Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Može li Crna Gora dobiti 'čeličnu lejdi'?


Milica Pejanović-Đurišić, bivša ministarka odbrane, Igor Lukšič, bivši šef diplomatije, i Jens Stoltenberg, aktuelni generalni sekretar NATO-a, 2015.

Kako se približavaju izbori za šefa države i nove "gradske oce" u 11 opština Crne Gore, u medijima se pomaljaju imena ne samo potencijalnih kandidata već i kandidatkinja, koje bi mogle da pokrivaju te značajne javne funkcije.

Koliko je vjerovatno da se, uprkos procesima rodne emancipacije, u još uvijek konzervativnom društvu, koje je odvajkada njegovalo kult "muške glave", na samom državnom tronu nađe pripadnica nježnijeg pola?

Tako se spekuliše da bi kao pretendentkinja za najvišu poziciju u državi, na izborima 15. aprila, lako mogla da se nađe donedavna ministarka odbrane, ambasadorka i univerzitetska profesorka Milica Pejanović-Đurišić, pod uslovom da se lider vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović ogluši o zov partijske baze i ne uđe u predsjedničku trku.

Nezvanično se može čuti i da bi kandidatkinja građanske opozicije mogla biti takođe univerzitetska profesorka Draginja Vuksanović iz Socijaldemokratske partije (SDP) Ranka Krivokapića.

Draginja Vuksanović
Draginja Vuksanović

Ništa manje zanimljivo neće biti ni ko će od maja u rukama držati ključeve glavnog grada, pa se kao jedan od mogućih kandidata pominje funkcionerka opozicionog Pokreta za promjene, univerzitetska profesorka Branka Bošnjak.

Na trend sve većeg uključivanja žena u visoku politiku u Crnoj Gori blagonaklono gleda Boris Raonić iz Građanske alijanse.

"Čini mi se da je čak Crna Gora, kada je u pitanju seksualno opredjeljenje, mnogo prije razbila tabue nego što je ovaj o kojem govorimo. Tako da je ovo sada blagotvorno što se dešava u Crnoj Gori. Naravno, to je u malom društvu bitno, jer malo društvo, kao što je Crna Gora, bez korišćenja svih kapaciteta, pa i onih koje čine žene, ne može ostvariti svoj puni kapacitet i pravi napredak. A zapostaviti, maltene, preko 50 odsto svoje populacije je neprihvatljivo", ocjenjuje Raonić.

Koliko je realno da prvi put u istoriji kormilo crnogorske države preuzme žena? Pitanje posebno ima smisla ako je riječ o zemlji i društvu u kome su žene malo zastupljene na pozicijama na koje se donose bitne odluke, bilo u biznisu, bilo u politici.

Presedan je jedino bio slučaj Vesne Perović iz Liberalnog saveza, koja je od 2001. do 2003. godine bila prva predsjednica crnogorske skupštine.

Kada je riječ o aktuelnim prilikama, podaci govore da u aktuelnoj vladi premijera Markovića, od 21 ministarskog mjesta samo četiri pokrivaju žene, da je Crna Gora prema zastupljenosti poslanica u parlamentu na 95. mjestu u svijetu, da su svega četiri odsto žena vlasnice nekretnina i da samo njih 9,6 odsto imaju sopstveni biznis.

Ovom društvu je potrebna demokratizacija iznutra.
– Božena Jelušić

Još su frapantnije činjenice koje govore o mentalitetskom i socijalnom miljeu Crne Gore, u kojoj se majke rješavaju ženskih fetusa, sestre odriču nasljedstva u korist braće, a porodice "žive za muško potomstvo".

To što su žene u Crnoj Gori i u 21. vijeku na društvenim marginama profesorica književnosti Božena Jelušić, prije svega, objašnjava slabošću samih žena.

"Najstrašniji je primjer da se one za moć u porodici bore selektivnim pobačajima i rađanjem muškog djeteta, što se činilo u vijekovima prije dvadesetog. I, ako je tako na porodičnom, ličnom planu, kako tek može biti na političkom, u kojem se, što je paradoksalno, žene češće nalaze na pozicijama čuvarki vlasti, nakaradnih odluka, slabih institucija, nego što su korifeji promjena", ističe Božena Jelušić.

Osim unutrašnjih procesa, u kojima se puževim, ali ipak korakom naprijed, mijenja položaj pripadnica nježnijeg pola u Crnoj Gori, ono što bi moglo voditi jačanju uloge žene na društvenoj sceni i u političkom i javnom životu jeste praćenje trenda iz samog okruženja, u kome Srbija ima premijerku Anu Brnabić, koja je pritom deklarisani gay, Hrvatska predsjednicu države Kolindu Grabar-Kitarović, a u fotelju prvog predsjednika Kosova sjela je upravo žena – Atifete Jahjaga.

Da je tako nešto moguće i u Crnoj Gori uvjereni su same građanke i građani Podgorice.

Mišljenja Podgoričana
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:54 0:00

Koliko bi eventualni izbor dame za predsjednicu Crne Gore već na proljeće ove godine bio sam po sebi ljekovit po situaciju u zemlji koja se već dugo nalazi u političkoj i insititucionalnoj krizi, sa nikad dubljim podjelama između vlasti i opozicije, koje uglavnom predvode muškarci?

Osim toga, ne bi li izbor žene za čelnu poziciju u državi vodio unapređenju i promovisanju ženskih prava i razbijanju zabluda i predrasuda jednog tradicionalnog društva?

"U formalnom smislu da, to bi značio radikalan iskorak, već samom mogućnošću da se jednom žena nađe na toj poziciji. Ali to je samo forma, problem je u sadržini. Ne mislim da se takvim naprasnim dolaženjem do ideja stvari zaista i mijenjaju. Ovom društvu je potrebna demokratizacija iznutra i ona mora da zahvati prostore ženske i prostore muške pozicije. Zapravo, za mene je čitava ta priča izraz političkog očaja. Jer, naši muškarci nijesu u stanju da se dogovore čija će moć biti. Tek u tom trenutku, kad oni ne mogu da se dogovore, onda se ta moć može eventualno prepustiti ženi", zaključuje profesorica književnosti Božena Jelušić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG