Dostupni linkovi

Benić: 'Copy paste' u Hrvatskoj nije grijeh


Vedran Benić rođen je 1951. u Dubrovniku. Počeo je raditi kao novinar u Radio Dubrovniku, a od 1987. u dubrovačkom regionalnom studiju HTV-a, gdje je bio urednik i rukovoditelj do umirovljenja prošle godine. Autor je oko 20 dokumentarnih filmova, niza publicističkih radova, te knjige "Dubrovački spomenar" o povijesti gradske svakodnevice u XX stoljeću.

Dobitnik je "Zlatnog pera" Hrvatskog novinarskog društva 1993. godine, te "Nagrade Dubrovnika" 2013. za dugogodišnji publicistički doprinos promicanju grada Dubrovnika.

Subota, 4. veljače

Odrađujem već jedanaesti mjesec prve "jubilarne" godine mirovine. I to pune, i starosne, i radne. Prema podacima državnog Mirovinskog zavoda, u Hrvatskoj je tek nešto manje od 15 posto umirovljenika s 40 i više godina radnog staža. Malo nas je, ali smo žilavi!

Kažu jednom novinar, uvijek novinar, pa i u mirovini svakodnevno vrtim po televizijama vijesti. Rumunji su već danima na ulicama zbog vladine uredbe kojom je određeno da su koruptivne radnje s vrijednošću manjom od 44.000 eura oslobođene progona. Demonstranti s državnim zastavama podsjećaju me na 1989. kada su Rumunji također masovno izašli na ulice da sruše Ceausescog.

I tada su nosili trobojnice, ali s okruglom rupom na mjestu gdje se nalazio tadašnji državni grb. Isječeni grb rigidnog komunističkog režima, jedan je od onih simbola koji se jednostavno dogode i ostanu u trajnom sjećanju, poput sjajnog loga poljske Solidarnosti, ili, u nekim drugim vremenima i uvjetima, legendarne fotografije Che Guevare.

Demonstranti me podsjećaju na 1989. kada su Rumunji također masovno izašli na ulice da sruše Ceausescog
Demonstranti me podsjećaju na 1989. kada su Rumunji također masovno izašli na ulice da sruše Ceausescog

U vremenu sadašnjem, dok su bili u predvorju Europske unije, Rumunji su smjenjivali i zatvarali korumpirane dužnosnike, odletio je i jedan premijer. A kada su ušli u Uniju, pomalo se ugasio antikorupcijski žar. Zvuči mi nekako poznato!

Nedjelja, 5. veljače

Jutros su me probudili pucnji Dubrovačkih trombunjera, što je bučni znak da danas završava još jedna Festa Svetoga Vlaha, nebeskog zaštitnika Dubrovnika. Po tradiciji, svečanosti se zaključuju u prvu nedjelju nakon svečeva blagdana, koji je 3. veljače.

Ovogodišnja Festa bila je 1045. po redu, a to znači isto toliko godina. Jedinstvenu tisućljetnu povezanost Dubrovčana i Svetoga Vlaha, prepoznao je i UNESCO, uvrstivši Festu na popis svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Fascinira da Dubrovčani i u slavljenju zaštitnika, nisu zaboravili ni neke praktične strane. Takozvanom Slobodom Svetoga Vlaha, nekoliko dana prije i poslije blagdana, mogli su u gradu slobodno boraviti oni koji su iz njega bili prognani.

Praktično, bila je to prigoda da pokušaju pregovarati o ukidanju kazne progonstva. A tradicionalno jelo uz svečev blagdan su "makaruli šporki", u doslovnom prijevodu "zaprljani makaroni", dakle tjestenina tek toliko prekrivena mesnim umakom da ne bude bijela. Brojna rodbina i prijatelji dolazila je i dolazi u Dubrovnik na svečanost i svu tu masu ljudi treba nahraniti.

Uostalom, Talijani su od siromaške pizze napravili svjetski brand.

Ponedjeljak, 6. veljače

Spojilo se nebo i zemlja jutros u Dubrovniku. Kiša, grmljavina, olujno jugo. Ovogodišnja zima nas ne mazi. Prije 20-ak dana i snijeg je zameo Dubrovnik, a temperatura zraka danima je bila ispod nule. Minus 8 stupnjeva Celzijusovih zaista je nešto što se u Dubrovniku iznimno rijetko bilježi, pa su rasprodane sve moguće grijalice po dućanima. Dugotrjanu studen nisu izdržali - agrumi. U svakom vrtu tužni, sivi, smrznuti plodovi limuna i skvrčeni suhi listovi. Naredni mjeseci pokazat će hoće li se stabla limuna i drugih agruma uspjeti oporaviti.

Tužne su i palme u dubrovačkim đardinima. Sve ih je više sa suhim, klonulim granama. Poput požara širi se pošast "uvoznih" štetnika palmine pipe. Prevencija protiv tog nametnika koji se prebacio i u ove naše krajeve, a izjeda unutrašnjost debla palme skupa je i dvojbeno djelotvorna. Nestručna sječa može samo pridonijeti širenju zaraze.

Jer, kažu stručnjaci, tek ako se posječene palme zakopaju oko tri metra duboko u zemlju, spriječava se da pipa iz njih krene dalje, a to je još skuplji postupak. Iako je Grad je donio odluku o sufinanciranju uništavanja oboljelih stabala, pipa je brža. Proširila se po cijeloj Dalmaciji, a Dubrovnik je među najugroženijim područjima. Hoćemo li u nekom budućem vremenu palme u dalmatinskim krajolicima moći vidjeti jedino na - starim razglednicama?

Utorak, 7. veljače

Zakotrljala se u Hrvatskoj nova afera. Državna je revizija utvrdila da su 2015. godine, u vrijeme Milanovićeve Vlade, u vladinom Uredu za opće poslove pronađeni sumnjivi putni nalozi s više od po 150 inozemnih dnevnica, na imena trojice vladinih savjetnika, koji su tako postali globetrotteri, a da, kako kažu, uopće za to nisu znali, niti su se micali iz Hrvatske.

U državi u kojoj se novac isisavao na toliko mnogo inventivnih načina, u središnjem državnom administrativnom uredu našao se, eto, netko tko je mraknuo novac na najprimitivniji način, falsificiranjem potpisa na putnim nalozima. Rumunjski miris cijeloj aferi daje izjava predstavnice Državne revizije da su dali bezuvjetno pozitivno mišljenje o obavljenoj reviziji, jer je sumnjivi iznos premali da bi dali uvjetno, odnosno negativno mišljenje.

"Radilo se o dnevnicama od 300.000 kuna, u odnosu na ukupne rashode od 280 milijuna kuna", izjavila je pomoćnica glavnog državnog revizora. To bi se moglo prevesti da, ako imaš dovoljno veliki proračun, možeš slobodno čupnuti koji promil.

Afera u samom srcu državne administracije, otvara pitanje kakav je tu uopće sustav kontrole? Nestaje li lova na sličan način i drugdje u državnom aparatu? I ono najvažnije pitanje - je li onaj tko je to izveo bio bahato siguran da će sve to - proći!

Srijeda, 8. veljače

Dio Straduna postao je Nottingham. Izgrađene su, naime, kulise za skori početak snimanje filma "Robin Hood" u Dubrovniku. Pozornost privlači činjenica da je među producentima filma Leonardo DiCaprio, Robin će biti Taron Egerton, a u podjeli je i Jamie Foxx kao Mali John. Mogli su se proteklih dana čuti primjedbe da je kulisa nagrđivala ovogodišnju procesiju uz Festu Svetoga Vlaha.

No, zanimljivo, mnogi od onih to govorili, sa sjetom se sjećaju snimanja filmova u Dubrovniku nekih davnih godina, poput "Okusa nasilja", "Operacije Ticijan", "Goje", "Tri supermena" i drugih. A bili su to zapravo filmovi B kategorije, s iznimkom možda "Tajne invazije", koju smatraju jefitnijom pretečom kultnoga spektakla "Dvanaestorica žigosanih". Svi drugi filmovi snimljeni tada u Dubrovniku, danas su gotovo zaboravljeni.

U nekom budućem vremenu palme u dalmatinskim krajolicima jedino na - starim razglednicama?
U nekom budućem vremenu palme u dalmatinskim krajolicima jedino na - starim razglednicama?

Za razliku od tih filmova, u Dubrovnik sada dolaze vrhunske svjetske filmske i televizijske produkcije, sve samo globalni hitovi poput "Ratova zvijezda" i "Igara prijestolja". Stoga su marketinški efekti za dubrovački i hrvatski turizam neusporedivo veći u odnosu na filmove snimane u šezdesetim i sedamdesetim godinama. Štoviše, usudio bih se ustvrditi da se vidljiva promjena strukture dubrovačkih inozemnih turista prema mlađim posjetiteljima dogodila upravo zbog publiciteta izazvanog "Igrama prijestolja", što god mi mislili o tome.

Četvrtak, 9. veljače

Ujutro - ispiti na dubrovačkom Sveučilištu. Već više od deset godina kao vanjski stručni suradnik na dubrovačkom Studiju medija voditelj sam televizijskih radionica, zapravo praktičnoga rada studenata u raznim televizijskim formama. Raduje me taj posao, kao i projekt dubrovačkog Sveučilišta, koji sada ima desetak odjela, s brojnim raznovrsnim studijima. Da ne bude jedini izbor za dubrovačku mladost tek turizam i ugostiteljstvo.

U zadnje vrijeme u studenskim novinarskim radovima, sve češće zapažam iste rečenice, iste jezične konstrukcije. "Ma, mi to malo - onako s interneta" čujem najčešće kao opravdanje. Kao da je to opravdanje! Internet je otvorio beskonačan prostor mogućnosti traganja za informacijama, ali i lagodnu priliku za copy/paste tehniku. Neograničena sloboda lutanja internetom, kao da se prelila u stav studenata da copypastanje s mreže i nije neki grijeh.

Slučajno ili ne, dok pišem ove rečenice, s TV prijemnika u dnevnom boravku čujem da još traje maratonska saborska rasprava oko toga ima li u jednom tekstu hrvatskoga ministra znanosti i obrazovanja elemenata plagijata ili ne, s tradicionalno dijametralno podijeljenim stavom političara, ali i u akademskoj zajednici. Eto, teško je danas utvrditi i to je li nešto zaista plagijat ili tek tehnička omaška. Ali, bilo je u prošlosti i slučajeva da je plagijat utvrđen, pa opet - nikome ništa!

Petak, 10. veljače

Prva vijest jutros: saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo, na zahtjev Državnog odvjetništva, izglasalo je skidanje imuniteta zastupniku SDP-a Tomislavu Sauchi, koji je bio predstojnik Ureda premijera Milanovića u vrijeme isplate spornih inozemnih dnevnica. U tjednu moga dnevnika, sve afera do afere.

Zaključit ću ga s nečim ipak mnogo ljepšim. Svakodnevno zovem sina Lukšu koji živi u Zagrebu i pitam ga - kako ide. "Četiri su spremne za potpise", odgovorio je danas. Ovakva naša konverzacija, naizgled u šiframa, odnosi se na zajednički autorski projekt mene kao scenarista i Lukše kao redatelja, za dokumentarnu televizijsku seriju naslovljenu "Storije o neponovljivima", s podnaslovom "o dubrovačkim oriđinalima, boemima, osobenjacima i drugim vlastitim unikatima", kako je te posebne Dubrovčane u jednoj pjesmi definirao Luko Paljetak.

Vjerujem da smo napravili zanimljivu seriju o ljudima za koje na slikovit način volim reći da predstavljaju svojevrsnu zrcalnu sliku Grada, poput natpisa ECNALUBMA na kolima hitne pomoći, koji se tek na retrovizoru može iščitati u pravom značenju AMBULANCE. U posljednje dvije godine, snimili smo gomilu sugovornika, pregledali sate i sate arhivskoga materijala, u dubrovačkom HTV studiju napravili grubu montažu sedam polusatnih epizoda, koje su sada na završnoj obradi u Zagrebu.

Osobno, riječ je o projektu do kojega mi je neobično stalo, jer za sebe često znam ustvrditi da sam neostvareni oriđino, koji nije imao dovoljno hrabrosti da krene njihovim stazama beskrajne slobode.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG