodrag Živanović.

Živanović: Sa takvim plemenskim uređenjem nemamo nikakvu šansu
Živanović: Sa takvim plemenskim uređenjem nemamo nikakvu šansu

Mada se Srbija ogradila od Dodikovih crteža, nerijetko je upravo on i sredstvo kojim se ostvaruju određene namjere, kaže direktor Međunarodnog instituta za balkanske i bliskoistočne studije (IFIMES) Zijad Bećirović.

Bećirović podsjeća na to da je Dodik, po nalogu Vučića, bio i u Makedoniji posljednjeg dana izborne kampanje u toj zemlji.

"Postoji jasan projekat u kojem sudjeluje zvanični Beograd, a u kojem sudjeluje i Milorad Dodik – promjena geopolitičkih položaja mnogih država, a one se ne mogu napraviti bez promjene granica. Da biste to učinili, morate izazvati nestabilnost, čak konflikte, koji mogu biti i oružani, kako bi došlo do prekrajanja granica i onda bi svaka priča o ulasku u NATO postala bespredmetna, što je i jedan od ciljeva", kaže Zijad Bećirović.

No, Bećirović smatra da je, uprkos težnjama, takvo šta teško ostvarivo, jer je ipak mnogo više snaga koje su kontra takve politike.

Kao jednu od njih analitičari vide i postupak srpskog člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića koji je, za razliku od Milorada Dodika, odbio da crta išta na istoj ponuđenoj karti. Tek je zamjerio što nema entitetskih granica.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

  • 16x9 Image

    Branka Trivić

    Diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, na Odseku za međunarodne odnose. Radila kao novinar i urednik u Informativnom i Kulturnom programu Radio-televizije Beograd od 1983. do 1992. Za RSE radi od decembra 1993. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG