Pripadnici boračkog udruženja Zelene beretke okupili su se u ponedjeljak, 3. maja, u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, danas ulici Hamdije Kreševljakovića, kako bi odali počast suborcima i građanima stradalim u ovoj ulici prije 29 godina.
Prije 29 godina na ovom mjestu došlo je do incidenta između vojnika Jugoslavenske narodne armije u povlačenju i pripadnika Teritorijalne odbrane Republike BiH u kojem je ubijeno šest osoba.
Tog je dana trebala biti izvršena razmjena vojnika JNA iz Kasarne Bistrik u zamjenu za zarobljenog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića kojeg je dan ranije JNA zarobila na aerodromu na povratku iz Lisabona.
"Drugog i trećeg maja bivša JNA pokazala svoje pravo lice, a i ranije su Zelene beretke znale šta se sprema. Drugog maja bivša JNA potpomognuta raznim paravojnim jedinicama i SDS-om žestoko je napala Sarajevo. Željeli su pokazati da je ovakva država nemoguća. Ipak, naše patriotske snage uspjele su poraziti četvrtu najveću vojnu silu u Europi", kazao je Vahid Alić, predsjednik udruženja Zelene beretke Stari Grad Sarajevo.
Naglasio je da je 3. maj ključan dan u odbrani Sarajeva tokom rata.
Okupljeni su položili cvijeće i učenjem Fatihe i minutom šutnje odali počast braniteljima Sarajeva.
Prije 29 godina u koloni u Dobrovoljačkoj bio je i bivši predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.
Nedugo nakon polaska, kolona je presječena i zaustavljena u današnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića.
I pored dokumentirane naredbe generala Jovana Divjaka da se vatra obustavi, pripadnici Teritorijalne odbrane BiH ubili su šest osoba iz kolone, a njih oko 170 zarobili.
Tačan broj poginulih u Dobrovoljačkoj varira između šest i sedam. U jednom od intervjua Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, kazao je da je tog dana, 3. maja 1992., smrtno stradalo šest osoba. Prema podacima Tužiteljstva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba.
Tužiteljstvo BiH je 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka".
Među njima su bili general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O Dobrovoljačkoj stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila legitimna vojna meta.
