Dostupni linkovi

Dnevno@RSE: Izbori u BiH, Bugarskoj i Brazilu; Ruski emigranti u Beogradu; Razmena zarobljenika SAD i Venecuele


Opšti izbori u BiH, glasačko mesto u Sarajevu, 2. oktobar 2022.
Opšti izbori u BiH, glasačko mesto u Sarajevu, 2. oktobar 2022.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vesti sa Zapadnog Balkana i sveta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Andrej Zarević, novinar Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

Balkan na RSE

Partijski rektori prepreka autonomiji Univerziteta Crne Gore – Univerzitet Crne Gore proteklih decenija nije imao autonomiju jer rektore i predsednike Upravnog odbora nije birala akademska zajednica nego partije na vlasti, kaže Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje. Ona ističe da je tu praksu ustanovljenu u vreme trodecenijske vladavine Demokratske partije socijalista nastavila i nova vlast koja je osvojila većinu na izborima 2020.

U Fudbal Srbije ne želi zastavu protiv diskriminacije na prvenstvu u Kataru pročitajte zašto će fudbalska reprezentacija Srbije biti jedna od pet iz Evrope koje na Svetskom prvenstvu u Kataru neće učestvovati u kampanji protiv diskriminacije "One love" (Jedna ljubav).

Kante za smeće i 'ZG vrećice' u središtu političke bitke u Zagrebu – Sedam meseci pripremani projekt uklanjanja kanti za smeće s gradskih ulica, kojih je bilo toliko da se u medijima još od 2019. o Zagrebu pisalo kao o "kantogradu", i novog načina odvoza otpada koji će i finansijski stimulisati odvajanje otpada, zasenio je i sporu obnovu nakon potresa i brige oko grejanja skupim energentima.

Rat u Ukrajini

Zašto je za Putina rat u Ukrajini 'egzistencijalni' sukob za Rusiju? – Očekivalo se da će govor biti o Ukrajini, gde se ruska vojska bori sedam meseci od početka invazije i gde Moskva tvrdi da polaže pravo na četiri delimično okupirana regiona kao svoja u otimanju zemlje koje su osudili Kijev i Zapad. Međutim, najveći deo obraćanja ruskog predsednika Vladimira Putina na nacionalnoj televiziji iz raskošne sale Svetog Đorđa u Kremlju 30. septembra bio je posvećen žestokom napadu na SAD i njihove saveznike. Pred publikom sačinjenom od vladajućih elita Putin je predstavio svoju zemlju kao prkosnu u jeku egzistencijalnog sukoba sa "satanskim" neprijateljem koji želi da uništi Rusiju, njenu kulturu i ono što je nazvao njenim "tradicionalnim vrednostima".

Ruski emigranti u Beogradu suočeni s novim životom i ratom u Ukrajini – Bežeći od sankcija, represije i regrutacije otkada je Kremlj u septembru objavio "delimičnu" mobilizaciju, sve više Rusa dolazi u Beogradu zahvaljujući mogućnosti lakog ulaska u Srbiju. Mnogi od njih se suočavaju s problemima života u novoj zemlju, ali i s pitanjima povezanim s njihovim ruskim identitetom, kao i krivice i odgovornosti za užase invazije na Ukrajinu.

Pogledajte i video prilog o protestu u Beogradu zbog aneksije ukrajinskih regiona. Na skup je pozvala neformalna mirovna organizacija "Rusi, Ukrajinci, Belorusi i Srbi zajedno protiv rata", koja od početka ruske invazije na Ukrajinu organizuje proteste u glavnom gradu Srbije.

Svet

Razmena zatvorenika i moguće odmrzavanje odnosa SAD i Venecuele – Razmena zatvorenika između Venecuele i SAD mogla bi biti korak ka normalizaciji odnosa dve zemlje, s otvaranjem prostora da Vašington da ublaži naftne sankcije latinoameričkoj zemlji. Ipak, neki kritičari smatraju da je socijalistički lider Nikolas Maduro koristio zatočene američke državljane kao mamac za pregovore, pišu svetski mediji.

Šta je sastanak evropskih lidera u Pragu? – Prag će biti u centru evropske politike kako se većina lidera država kontinenta okuplja u Pragu na dvodnevnom sastanku 6. i 7. oktobra da bi razgovarali o ratu u Ukrajini i njegovim posljedicama. Lideri iz svih evropskih zemalja, osim Belorusije i Rusije (kao i evropskih mikrodržava) srešće se u Praškom dvorcu 6. oktobra da diskutuju o nizu tema povezanih sa bezbednosnom situacijom na kontinentu, dok rat u Ukrajini postavlja evidentne izazove. Sastanak je trenutak pokretanja "Evropske političke zajednice", ideje koju je u maju prvi promovisao francuski predsednik Emanuel Makron.

Tražimo odgovore

U rubrici ZAŠTO, koju možete pronaći i na Facebook stranici, saznajte zašto Iranke odsecaju kosu na ulicama?

Most

Za kraj preporučujemo novu epizodu Mosta u kojoj sagovornici Omera Karabega, profesori međunarodnog prava iz Beograda i Prištine, Ivo Visković i Enver Hasani, razgovaraju da li može li Evropska unija da pokrene s mrtve tačke pregovore između Beograda i Prištine. Bilo je reči o tome zašto se francuskom predsedniku Emanuelu Makronu i nemačkom kancelaru Olafu Šolcu toliko žuri, da su imenovali specijalne izaslanike koji treba da pomognu u traženju rešenja za Kosovo, koliko je na to uticao rat u Ukrajini i nameri Rusije da stvori krizu na Zapadnom Balkanu.

Toliko za danas, pišite nam i podelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro,

Andrej Zarević

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!

XS
SM
MD
LG