Dostupni linkovi

Crnogorski bankari protiv predloženih kreditnih olakšica


Iz Centralne banke kažu da bi usvajanje Zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza korisnika kredita na pola godine narušilo stabilnost finansijskog sistema u Crnoj Gori jer bi ugrozilo bankarski sistem i sposobnost banaka da učestvuju u ekonomskom oporavku.
Iz Centralne banke kažu da bi usvajanje Zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza korisnika kredita na pola godine narušilo stabilnost finansijskog sistema u Crnoj Gori jer bi ugrozilo bankarski sistem i sposobnost banaka da učestvuju u ekonomskom oporavku.

Mitar iz Podgorice, vlasnik agencije za izdavanje automobila (rent-a-car), krajem 2019. godine podigao je kredit u iznosu od 50.000 eura kako bi kupio četiri nova vozila.

„U to vrijeme sam izuzetno dobro poslovao a sve projekcije su govorile da će 2020. godina biti bolja. Nažalost, nekoliko mjeseci kasnije zbog korone je sve stalo a prema trenutnoj potražnji čini mi se da ni ova godina neće biti mnogo bolja“, ispričao je Mitar za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ušteđevinu je potrošio na „održavanje firme u životu“, isplatu zarada, plaćanja poreza i doprinosa i rata kredita. Odlaganje vraćanja kredita pred početak ljetnje sezone, vjeruje, omogućio bi mu povratak u normalu, „ali samo ako za taj period pauziranja banke ne bi obračunale dodatnu kamatu koju bi kasnije naplatile“.

Jovan iz Bara 25 godina radi kao hotelijer. Kaže da mu je redovna i dobra plata ulila sigurnost da podigne kredit za renoviranje kuće. Međutim, prošla godina, zatvorila je granice i za redovne goste hotela u kojem radi. Zbog lošeg poslovanja prepolovljena mu je plata, što je ugrozilo egzistenciju njegove porodice.

„Rata kredita mi je 350 eura a plata sada iznosi nepunih 600 eura. Odgađanje rate kredita bilo bi mi značajno jer očekujem da će ova sezona biti uspješnija a samim tim i moja zarada veća. U međuvremenu, i cijene svega su povećane, tako da trenutna primanja pokrivaju isključivo osnovne potrebe moje četvoročlane porodice“, kaže Jovan za RSE.

Njihove želje mogle bi se ostvariti ukoliko Skupština Crne Gore usvoji Predlog zakona o odlaganju plaćanja kreditnih obaveza korisnika kredita na pola godine.

Šta predviđa predložni moratorijum

Predlog su podnijeli poslanici opozicione Socijaldemokratske partije, što su glasanjem, kojim je zakon stavljen na dnevni red Skupštine, podržali poslanici opozicionih, manjinskih i dijela vladajuće većine iz Socijalističke narodne partije.

„Ovim zakonom omogućiće se velikom broju građana i pravnih lica odlaganje plaćanja kreditnih obaveza prema bankama bez obračuna kamata za period odlaganja i uz druge povoljnosti u cilju sprečavanja posledica krize za građane i privredu nastale usled pandemije korona virusa“, naveli su predlagači uz ocjenu da teret COVID krize ne smiju da snose samo građani.

Nadzor nad primjenom ovog zakona sprovodila bi Centralna banka Crne Gore.

Ali, iz te monetarne institucije za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da bi usvajanje ovog zakona narušilo stabilnost finansijskog sistema u Crnoj Gori jer bi ugrozilo bankarski sistem i sposobnost banaka da učestvuju u ekonomskom oporavku.

Sa druge strane, ukazuju da privreda i stanovništvo koji imaju potrebu za obustavom plaćanja kreditnih obaveza to pravo mogu ostvariti kroz postojeće mjere Centralne banke Crne Gore.

„Ne smije se dozvoliti da se kriza iz realne ekonomije neselektivno prelije na finansijski sistem, ugrožavajući njegovu stabilnost, što bi se desilo u slučaju apsolutnog moratorijuma koji se Predlogom zakona želi uspostaviti“, kazali su iz CBCG.

A za dio predloga Zakona koji predviđa da banka ne obračunava kamatu propisanu ugovorom o kreditu u Centralnoj banci kažu da bi ugrozio likvidnost banaka.

Sporno je, smatraju i to što bi odobravanje generalnog moratorijuma na otplate kredita omogućilo neplaćanje i onima koji su finansijski sposobni, ali ne žele da plaćaju.

A da nemaju svi građani potrebu da im se produži rok za otplatu kredita, potvrđuje i Janja na koju, kako objašnjava, pandemija nije finansijski uticala, ali razumije one na koje jeste.

„Kreditna obaveza je nešto što me svakako čeka- sad ili za šest mjeseci, tako da mi usvajanje tog predloga ne bi mnogo značilo“, navodi Janja i dodaje da se nada da će se poslanici prilikom donošenja ove odluke voditi interesom građana.

„Treba upravo da se vode interesom građana, a ne banaka, jer su banke svaku krizu, pa i ovu, prevazilazile poslovanjem u plusu, dok se ogroman broj građana i dalje oporavlja ili pokušava da se oporavi od svega što se dešavalo u prethodnoj godini“, smatra sagovornica RSE.

Banke: Nesagledive posledice za sve

Prema podacima SDP-a banke u Crnoj Gori su u 2019. i kriznoj 2020. godini ostvarile neto profit od skoro 70 miliona eura.

Bez posla je, kažu, za 14 mjeseci ostalo 22.000 građana a preko deset hiljada malih i srednjih kompanija pogođeno je COVID krizom.

„U dijelu malog i srednjeg biznisa, koji zapošljava 72 odsto radnika u privatnom sektoru, plate zaposlenih su smanjene, od 10 do 30 procenata“, podaci su SDP-a.

Očekivano, predlog je izazvao je oštru reakciju dijela finansijskih institucija u Crnoj Gori.

Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković za RSE kaže da bi posledice na finansijski sistem Crne Gore ali i na građane bile bi nesagledive.

„U praksi, ovo bi značilo da bi za 600 miliona eura banke bile uskraćene za vraćanje u bankarske kanale a to je toliko novca manje za vraćanje privredi, stanovništu, i novca za potrošnju. Kada nemate investicije i potrošnju onda nemate ni punjenje budžeta“, kaže.

Dodaje da u slučaju usvajanja zakona građani ne bi mogli da dođu do kredita.

„Ne bi se odobravali krediti jer bi se banke postavile prema novoj poziciji. Nemate prihoda, nemate novca koji se vraća u sistem i onda morate da se 'začaurite' kako biste sačuvali likvidnost“, pojašnjava Pejaković.

Pejaković kaže i da prvi put čuje da je nešto slično bilo gdje u svijetu predloženo. Problemtično je smatra i to što se nisu konsultovale međunarodne finansijske institucije.

„Nadamo se da ovo neće biti usvojeno jer ne smijemo zaboraviti da banke jesu crnogorske ali akconari tih banaka su u najvećem dijelu stranci. Ovim biste ugrozili strani kaital. Problem bi onda bio i sa investiijima za koje očekujemo da podrže našu privredu“, smatra Pejaković.

I Savjet stranih investitora u Crnoj Gori ocijenio je da bi nametanje masovnog moratorijuma u bankraskom sistemu, mimo preporuka međunarodnih institucija, imalo dugoročno štetne posljedice i nanijelo štetu bankarskom sistemu a samim tim i crnogorskoj ekonomiji.

Interes privrede

Interes crnogorske privrede je, prije svega, da Centralna banka definiše modele namjenjene održivosti preduzeća, kaže za Radio Slobodna Evropa savjetnik za pravna pitanja u Uniji poslodavaca Filip Lazović, podsjećajući na tešku pandemijsku 2020. godinu i negativan uticaj na privredu u 2021. godini.

„Lex specialis koji se odnosi na mogućnost odlaganja kreditnih obaveza na šest mjeseci, svakako je jedna od mjera kojom se može podržati privreda. Međutim treba biti oprezan jer moratorijum podrazumijeva i da će obaveze, koje se odnose na kamatu, biti uvećane te da će se nagomilati“, kaže Lazović.

Na početku pandemije, za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista, koja je u avgustu prošle godine izgubila vlast, Centralna banka je u martu 2020. godine građanima i preduzećima, korisnicima kredita, odobrila moratorijum na otplatu u trajanju do 90 dana.

Ipak, banke su u toku trajanja moratorijuma obračunale redovnu, ugovorenu kamatu, koja je po isteku moratorijuma, bila dodata glavnom dugu.

Prvi moratorijum na otplatu kredita je iskoristilo preko 62 hiljade klijenata.

Ekonomija Crne Gore, zbog činjenice da se dominantno oslanja na turizam, jedna je od najpogođenijih finansijskom krizom u Evropi.

XS
SM
MD
LG