Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crnogorski jezik još nije zaživio u praksi


Iako je još 2007. crnogorski jezik proglašen kao službeni, u praksi, tvrde eksperti, nije zaživio.

Raspadom bivše Jugoslavije, započeo je i proces preimenovanja službenog jezika u Crnoj Gori. Srpsko-hrvatski, koji je do tada bio u upotrebi, izgubio je drugu odrednicu, a godinama nakon toga, u službenoj upotrebi bio je srpski jezik.

Nakon što je tadašnja i današnja vladajuća garnitura, koja je s početka devedesetih bila Miloševićev saučesnik, okrenula leđa Beogradu i zacrtala novi kurs ka crnogorskoj samostalnosti, započeo je i politički proces takozvanog nacionalnog osvješćenja koji je neminovno pokrenuo raspravu i o budućem nazivu jezika kome su bivše jugoslovenske republike već dale jasnu nacionalnu odrednicu.

U tenzičnoj, predreferendumskoj atmosferi, vlast se opredijelila za prelazno rješenje i jezik preimenovala u maternji, da bi naziv crnogorski dobio nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore Ustavom iz 2007.


Od proglašenja crnogorskog jezika za službeni nije ništa urađeno, ili nije dobro urađeno na tome da on zaista postane i službeni jezik.
Od tog političkog čina do danas, tvrdi Igor Lakić, dekan Instituta za jezike, nije učinjeno mnogo kako bi taj jezik istinski zaživio u praksi:

"Od proglašenja crnogorskog jezika za službeni nije ništa urađeno, ili nije dobro urađeno na tome da on zaista postane i službeni jezik. Prvenstveno tu mislim na pravopis na kome je dugo rađeno, uz puno kontroverzi, uz puno neslaganja unutar savjeta u kome sam i ja bio član, ali mislim da je ono što je na kraju dobijeno, ustvari, ne predstavlja dobru osnovu da bi crnogorski jezik zaista zaživio u praksi. Pravopis ima dosta problematičnih rješenja koja teško mogu da zažive u praksi, tako da pravopis jedan svojevrstan zakon kada je u pitanju jezik, ali kao i mnogi zakoni zakon koji kod nas teško može da zaživi."


Samo na papiru

Sa tom ocjenom slaže se i Adnan Čirgić, direktor Instituta za jezik i jezikoslovlje:

"Umjesto da se formira tijelo koje bi preispitalo primjenu crnogorskog jezika u institucijama koje bi ga morale primjenjivati, da se preispita uloga profesora na svim nivoima obrazovanja, kad je u pitanju primjena crnogorskog jezika, to je sve prepušteno, uglavnom, novinarima i drugim ljudima koji nijesu stručni za tu oblast, tako da se danas crnogorskim jezikom i tim pitanjem bave i zvani i nezvani, znani i neznani, pogotovo ovi drugi i zbog toga je sve prepušteno pukome slučaju."

Danas se crnogorskim jezikom i tim pitanjem bave i zvani i nezvani, znani i neznani, pogotovo ovi drugi i zbog toga je sve prepušteno pukome slučaju.
Pravopis koji je nakon višemjesečne stručne debate, podsjeća Lakić, donio bivši ministar prosvjete i dalje se ne primjenjuje, čak ni od strane većine državnih institucija:

"Vidim da se, uglavnom u medijima ne primjenjuje. Nešto malo u državnoj administraciji, ali u vrlo ograničenom obliku, a što se tiče škola tu se uopšte ne primjenjuje, posebno zbog toga što Savjet za opšte obrazovanje još nije razmatrao pravopis i nije ga odobrio za upotrebu u školama. Malo toga se prevodi na crnogorski jezik, uglavnom je to uvezena literatura iz regiona, tako da u suštini nemamo ništa što bi mogli da okarakterišemo kao nešto kroz šta crnogorski jezik zaista promoviše na pravi način. Mislim da to tek treba da se desi, ako se uopšte desi u skoroj budućnosti."

Čirgić takođe nije optimista. On vjeruje da se umjesto na promociji crnogorskog jezika, uprkos ustavnim rješenjima i dalje radi na njegovoj negaciji:

"Tome na ruku ide i činjenica da je novousvojeni i novoformirani studijski program Crnogorski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću, sastavljen od ljudi koji su predstavljali uglavnom onu tradicionalističku, unitarističku školu koja je negirala postojanje crnogorskog jezika i oni su te svoje stavove nastavili da sprovode preko tog odsjeka za crnogorski jezik, tako da sada imamo, da ne budem grub, žalosnu situaciju u kojoj crnogorski jezik u Crnoj Gori postoji samo na papiru i u neformalnom razgovoru."


Pročitajte više o Danu maternjeg jezika, kao i o jezicima u regiji:
Svijet: Svaka dva tjedna umire jedan jezik
Bosna i Hercegovina: Jezik kao sredstvo nerazumijevanja
Hrvatska: Iza rasprava o jeziku kriju se politički motivi
Srbija: Pravo na maternji jezik se (ne) poštuje


  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG