Dostupni linkovi

Zabrinjavajući odliv 'bijelih mantila' iz crnogorskog zdravstva


Po evropskim mjerilima, na 100.000 građana trebalo da bude 335 ljekara, a u Crnoj Gori ih ima svega 220

Crnogorskom zdravstvu nedostaje nekoliko stotina ljekara, a primjetan dalji odliv „bijelih mantila“ u privatni sektor ili inostranstvo, prijeti da dodatno uruši javni zdravstveni sistem koji je već sada toliko loš da je među najgorima u Evropi.

„Mislim da sve veći broj ljekara u javnom zdravstvu razmišlja o odlasku. Već desetak godina smo na udaru javnosti i progonjeni jer, navodno, ne želimo i ne umijemo da obavljamo svoj posao“, rekao je za RSE, dr Aleksandar Mugoša, novoizabrani predsjednik Ljekarske komore Crne Gore koji smatra da se tome ne treba čuditi jer je crnogorsko zdravstvo zvanično, po Evropskom zdravstvenom potrošačkom indeksu, na samom dnu liste evropskih zdravstvenih sistema zbog čega su ljekari veoma zabrinuti.

„Ukoliko svakog dana idete na posao sa mišlju da taj dan može da vam bude posljednji u karijeri što bi znatno uticalo na život vas i vaše porodice, jasno je da je nemoguće ne biti uznemiren“, rekao je Mugoša.

Iz ugla javnog zdravstva, potpuno je svejedno da li ljekari odlaze u inostranstvo ili domaći privatni sektor jer oni, u oba slučaja, postaju nedostupni za većinu građana koji su, zbog niskog životnog standarda, prinuđeni da koriste isključivo zdravstvene usluge koje nudi državni sistem.

Odliv „bijelih mantila“ je očigledan i niko ne spori da ova pojava postoji, međutim, tačan broj ljekara koji je prethodnih godina napustio javni sektor nije ustanovljen.

Čeka nas odlazak mladih. To bi bio problem koji se ne bi mogao ispraviti u dugom nizu godina: Mugoša
Čeka nas odlazak mladih. To bi bio problem koji se ne bi mogao ispraviti u dugom nizu godina: Mugoša

Predsjednik Ljekarske komore, Aleksandar Mugoša kaže da ne raspolaže egzaktnim podacima.

„Mislim da je tokom prošle godine, javni zdravstveni sistem napustilo 20 ljekara. Šta je bilo prethodnih godina, nije mi poznato. Taj broj za sada nije toliko strašan, međutim, ono što nas čeka je odlazak mladih. To bi bio problem koji se ne bi mogao ispraviti u dugom nizu godina“, kaže Mugoša.

Jasnija predstava o težini problema odlaska ljekara se stiče kada se u obzir uzmu podaci da bi po evropskim mjerilima, na 100.000 građana trebalo da bude 335 ljekara, a da ih u Crnoj Gori ima svega 220, odnosno, da ih već sada nedostaje više stotina.

Direktorka Kliničkog centra i bivša ministarka zdravlja, Zorica Kovačević je nedavno rekla da je „jedan od prioriteta upravo povratak ljekara“ u zdravstvenu ustanovu koju vodi, a koja je trenutno ključna za cijelu državu jer se u njoj, na nivou Crne Gore, obavi većina zdravstvenih usluga.

Kovačević je za dnevnik Dan izjavila da sada, na osnovu novog zakona, od 530 ljekara Kliničkog centra 92 imaju dopunski angažman u privatnim ustanovama. Stari zakon je to zabranjivao, pa se umekšavanje stava može tumačiti kao jedan od poteza države čiji je cilj zadržavanje ljekara u javnom zdravstvenom sistemu.

Nedavno se, povodom odlaska ljekara iz javnog sektora, u TV emisiji Živa istina, oglasio i ministar zdravlja, Kenan Hrapović.

„To je veliki problem crnogorskog zdravstva i više nećemo dozvoliti da nam odlazi kvalitetan kadar. Već sam obavio razgovore sa nekim ljudima koji su napustili naš zdravstveni sistem, da ih ponovo angažujemo da nam pomognu. Od svih sam dobio uvjeravanja da su spremni da nam na neki način pomognu“, rekao je Hrapović.

Od 530 ljekara Kliničkog centra, 92 imaju dopunski angažman u privatnim ustanovama
Od 530 ljekara Kliničkog centra, 92 imaju dopunski angažman u privatnim ustanovama

Predsjednik Ljekarske komore, Aleksandar Mugoša kaže da nije zadovoljan reakcijom države ali da se to, kako kaže, ne odnosi na aktuelnog ministra zdravlja i direktorku Kliničkog centra već na „kontinuitet koji traje minimum 15 godina".

„Ljudi koji su prethodnu deceniju i po bili na čelu zdravstvenog sistema su velikim dijelom odgovorni za sadašnje stanje. Država bi trebalo da isključi politiku iz zdravstvenog sistema. Kao što u društvu imamo selektivan pristup pravdi, tako postoji i selektivan tretman ljekara. Moraju se utvrditi pravila igre koja su jednaka za sve. Drugo, ljekari su nezadovoljni primanjima koja moraju biti povećana. Treće, mora se racionalnije raspolagati godišnjim budžetskim sredstvima i, kao četvrto, problemi se ne smiju izbjegavati, već o njima stalno treba razgovarati“, sugeriše Mugoša.

„Odlazak ljekara iz javnog zdravstvenog sistema je ozbiljan problem koji će se dalje pogoršavati“, smatra dr Ivana Durutović koja, za RSE, kaže da menadžment Kliničkog centra čini određene pozitivne korake, da je ohrabrujuća i nedavna izjava ministra zdravlja, ali da je sve to, za sada, na nivou obećanja.

Durutović kaže da još uvijek nije odlučila da ode iz crnogorskog zdravstva, ali da se ozbiljno priprema da joj odlazak u Njemačku bude mogućnost koju će u budućnosti možda odabrati.

„Učim njemački jezik i trenutno sam na nivou B-1, a u Njemačkoj traže B-2. U međuvremenu sam, od jednog njemačkog univerziteta, dobila stipendiju za online edukaciju u oblasti raka dojke kojom se, inače, bavim. Radim i na stručnom i na širem obrazovanju“, rekla je Durutović.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG