Za crnogorske 'zlatne' pasoše još se razmatra preko 400 prijava
Crnogorski pasoš omogućava putovanje u 124 zemlje bez vize, uključujući i zemlje EU
Iako je Crna Gora pod pritiskom Evropske unije krajem 2022. godine zvanično zatvorila program ekonomskih državljanstava, preko 400 prijava još su u fazi odobravanja.
Iz Vladine Agencije za investicije, koja rukovodi ovim programom, kazali su za Radio Slobodna Evropa da se više od 35 odsto svih prijava "nalazi u različitim fazama obrade".
Od svih prijava pristiglih od početka provođenja programa 2019. do novembra ove godine odobreno je oko 45 odsto, a odbijeno oko 20 odsto.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju pozvala vlasti da preostale prijave "pregledaju i obrađuju u skladu sa najvišim mogućim bezbjednosnim standardima", napominjući da ova šema "predstavlja rizike kao što su pranje novca i korupcija".
Crnogorski pasoš, koji omogućava putovanje u 124 zemlje bez vize, uglavnom traže Rusi i Kinezi.
Za pasoš je bilo potrebno uložiti najmanje 250.000 eura, uglavnom u stambene prostore u okviru hotelskih kompleksa.
Industrija vrijedna četiri milijarde
Program dobijanja državljanstva na osnovu ulaganja uvela je 2019. godine vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koja je smijenjena na izborima u avgustu 2020.
Uprkos obećanjima, vlade koje su je naslijedile nisu ukinule program sve do kraja prošle godine - zbog značajnih prihoda za Crnu Goru.
A o koliko značajnim prihodima je riječ?
Profesorica političke sociologije na Londonskoj školi ekonomije Kristin Surak navela je da je industrija ekonomskih državljanstva teška oko četiri milijarde dolara godišnje.
Svake godine pasoše država koje nude ove programe dobije oko 50.000 osoba.
Surak je od 2015. učestvovala na najmanje 25 skupova na temu ekonomskih državljanstava - od crnogorskog Svetog Stefana preko Moskve i Dubaija do Šangaja.
Profesorica političke sociologije Kristin Surak je autorka knjige "Zlatni pasoš"
Napisala je knjigu "Zlatni pasoši - globalna mobilnost za milionere", koju je prije dva mjeseca objavio Univerzitet Harvard.
Surak za Radio Slobodna Evropa ističe da su ovi programi "veoma lak izvor prihoda" za državu.
Iz Vlade su više puta istakli da je ovaj program donio državi investicije od 300 miliona eura, uz oko 100 miliona taksi koje su se slile u budžet.
Na pitanje zbog čega bi neko želio da postane crnogorski državljanin, Surak napominje da je ona "na spoljnoj granici EU, s izgledima da postane sljedeća članica čime bi crnogorsko (državljanstvo) preraslo u evropsko".
Navodi da su među onima koji kupuju pasoš i ozbiljni kolekcionari:
"Znam osobe koje imaju po 8, 9 i 10 državljanstava".
Preko 400 prijava koje su podnijete prije ukidanja programa, a o kojima još nije odlučeno, razmatraju se u složenom lancu odlučivanja u kome su najvažniji potvrda da sredstva za ulaganje dolaze iz legalnih izvora i mišljenje agenta za ocjenu međunarodne podobnosti (DD - Due dilligance agent).
Za dobijanje pozitivnog mišljenja agenta potrebno je, između ostalog, da osoba nema dosije, nije na listi Interpola ili Europola, nije optužena pred Međunarodnim krivičnim sudom ali da ima "dobar renome". Ispituje se i politička izloženost.
Taj posao za potrebe Crne Gore rade jedna britanska i jedna kanadska kompanija.
Profesorica Surak ističe da je dobro što su se crnogorske vlasti u tom poslu oslonile na velike države:
"Veoma malo zemalja ima sposobnost da samostalno odradi temeljnu provjeru, naročito ukoliko ste mikrodržava i imate manje od milion stanovnika".
Sagovornica RSE pojašnjava da velike države imaju snažne obavještajne aparate i firme koje se profesionalno bave temeljnim provjerama.
"Te firme imaju globalnu mrežu ljudi na terenu. Njihov posao je da ispitaju ko su ti ljudi, da pokušaju da shvate da li se lažno predstavljaju ili govore istinu".
Šta poručuje Evropska komisija
Pitanjem ekonomskog državljanstva s aspekta finansija bavila se Evropska komisija, koja je u posljednjem izvještaju upozorila da značajan udio stranih investicija u Crnu Goru dolazi iz Rusije i Ujedinjenih Arapskih Emirata:
"Uglavnom zbog aktivnog učešća investitora u kontroverznom programu ekonomskog državljanstva."
EK je konstatovala da ova šema predstavlja rizik koji se tiče bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranje terorizma, korupcije i organizovanog kriminala, te da nije u skladu sa pravnom tekovinom EU.
Iz Agencije su kazali da je mišljenje agenta obavezujuće za Vladu, te da su aplikacije za državljanstvo koje su imale negativno mišljenje odbijene.
Postoji i slučajevi kad ni pozitivno mišljenje agenta nije dovoljno.
Tako je odbijeno dvoje ruskih državljana, za koje je utvrđeno da "postoje smetnje iz razloga bezbjednosti Crne Gore". Nije navedeno koje su to smetnje.
Procedura od traženja do dodjeljivanja crnogorskog državljanstva traje najmanje šest mjeseci.
Ko su novi državljani Crne Gore
Ministrastvo unutrašnjih poslova ima obavezu da svaka tri mjeseca Vladi dostavi imena novih crnogorskih državljana.
Posljednji put ta imena saopštena su prije godinu i po. Na zahtjev RSE-a iz MUP-a nisu dostavili informacije za taj period.
Prema dotadašnjim podacima, više od 60 odsto odobrenih državljanstava odnosilo se na Ruse, 11,5 odsto na Kineze, šest na Libanace, 3,5 Egipćane i oko tri odsto na Pakistanace.
Manje od deset pasoša do tada su dobili državljani Turkmenistana, Kazahstana, Saudijske Arabije, Ukrajine i Bjelorusije. Pasoš je dobio i jedan Iranac.
Ima li zemlja porijekla uticaj na dobijanje državljanstva?
Prijave za crnogorski pasoš stigle su iz ukupno 67 zemalja, a pojedinačno najviše iz Rusije, Kine, Sjedinjenih Američkih Država i Južnoafričke Republike.
Profesorica Surak ističe da se pojedine zemlje sa programima zlatnih pasoša, poput Malte, u ovom dijelu oslanjaju na politiku SAD.
Tako malteške vlasti od 2022. godine ne prihvataju aplikacije iz 12 zemalja - među kojima su Avganistan, Iran, Rusija i Bjelorusija - a koje američke vlasti smatraju prijetnjom po svoje interese, navodi se u knjizi.
Surak kaže da porijeklo ne bi smjelo po automatizmu biti određujuće za dobijanje državljanstva, navodeći hipotetičnu situaciju:
"Osoba može biti iz Irana koja živi u Dubaiju od 1979. (Islamske revolucije). Ali pošto ne može postati državljanin Emirata, ima samo iranski pasoš. Kretanje joj je otežano zbog američke politike prema Iranu i zato traži drugu opciju".
Islamska revolucija u Iranu 1979.
1/30Od 7. septembra 1978. godine Teheran je bio osakaćen štrajkovima i masovnim protestima protiv šaha. Taj dan je postao poznat kao Crni petak – demonstracije na kojima su ljudi optuživali šaha da je marioneta Sjedinjenih Država proširile su se po cjeloj zemlji. Nakon četiri dana nametnuta je vojna vlast.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
2/30Uprkos uspostavi vojne uprave hiljade prkosnih demonstranata nastavilo je da preplavljuje ulice Teherana i 9. oktobra, 1978. godine nastavili su se protesti protiv šaha Muhameda Reze Pahlavija.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
3/30Demonstranti su zapalili vatre na ulicama iranskog glavnog grada tokom antivladinih demonstracija 5. novembra 1978. Nešto kasnije, istog tog mjeseca, protesti su postali veoma opasni kada su se naoružani vojnici sukobili sa studentima na teheranskom univerzitetu.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
4/30Iranski studenti su na protestima u Teheranu 28. novembra 1978. uzvikivali “Smrt šahu!”. Šah Muhamed Reza Pahlavi vladao je Iranom od 1941. godine. Dok je modernizovao zemlju, nasilno je potiskivao političke slobode.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
5/30Demonstranti drže transparent s likom progranog islamskog vođe ajatolaha Homeinija dok se masa ljudi na ulicama u Teheranu povećava. Ove demonstracije od 10. decembra 1978. desile su se pored spomenika Šajah koji je izgrađen kako bi ovjekovječio vladavinu i moć monarha.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
6/30Mule zajedno s drugim ljudima na teheranskom bazaru, 16. decembra 1978. godine čitaju najnoviju poruku koju je iz egzila uputio islamski vođa ajatolah Homeini.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
7/30Prevrnuti kamion s logom Pepsi Cole gori u centru Teherana tokom nemira koji su paralizovali grad 27. decembra 1978.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
8/30Protesti na kojima su isticani transparenti s likom ajatolaha Homeinija postajali su sve masovniji (fotografija tokom masovnih protesta 1. januara 1979.) Homeini je proveo 14 godina u egzilu. Audio trake s govorima 76-godišnjeg Homeinija bile su prokrijumčarene u zemlju i još više razbuktavale nemire.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
9/30Demostranta s ulice podiže vojnik nakon što ga je palicom udario vojni oficir (lijevo) usred čarke u Teheranu 14. januara, 1979. godine.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
10/30Više od 100.000 ljudi okupilo se ispred teheranske Bazar džamije, 15. januara 1979. POred je stajala vojska dok su ih demonstranti obasipali cvijećem i poljupcima uz povike “Živio Homeini” i “Smrt šahu”.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
11/30Iranski šah, Muhamed Reza Pahlavi i njegova supruga, carica Farah hodaju po pisti na aerodromu Mehrabad u Teheranu da bi se ukrcli na avion 16. januara, 1979. godine. Šah je napustio Iran, kako je zvanično saopšteno, otišavši na odmor. Mnogi Iranci veselili su se uz povike “Šah je otišao!”. Čovjek koji je vladao zemljom 37 godina nikada se nije vratio iz egzila. Preminuo je 13 mjeseci kasnije.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
13/30Iranski vojni tenk i vojnici na putu koji vodi ka Teheranskom aerodromu. Vojska je spriječila avion iranske avio kompanije da poleti za Pariz i pokupi islamskog vođu ajatolaha Homeinija i vrati ga u zemlju.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
14/30Nekoliko dana nakon odlaska šaha, stotine ljudi, među kojima je bilo dosta stranaca, očajnički je željelo napustiti Iran. Ljudi su se nakrcali u djelu za odlaske aviona na teheranskom aerodromu Mehrabad 25. januara, 1979. nadajući se da će uhvatiti let iz zemlje.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
15/30Ozbiljni nemiri razbuktali su se 26. januara, 1979. usred političke nestabilnosti i vakuma u vođstvu Irana. U Teheranu, antivladini demonstranti saginju se kako bi izbjegli metke koje ispaljuju vojnici.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
16/30Ajatolah Homeini napušta svoju vilu u Neauphle-le-Chateau pored Pariza, 31. januara 1979. kako bi se ukrcao na avion za Teheran.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
17/30Ajatolah Homeini stiže u Teheran, 1. februara 1979. godine. Približno 120 novinara mu se pridružilo na letu iz Pariza. Iako je šah kojeg su podržavale Sjedinjene Države već napustio zemlju, Homeinijev povratak u zemlju je percipiran kao pravi početak Islamske revolucije.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
18/30Brojno obezbjeđenje oko Homeinija dok pokušava da napusti aerodrome i odveze se kroz Teheran u posjetu groblju Behešt-e Zehra.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
19/30Podržavaoci Homeinija na ulicama Teherana prate ga na putu ka groblju Behešt-e Zehra.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
20/30Homeinijev govor na groblju Behešt-e Zehra nakon povratka iz egzila.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
21/30Homeini sa sinom, Ahmadom, obraća se gomili 4. februara, 1979. godine.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
22/30Uz veliko obezbjeđenje Mehdi Bazargan drži govor na teheranskom univerzitetu, 9. februara, 1979. Bazargana je ajatolah Homeini izabrao da preuzme iransku vladu. Bazargan je proglasio da će uvesti Alaha u sve faze života u Iranu, preobraziti ekonomiju i održati slobodne izbore prije povlačenja s položaja kako bi ustupio mjesti islamskom režimu.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
23/30Ambulantna kola prolaze pored barikade od vreća s pjeskom kako bi pokupila ranjene ljude na ulicama nastradalim u nemirima od 10. februara, 1979. U pucnjavi između vojske, kadeta vazduhoplovstva i Homeinijevih pristalica nastradalo je na stotine ljudi a 60 ih je umrlo.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
24/30Naoružane pristalice ajatolaha stoje ispred ambasade Sjedinjenih Država u Teheranu 15. februara 1979. godine, dan prije nego što je kompleks bio opustošen. Ambasada je kratkotrajno pala u ruke ajatolahovih pristalica prije nego što je vraćena Sjedinjenim Državama. Drugi poklušaj da se okupira ambasada SAD-a desio se u novembru – talačka kriza trajala je 444 dana.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
25/30Žrtvu pucnjave na bolničkim nosilima iznose iz ambasade Sjedinjenih Država naoružani ljudi odani ajatolahu Homeiniju nekon što su opustošili kompleks.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
26/30Američki državljani nose lične stvari prolazeći pored naoružanog Homenijevog lojaliste koji čuva prostor za evakuaciju u Teheranu 17. februara, 1979. godine. Stotine Amerikanaca napustile su Iran nakon prvog pokušaja zauzimanja ambasade.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
27/30Naoružani muškarci, pristalice ajatolaha Homeinija, drže stražu na teheranskom aerodromu Mehrabad, 18. februara, 1979. godine. Stotine američkih državljana pokušale su da se ukrcaju na let za evakuaciju i tako napuste Iran.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
28/30Desetine hiljada Iranki okupilo se u Teheranu 16. marta 1979. godine kako bi dale podršku ajatolahu Homeiniju koji je pozvao žene da se pridržavaju islamskih zakona. Ovaj poziv uključivao je nošenje duge crne odore, odnosno čadora.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
29/30Katanac na kapiji ambasade Sjedinjenih Država u Teheranu 27. novembra 1979. dok studenti demonstriraju unutar kompleksa koji su zauzeli. Uzeli su 52 Amerikanca za taoce i zahtijevali da se šah vrati u Iran. Iranska talačka kriza trajala je 444 dana, sve do januara 1981.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
30/30Mule u mimohodu pored kuće ajatolaha Homeinija u Komu, 17. decembara, 1979. prolaze kako bi izrazile solidarnost s iranskim vođom. Homeini je postao vhovni vođa Irana istog tog mjeseca.
Prije četrdeset godina, ajatolah Ruholah Homeini poveo je Islamsku revoluciju kojom je svrgnut iranski šah. Autoritarijarna monarhija ove zemlje zamijenjena je represivnom teokracijom i, skoro preko noći, Iran je od ključnog saveznika postao ljuti neprijatelj Sjedinjenih Država.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Državljani Irana i Libana, na primjer, bez vize mogu da putuju u samo 43 zemlje svijeta, dok državljani Crne Gore mogu u 124 zemlje.
Za razliku od Malte, Crna Gora nema zabranu apliciranja ni za jednu državu.
Iz Vladine Agencije za investicije, koja rukovodi programom ekonomskih državljanstava, kazali su da se u Crnoj Gori "zemlja porijekla ne tretira kao odlučujući faktor za dodjeljivanje niti je kriterijum za odbijanje državljanstva".
Prije programa o ekonomskom državljanstvu, bez međunarodne provjere dodjeljivano je takozvano počasno državljanstvo od 2010. godine u vrijeme vlasti DPS-a Mila Đukanovića.
Njega su, između ostalog, dobili bivši tajlandski premijer Taksin Šinavatra i nekadašnji palestinski ministar bezbjednosti Mohamed Dahlan.
