Da li će Vlada Crne Gore ukinuti ljetnje i zimsko računanje vremena pošto je Evropska komisija predložila državama članicama Evropske unije da od 2019. godine prekinu sa praksom polugodišnjeg pomjeranja kazaljki na satu, ostavljajući slobodu izbora državama da se odluče za jedan od dva modela, ljetnje ili zimsko računanje vremena. Šta o evropskom prijedlogu kažu građani Podgorice?
"Moramo prestati s tim pomjeranjem kazaljki", ovom rečenicom je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker i zvanično objelodanio prijedlog državama Evropske unije da se od naredne 2019. godine ukine polugodišnje pomjeranja kazaljki sata, a članicama je data sloboda da odluče da li žele da zadrže ljetnje ili zimsko računanje vremena.
"Umor osjećate i tako i tako", kaže u anketi Radija Slobodna Evropa (RSE) Ivana Šućur iz Podgorice i objašnjava da se ona vrlo lako navikava na promjenu i pomjeranja kazaljki za sat unazad ili naprijed.
"Ta promjena na mene ne utiče. S druge strane, ne vidim šta se želi sa ukidanjem ustaljene prakse i navike koja postoji decenijama?", pita se ova građanka glavnog grada Crne Gore.
Da li će ovogodišnje pomjeranje kazaljiki koje predstoji u Crnoj Gori krajem oktobra biti i posljednje oktobarsko pomjeraje kazaljki zbog prelaska na zimsko računanje vremena pošto je od 12. septembra to i zvanično objelodanjeno državama Evropske unije (EU).
I dok su pojedine zemlje regiona, iako nijesu članice već zemlje kandidati, poput Srbije donijele odluku da po ovom pitanju usaglašavaju svoje zakonodavstvo sa evropskim, na pitanje RSE kakav je stav Vlade Crne Gore u odgovoru koji je dostavljen redakciji piše:
"Vlada se do sada nije izjašnjavala o ovome."
U anketi EK sprovedenoj od jula do avgusta učestvovalo je 4,6 miliona ljudi i većina se izjasnila protiv prakse polugodišnjeg pomjeranja kazaljki.
Stručnjaci su više puta objašnjavali da populacija prilikom promjene pati od zdravstvenih problema zbog pomjeranja sata, da pomjeranje kazaljki dovodi do većeg broja saobraćajnih nesreća, do pada produktivnost na radnom mjestu i sličnih pojava.
Slične razloge navode Podgoričanke Lidija Vučeljić i njena drugaricaa Olivera iz Podgorice koje su u razgovoru za RSE navele svoje razloge za ukidanje ljetnjeg i zimskog računanja vremena.
"Meni to jako smeta, ta j mi prelazak u prvih mjesec dana poremeti kompletan bioritam. Ima nas koji rano jutrom imamo trening ili kasno uveče imamo obaveza i sve se to poremeti. Ne znam koji model treba primijeniti u Crnoj Gori samo znam da to pomjeranje treba ukinuti", kazala je Lidija , dok Olivera smatra da Crna Gora treba da pređe na ljetnji model jer će tako duže trajati obdanica.
I psihološkinja Radmila Stupar Đurišić podržava ukidanje zimskog i ljetnjeg računanja vremena, ali objašnjava da nije sigurna koliko će ukidanje ustaljene prakse uticati na uobičajenu tjeskobu koju kod jednog dijela stanovništva izaziva nedostatak sunčeve svjetlosti u zimskim danima.
"Ipak se ograničavam da nijesam uvjerena da će samo računanje vremena pomoći ljudima da ne osjećaju tu depresiju, taj pad radnog elana, koji se osjeća onda kada Sunce prestane da bude dominantna dnevna kategorija. Ono što će se neminovno desiti je da će Sunce u sedamnaest časova da zađe. E sad, da li će to biti u sedamnaest, osamnaest ili šesnaest sati ostaje nam da vidimo. Ja sam lično uvijek za uvođenje novina jer se lako možemo vratiti na staro ako vidimo da novo nije funkcionalno. Kako ćemo znati ako ne probamo", kaže za RSE Stupar-Đurišić.
Meteorolog Dušan Pavićević objašnjava da o prijedlogu EK ne može govoriti sa stanovišta ljekara, koji govore koliko bi to bilo bolje ili loše za zdravlje stanovništva, ili kako bi uticalo na radnu energiju ili produktivnost u radu, a iz ugla meteorologa vjeruje da dijeli većinski stav profesije kojoj odgovara zimsko računanje vremena.
"Nama više odgovara zimsko vrijeme jer tada svi prognostički materijali stižu sat vremena ranije, pa imamo sat vremena više za proučavanje materijala i pripremu vremenske prognoze. I to je jedini razlog zašto većina prognostičara, vjerujem, preferira zimsko računanje vremena", kaze Pavićević iz crnogorskog Hidrometeorološkog zavoda (HMZCG).
"Što se ostalog uticaja tiče vjerujem da je to najviše stvar ličnih afiniteta, osjećaja i slično. A i meteoropate, kojih prema navodima stručnjaka ima oko 30 odsto, nemaju svi isti bioritam. Odnosno, ne doživljavaju svi isto sunčano i oblačno vrijeme, duži dan ili dužu noć. To je dosta teško unisono posmatrati", zaključio je meteorolog Dušan Pavićević.
Facebook Forum